Borba za uskraćena prava
Izbjeglička udruženja i zavičajni klubovi Srba iz Republike Hrvatske u Srbiji, njih 101, pozivajući se na Opštu deklaraciju UN-a o pravima čovjeka, Evropsku konvenciju o zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o sprečavanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i na druge bilateralne i regionalne dokumente koji štite prava izbjeglih i prognanih lica, a u ime 400.000 izbjeglih i prognanih Srba iz Hrvatske, uputili su peticiju na 176 relevantnih adresa.
Nedostižni evropski standardi
Peticija je adresirana na vlade i šefove država svih zemalja Evropske unije, vlade i šefove država svih stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a, na sve relevantne međunarodne organizacije i njihova specijalizovana tijela, na državne institucije Republike Hrvatske i Republike Srbije, na sve bitne organizacije Srba u Republici Hrvatskoj, kao i na ambasade vodećih država Evrope i svijeta u Zagrebu i Beogradu.
Ovo je prvi put za proteklih dvadesetak godina da su izbjeglička udruženja i zavičajni klubovi Srba iz Hrvatske u Srbiji postigli puno jedinstvo oko neke aktivnosti ili nekog dokumenta. U toku je prikupljanje potpisa među izbjeglicama iz Hrvatske i očekuje se da će tekst peticije i podrška njenim zahtjevima imati plebiscitaran razmjer.
Osnovni zahtjevi peticije odnose se na ispunjavanje obaveza Republike Hrvatske prema izbjeglim Srbima, a u kontekstu njenih integracija u EU i zatvaranja pregovaračkog poglavlja 23, koje se tiče pravosuđa i temeljnih ljudskih prava. Izbjeglička udruženja nabrajaju sva uskraćena prava izbjeglim Srbima iz Hrvatske, apelujući na vlade zemalja članica EU-a i Evropsku komisiju da ne potpišu Ugovor o pristupanju sa Vladom Republike Hrvatske sve dok se ne dostignu evropski standardi u tom smislu. U peticiji se posebno skreće pažnja na činjenicu da Hrvatska još nije u cijelosti vratila uzurpiranu privatnu imovinu koju je dala na korištenje etničkim Hrvatima doseljenima iz Bosne. Pored toga, sporo teče obnova porušene imovine i velik broj predmeta stoji neriješen na drugostepenim komisijama za žalbu. Imovina izbjeglih Srba uništena po gradovima Hrvatske u kojima nije bilo ratnih dejstava nije predmet obeštećenja, a isključivo je država odgovorna za njeno uništavanje. Nije predmet obeštećenja ni ogromna pokretna imovina koja je pokradena ili zapaljena. Više od trideset hiljada penzionera srpske nacionalnosti nije primalo penziju od 1991. do 1998. godine, iako su na to imali pravo koje im hrvatska država uskraćuje. Oko trideset hiljada nosilaca stanarskog prava ostalo je bez svojih stanova, čime su diskriminisani u odnosu na druge građane Hrvatske koji su svoje stanove mogli otkupiti po vrlo povlaštenim uslovima.
Čekajući dijalog
Jedan od pokretača i autora peticije, Miodrag Linta, predsjednik Koalicije izbjegličkih udruženja, na naše pitanje što su osnovni motivi za peticiju i kako procjenjuje efekte koje ona treba proizvesti, kaže:
– Peticija nije usmjerena protiv interesa Republike Hrvatske niti je ometanje njene integracije u EU. To nije naša namjera niti motiv. Mi smo zainteresovani da Hrvatska što prije tamo stigne i da bude članica evropske zajednice naroda. Našu inicijativu prije svega treba gledati kao zalaganje za zaštitu individualnih prava građana Hrvatske srpske nacionalnosti koji su u izbjeglištvu, a koja su im uskraćena. Mislimo da je sve ovo što smo u peticiji naveli zapravo test zrelosti državnih struktura Republike Hrvatske vezan uz obaveze koje imaju prema velikom broju ljudi i smatramo sasvim normalnim da na te obaveze podsjetimo međunarodne faktore, organe država EU-a, države u regionu, državne strukture Hrvatske i relevantne političke subjekte srpske zajednice u Hrvatskoj. Mislimo da bi bilo vrlo konstruktivno od strane državnih organa Hrvatske da pokažu dobru volju i bez čekanja završe proces ekshumacije i identifikacije nestalih lica ili da što prije otvore iskren dijalog na temu kako da se prevaziđu problemi vezani uz stanarska prava, obnovu, povratak zauzete imovine, pravične naknade za uništenu nepokretnu imovinu, naknade za pokradenu pokretnu imovinu i slične stvari. Imamo široku podršku među izbjeglim Srbima iz Hrvatske za ove zahtjeve i mislim da će broj potpisnika peticije to vrlo jasno pokazati.