Pokrajine

Radnik i junak Duško Mihajlović nema stalni posao

Heroj na određeno vreme

Nagrada “Ponos Hrvatske” donela je vrednom i hrabrom Dušku Mihajloviću čestitke kolega s posla i tapšanje po ramenu, ali ne i trajno zaposlenje

Šesti put zaredom dodeljene su nagrade “Ponos Hrvatske” namenjene pojedincima koji su svojom iznimnom hrabrošću, često puta riskirajući i vlastite živote, pomogli drugima. Jedan od tih heroja je i Duško Mihajlović (32) iz Belog Manastira. Hrabri je Belomanastirac na autobusnoj liniji Beli Manastir-Osijek prepoznao opasnog ubicu u begu i putem SMS-poruke obavestio policiju, koja je ubicu sačekala i lišila ga slobode.

Iako pre ovog nadasve hrabrog čina nije imao sličnog iskustva, Duško nijednog trenutka nije imao dilemu što napraviti. Jedino o čemu je u tim trenucima razmišljao bilo je kako stupiti u kontakt s policijom, a da pritom ubica nešto ne posumnja. Na pitanje kako danas, kada su se kamere TV kuća ugasile, na sve gleda, samozatajni Duško kratko odgovara da bi opet riskirao život i policiji sve dojavio.

– Dok se sve odigravalo, ni na trenutak me nije bilo strah. Tek nakon toga, kada su me svi poželeli snimati, imao sam groznu tremu – kaže Mihajlović.

Nažalost, nagrada “Ponos Hrvatske” Dušku Mihajloviću, osim čestitki kolega s posla i tapšanja po ramenu, nije donela nikakve dobitke, poput recimo zaposlenja na neodređeno vreme. Naime, u transportnom preduzeću “Panturist” iz Osijeka Duško je i dalje zaposlen na osnovu ugovora koji mu se produžava svaka dva-tri meseca. Koliko je ovaj belomanastirski heroj ne samo hrabar nego i savestan i vredan radnik, pokazuje i to što je, iako je imao pravo na slobodan dan, samo dva sata nakon preuzimanja nagrade i dolaska iz Zagreba već bio na svom poslu.

I na to ovaj samozatajni Belomanastirac samo odmahuje glavom kao da ga se ne tiče jer, prema sopstvenom priznanju, najveća mu je nagrada kada se vrati svojoj porodici, koju čine sin Boris, kćer Nikolina i njegova nezaposlena supruga Tanja. Dakako, osmeh na licima putnika i topli stisak ruke bonus je nagrada. Z. Popović

Karlovčaninu Dušku Zjači poništen nezakonit otkaz

Pobjeda nad stranački pristranim sudom

Na prvom suđenju karlovački je Županijski sud izmišljao činjenice kako bi opravdao moj otkaz, kaže Duško Zjača i dodaje da je otkaz dobio samo zbog nacionalnosti

Županijski sud u Karlovcu na drugom je suđenju donio presudu u korist Duška Zjače, kojom se karlovačkom gradskom poduzeću Zelenilo nalaže da otpuštenog Zjaču vrati na posao shodno njegovoj stručnoj spremi, u roku od osam dana i pod prijetnjom ovrhe. Time je postala pravosnažna već druga presuda karlovačkog Općinskog suda u ovom sporu. Zelenilo tužitelju mora isplatiti razliku u plaći za posljednje dvije i pol godine koliko ovaj sudski spor traje, jer je Zjača od tada na bolovanju te je primao umanjenu plaću. Na ovu presudu Županijskog suda Zelenilo će uložiti žalbu Vrhovnom sudu Hrvatske, što je izvanredni pravni lijek odnosno revizija cijelog procesa.

Zjaču je u ovom postupku predstavljala Županijska organizacija SSSH-a putem pravnice Gordane Palajse. U avgustu 2008, kada je dobio otkaz u Zelenilu, tužitelj je bio i član karlovačkog Gradskog vijeća iz redova SDP-a ali, po njegovom mišljenju, otkaz je dobio samo zato što je Srbin po nacionalnosti. Otkaz je bio obrazložen racionalizacijom poslovanja, a Zjača je bio jedini koji je otpušten. U Zelenilu je zaposlen od 2004. i to na radnom mjestu referenta za prostorno planiranje i razvoj groblja. Tvrdilo se da je loš radnik koji je nanio štetu poduzeću zbog urušavanja jednog grobnog mjesta.

– Pravda je spora ali dostupna, pa ponekad i David može pobijediti Golijata. Dosta ljudi, pa i onih pravne struke, govorilo mi je da je Županijski sud nepredvidiv i jako sklon vladajućoj stranci. To se i potvrdilo na prvom suđenju, kada je Županijski sud poništio prvostepenu presudu Općinskog suda, također meni u korist. Proglasili su zarušavanje nekoliko lopata zemlje u jednom grobu, što je inače svakodnevna pojava, velikom štetom za poduzeće, a tu štetu ni Zelenilo nije spominjalo, pa je tako Županijski sud izmišljao činjenice kako bi opravdao moj otkaz – kaže Zjača.

U ponovnoj presudi sud se fokusirao na formalne stvari, zanemarivši laganje trojice svjedoka, kaže Zjača, umjesto da je protiv njih pokrenuo krivični postupak zbog lažnih iskaza.

– Sada je izašlo na vidjelo da je otkaz motiviran ponajviše mojom nacionalnošću. Gradske firme i gradska uprava su etnički gotovo stopostotno čiste, slično je i u županijskoj upravi i poduzećima, a o vojsci, policiji i još nekima da i ne govorim – ističe Duško Zjača.

– Namjeravam se vratiti u Zelenilo, a šta će tamo biti i šta me čeka, ne znam. Vjerovatno će biti podmetanja i sigurno je da mi neće biti lako. I do sada sam radio pošteno, korektno i kvalitetno, a tako ću raditi i dalje – kaže Zjača.

Zanimljivost ovog otkaza bila je u tome što se sa njim složio i sindikalni povjerenik, kojeg je direktor Stjepan Turković obmanuo, rekavši mu da je sa Zjačom postignut dogovor oko odlaska i otpremnine, što nije bila istina. M. Cimeša

• 
  

Povratnici pisali mjerodavnim tijelima

Nezadovoljstvo otkupom stanova

Diskriminirani smo u odnosu na druge građane koji su na osnovi stanarskog prava otkupljivali svoje stanove, upozoravaju riječki povratnici

Povratnici u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji imaju brojne primjedbe na mogućnost otkupa stanova koja postoji za bivše nosioce stanarskog prava. Zato su se za pomoć obratili potpredsjedniku Vlade Slobodanu Uzelcu.

“Naše primjedbe se odnose na kriterije i način formiranja cijene kvadrata po kojoj ćemo moći te stanove otkupiti. Kako cijene stanova nisu na nivou vrijednosti po kojima su drugi građani Hrvatske od početka 90-ih otkupljivali stanove, nama će biti nemoguće ući u kupnju tih stanova. Ostaje nam da se odlučimo za status zaštićenog najmoprimca, što nije nikakvo rješenje za nas, a istovremeno nas diskriminira u odnosu na druge građane koji su na osnovi stanarskog prava otkupljivali svoje stanove. Većina nas je nezaposlena ili sa malim mirovinama. Podsjećamo i na to da svoje stanove, početkom 90-ih i sa zahuktavanjem rata, nismo ni u kojem slučaju napustili samovoljno, to nam je svima bila teška odluka, uputiti se u neizvjesnost i postati izbjeglica”, stoji u njihovom pismu.

Drugi dio problema odnosi se na njihov trenutni status u Hrvatskoj. Prema povratnicima se odnosi kao prema klasičnim imigrantima, a ne kao prema izbjeglicama, odnosno povratnicima koji su prije početka rata živjeli ovdje dvadeset ili trideset godina.

“Mi smo za RH potpuni stranci te moramo regulirati svoj status od prvog privremenog boravka preko stalnog boravka do državljanstva, a to traje godinama. Zato je gotovo nemoguće zaposliti se, a prisiljeni smo plaćati i znatne iznose za zdravstveno osiguranje, ili se vraćati u zemlju porijekla i tamo se liječiti. Vjerujemo da postoji niz novih mogućnosti za doradu postojećeg Zakona o strancima koji bi nam omogućio lakše stjecanje statusa stalnog boravka, a kasnije i državljanstva koje smo dugogodišnjim boravkom u Hrvatskoj u vrijeme SFRJ i na razne druge načine zaslužili. Isto tako, vjerujemo da se Vladina Odluka o prodaji stanova može promijeniti što bi nama omogućilo lakši otkup dobivenih stanova”, kažu riječki povratnici, koje u potpunosti podupire i riječki VSNM na čelu s Darinkom Janjanin.

Milan Cimeša

Poštivanje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina

Izborili zastupljenost u tijelima Grada Slatine

Predsjednik slatinskog VSNM-a Mladen Kulić podsjeća da je usklađivanje statuta provedeno tek krajem novembra, nakon njihove dugotrajne borbe

Članovi Predsjedništva VSNM-a Grada Slatine na nedavno održanoj sjednici izrazili su zadovoljstvo zbog ostvarenog prava srpske nacionalne manjine na zastupljenost u gradskim tijelima, sukladno pravu iz Ustavnog zakona temeljenom na broju i značaju srpske nacionalne manjine u Slatini.

– Nadamo se da će predstavnici Srba u Gradskom vijeću, Milivoj Jorgić iz HDZ-a i Božo Milivojević iz SDP-a, kao i zamjenica gradonačelnika Jovana Žnidarec iz SDP-a, osigurati i izboriti sva ona prava Srbima Slatine koja im jamči Ustavni zakon, a sada i statut Grada Slatine – kaže predsjednik slatinskog VSNM-a Mladen Kulić.

On podsjeća na potrebu proporcionalne zaposlenosti u organima vlasti, pravosuđa i javnih službi, pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjina, pravo na učešće u zastupljenosti u lokalnim medijima putem tekstova i emisija namijenjenih informiranju Srba, osiguranje poslovnog prostora za rad i razvoj srpske nacionalne manjine u gradu, kao i osiguranje potrebnih sredstava za financiranje visoko obrazovane osobe za rad a gradskim institucijama srpske zajednice.

– Toga do sada nije bilo – kaže Kulić, podsjećajući da je usklađivanje statuta provedeno tek krajem novembra, nakon duge borbe i traženja VSNM-a da se provede nadzor primjene gradskog statuta, nakon čega je Ministarstvo uprave suspendiralo dotadašnje sporne odredbe.

– Osim inertnosti gradskih vlasti, sreli smo se i s nedostatkom volje predstavnika Srba na županijskom nivou da se išta izmijeni – uvjeren je Kulić.

Predsjedništvo je predložilo da se sazove Odbor za razmatranje problematike ostvarivanja prava nacionalnih manjina Gradskog vijeća Grada Slatine, uz učešće predstavnika srpske nacionalne manjine iz Gradskog vijeća, iz SDP-a te zamjenice gradonačelnika, pa da se na ova pitanja dade odgovor i obavijeste pripadnici srpske nacionalne manjine Grada Slatine o njihovom načinu i rokovima rješavanja. N. Jovanović

In memoriam

Pavle Torbica Pajo (1920-2010)

U Sažijama u općini Brestovac, umro je ove jeseni Pavle Torbica Pajo, sin Milana i Anđelije, rođen 9. aprila 1920. godine u tom selu. U ranu jesen 1941. Pajo se priključio prvoj partizanskoj grupi u kamenskom kraju, a bio je i na prvom sastanku u Crkvenom jarku pokraj Kruševa, koji su radi dizanja oružanog ustanka u Slavoniji sazvali delegati CK Hrvatske Karlo Mrazović Gašpar i dr Pavle Gregorić.

Već u prvim borbama protiv ustaša i žandara, Torbica se iskazao kao neustrašivi borac, puškomitraljezac papučkog odreda, a zatim i 12. slavonske brigade. Polovinom maja 1943. godine, već kao prekaljeni borac, u sastavu Četvrtog bataljuna 12. slavonske brigade, Pajo prelazi u sastav novoosnovane 21. slavonske brigade. Nakon borbi po Slavoniji, uglavnom po Papuku, Dilju i Požeškoj kotlini, u rujnu 1943. učestvovao je u borbama koje je brigada vodila za oslobođenje Koprivnice i Čazme, a zatim je početkom decembra prešla u Turopolje i Pokuplje. Nakon borbi na tom području, preko Moslavine i Podravine, Torbica se s brigadom vraća na Papuk, a zatim u sjevernu i srednju Bosnu, gdje se bori protiv četničkih formacija.

Sudjelovao je i u borbi za oslobođenje Beograda, a nakon toga za oslobođenje Bijeljine, Brčkog, Tuzle, Doboja i Dervente, sve do Bosanske Kostajnice, gdje prelazi rijeku Unu, te na putu prema Zagrebu učestvuje u oslobođenju Hrvatske Kostajnice, Petrinje i Velike Gorice. Sedmog maja 1945. Torbica stiže sve do Zagreba, čijim oslobađanjem završava četverogodišnji, 7.000 kilometara dug ratni put.

Odlučuje se sa suprugom, partizankom Janicom Habazin, vratiti u rodno selo. Sklanjajući se pred ratnim operacijama 1991, obitelj odlazi u izbjeglištvo. U opljačkanoj i spaljenoj im kući, izgorjeli su i Pajina Partizanska spomenica 1941. i sedam ordena, od kojih dva za hrabrost, kojima ga je odlikovao Tito. U obnovljenu kuću Pajo se vraća 2004, da bi u njoj proživio posljednje dane. Sahranjen je na groblju Vinogradna u Sažijama.

Smrću Paje Torbice umro je i zadnji nosilac Partizanske spomenice 1941. u kamenskom kraju.

Lazo Veselinović

Božićni koncert vukovarske “Prosvjete” u Hrvatskom domu

Svim Vukovarcima za srećniji Božić

Osećamo se kao ravnopravni građani i učesnici kulturnog života u Vukovaru, istakao je predsednik pododbora SKD “Prosvjete” Branko Kurucić

Vukovarski pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” priredio je koncert božićnih pesama u okviru 13. adventskih svečanosti koje je organizovao Hrvatski dom u Vukovaru. U programu su učestvovale članice pevačkih grupa “Filigran” i “Karmen” kojima diriguje Snežana Knežević, vokalni pedagog.

– Bilo je ovo jedno lepo veče internacionalnih božićnih pesama, koje su opštepoznate i pevaju se u celom svetu. Božić je praznik koji slave svi hrišćani. Imali smo potrebu da ovom gradu poklonimo nešto lepo i da skrenemo pažnju na sebe – rekla je Snežana Knežević. Tokom jednočasovnog koncerta nizale su se melodije od “Božićne pjesme” i “Tihe noći” do “We Wish You a Merry Christmas”.

– Ponudili smo jedan novi program kojim smo hteli poručiti da u ovom gradu želimo da živimo zajedno sa svim drugim narodima i narodnostima. Ovakav program izvodimo prvi put, jer želimo da damo svoj doprinos u obeležavanju božićnih i novogodišnjih blagdana, da se osećamo kao ravnopravni građani i učesnici kulturnog života u Vukovaru – istakao je predsednik pododbora Branko Kurucić, dodajući da je vukovarska “Prosvjeta” svojim dosadašnjim aktivnostima, kvalitetom programa i nastupa dosegla visok nivo.

– Mislim da možemo biti ponos svoje nacionalne zajednice i ponos ovog grada. U poslednjih nekoliko nedelja bili smo čak i predstavljeni u programima koje organizuje grad, pa smo tako u kulturnoj razmeni između Vukovara i Bača nastupili u Vojvodini zajedno sa gradskim hrvatskim kulturno-umetničkim društvom “Dunav”. Bila je to prilika da se naši članovi, mladi ljudi koji se inače susreću na ulicama, u školi, u kafićima, nađu i u jednom zajedničkom programu. Ponovo smo se susreli na snimanju serijala “Lijepom našom”, zajedno nastupali, svirali i potpomagali se, što je i krajnji cilj – zaključuje Kurucić

Iako malobrojna, publika je bila oduševljena koncertom, a zadovoljna je i Ivanka Miličić, direktorica Hrvatskog doma.

– Ugodno sam iznenađena i uvežbanošću zbora i repertoarom – kazala je Ivanka Miličić, koja je dirigentici poklonila božićni cvet.

Dragana Bošnjak

Nekada primali pomoć, sada pomažu drugima

Božićni paketi za decu Kosova

Za decu Kosova i Metohije iz Borova je otpremljeno oko 350 paketića sa slatkišima, školskim priborom, igračkama i knjigama

Povodom božićnih i novogodišnjih praznika, iz Borova je otpremljeno oko 350 paketića sa slatkišima, školskim priborom, igračkama i knjigama za decu Kosova i Metohije. Prikupljanje darova za decu u srpskim enklavama na Kosovu organizovala  je Srpska pravoslavna crkvena opština borovska, u saradnji sa Osnovnim školama u Borovu, Bršadinu i Mirkovcima i nezavisnom građanskom inicijativom čiji je predstavnik Zoran Kojić, pridružujući se tako akciji “Osmeh na dar” koju dugi niz godina provodi neprofitabilna studentska organizacija Pravnog fakulteta u Beogradu.

– Uključili smo se u akciju prikupljanja pomoći, jer znamo koliko ona znači. I sami smo nekada primali pomoć, a sada smo, hvala bogu, u mogućnosti da pomognemo drugima – ističe Kojić.

Prema rečima Nenada Dragičevića, trećeg borovskog paroha, akciji su se pored učenika ove tri škole i njihovih roditelja, odazvali i brojni meštani Borova koji nemaju decu školskog uzrasta, te pojedinci iz Trpinje, Bijelog Brda i Borova naselja.

– Prezadovoljan sam akcijom, jer smo krenuli s idejom da prikupimo nekoliko desetina paketića. Nismo očekivali ovako velik odaziv građana. Kombi je pun, automobil je pun… Samo da sve dobro prođe na putu, da obradujemo decu i da se srećno vratimo kućama – kazao nam je Dragičević neposredno pred polazak na Kosovo, zahvalivši svima koji su se odazvali akciji i tako pokazali svoju humanost i solidarnost.

S paketićima su put Kosova i Metohije otišle i najlepše čestitke koje su naša deca uputila svojim vršnjacima povodom božićnih i novogodišnjih praznika. Među njima su i poruke Zorana i Alekse, koji su s još nekoliko borovskih osnovaca pomagali u parohijskom domu pri pakovanju darova u kombi.

– Zahvaljujemo svima koji su imali tako dobro srce i pridružili nam se u akciji. Deci Kosova i Metohije želim da ostanu čvrsti, hrabri i snažni – poručio je Zoran.

– Nadam se da će se obradovati poklonima. Puno sreće, zdravlja i veselja i srećna Nova godina – dodao je Aleksa. D. Bošnjak

Knjiga Miljkana Maslića o ustanku na Kordunu

Geneza narodnog otpora na Kordunu

Ovo je knjiga duboke odanosti Kordunu, ljudima tog kraja i njihovoj borbi u Drugom svjetskom ratu, kaže Čedomir Višnjić, urednik knjige i predsjednik SDK “Prosvjete”

Prosvjeta je objavila knjigu Miljkana Maslića “Početak i razvoj ustanka naroda 4. rajona Korduna”. Pokojni Maslić bio je jedan od najvećih karlovački intelektualaca, profesor filozofije u karlovačkoj gimnaziji i na Pedagoškoj akademiji u Karlovcu.

“Ovo je knjiga duboke odanosti Kordunu, ljudima tog kraja i njihovoj borbi u Drugom svjetskom ratu, ratu koji je snažno obilježio sve one koji su ga preživjeli… Miljkan Maslić je pripadnik uskog kruga boraca i mislećih ljudi zbog kojih je Kordun do danas ostao zanimljiva tema: zašto je baš ovdje taj rat odigrao tako nedvosmislenu inicijacijsku i formativnu ulogu, čak i u nacionalnom smislu, kako za narod tako i za njegovu obrazovanu mladost, zašto je baš ovdje utjecaj komunista bio najjači, a utjecaj srbijanskih politika na ovdašnje Srbe najslabiji”, piše o toj knjizi predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić, u tekstu pod naslovom “Miljkan Maslić: Od pobunjenika do revolucionara”.

“Hrvatska varijanta fašizma, ustašluk, od 1929. javlja se prije svega kao antisrpski politički stav, on je u tome samo jedna od Frankovih političkih ideja. Kao renesansa frankovluka mržnja protiv srpskog naroda je ono što daje bliski poticaj njegovim malobrojnim pristalicama. Iz ove mržnje niče politički program, očistiti Hrvatsku od nehrvatskih elemenata, prije svega od Srba. Da bi se idejno bilo bliže svojim gospodarima, izmišlja se i teza o neslavenskom porijeklu hrvatskog naroda”, napisao je, među ostalim, Maslić u knjizi “Početak i razvoj ustanka naroda 4. rajona Korduna”. M. C.

Naučni skup u Lici s uglednim gostima

U Vrhovinama o Vlaškim statutima

Dogovoreno je da naučni skupovi u Vrhovinama prerastu u tradiciju, a iduće godine tema će biti “Godišnjica pada Vojne krajine”

U organizaciji Općine Vrhovine održan je međunarodni znanstveni skup na temu “Vlaški statuti”. Skupu je prisustvovalo nekoliko eminentnih fakultetskih profesora iz Hrvatske i Srbije, te predstavnici Katoličke i Srpske pravoslavne crkve.

Profesor Željko Bartulović, koji predaje na Pravnom fakultetu u Rijeci, Novom Sadu i Nišu, održao je predavanje o pravnim aspektima Vlaških statuta. Profesor Boris Kršev sa Fakulteta za pravne i poslovne studije iz Novog Sada govorio je o položaju vlaškog stanovništva od Mohačke bitke do objavljivanja statuta. Mile Bogović, biskup ličko-senjski, govorio je o pravoslavcima u Lici i o stalnom nastojanju Katoličke crkve da Srbe u Hrvatskoj stavi pod jurisdikciju Rima odnosno pape, te naglasio da su Hrvati i Srbi po svemu dva jako bliska naroda. U pauzama skupa biskup Bogović imao je priliku razgovarati o raznim temama s parohom Srpske pravoslavne crkve Slađanom Nikićem.

Filip Škiljan iz Arhiva Srba u Hrvatskoj objasnio je da su Vlaški statuti bili u pravoslavnom manastiru Marča. Nakon paljenja manastira 1739. godine, preneseni su u severinsku parohijsku crkvu Svetog Petra i Pavla. Danas se ti vrijedni dokumenti nalaze u muzeju u Zagrebu. Profesorica Pravnog fakulteta u Rijeci Anamari Petranović govorila je o rimskom reguliranju segmenta pravnog položaja stranaca, a njena koleginica Neda Engelsfeld o formiranju Hrvatsko-srpske koalicije. Zadnji predavač na skupu bio je Budislav Vukas, koji se posvetio najnovijim događajima srpsko-hrvatskih odnosa.

Dogovoreno je da naučni skupovi u Vrhovinama prerastu u tradiciju, a iduće godine tema će biti “Godišnjica pada Vojne krajine”. U saradnji sa Pravnim fakultetom u Rijeci, Općina Vrhovine će štampati i zbornik radova s ovogodišnjeg skupa. R. I.

Baranjci na konferenciji kod Zaprešića

Razvoj socijalnog poduzetništva

U Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor u Lužnici kod Zaprešića održana je Prva nacionalna konferencija o razvoju socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Konferenciju je organizirala Udruga za kreativni razvoj “Slap” iz Osijeka, a cilj konferencije bio je okupiti ključne dionike koji rade na stvaranju modela neprofitnog poduzetništva i socijalnog zapošljavanja i potaknuti ih na stvaranje zajedničke platforme razvoja.

Na konferenciji je bilo riječi o smjerovima razvoja socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj. Svoje viđenje socijalnog poduzetništva u kontekstu razvoja civilnog društva dali su predstavnici Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnoga društva, Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Hrvatske mreže za ruralni razvoj, Mreže mladih Hrvatske…

Na konferenciji se – u četiri radionice – raspravljalo i o četiri područja djelovanja Foruma socijalnog poduzetništva, neformalne mreže organizacija koja je kao inicijativa pokrenuta prije godinu dana u Osijeku. Bilo je prisutno pedesetak osoba, a iz Baranje su bili: Ankica Bilandžić, upraviteljica Agroturističke zadruge “Bilje plus” i pravnica Osnovne škole Bilje, Milorad Nenadović, izvršni direktor Udruženja “Baranja” Bilje te Vesna Nedić, predsjednica Mirovne grupe Oaza iz Belog Manastira. J. Nedić

Godišnja skupština Zajedničkog veća opština

Prekretnica u radu

Na godišnjoj skupštini Zajedničkog veća opština usvojen je operativni plan te institucije za narednu godinu. Pored redovnih aktivnosti kao što su pružanje besplatne pravne pomoći,  briga za područja obrazovanja na srpskom jeziku i ćirilici, informisanja te promocije kulture i sporta, usvojeni plan predviđa i aktivno učešće u svim projektima Evropske unije i Ministarstva dijaspore Republike Srbije.

– Najveću pažnju posvetićemo pitanjima popisa stanovništva koji nam dolazi u aprilu, izborima za veća srpske nacionalne manjine na svim nivoima, parlamentarnim izborima koje očekujemo u drugoj polovini naredne godine, praćenju pregovora za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, praćenju donošenja novih zakona i obeležavanju značajnih datuma kao što je dan potpisivanja Erdutskog sporazuma – istakao je Crnogorac. Osvrnuo se i na 2010. godinu, za koju je rekao da je bila bitna jer je Zajedničko veće opština postalo stavka u državnom budžetu, čime su obezbeđena finansijska sredstva za njegovo normalno funkcionisanje.

– Uspeli smo u potpunosti opremiti naš prostor u Belom Manastiru , a u većoj meri i u Vukovaru, reorganizovati se, učvrstiti i ojačati – dodao je predsednik ZVO-a.

Crnogorac je načelnicima opština s područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema (iz Borova, Erduta, Jagodnjaka, Markušice, Negoslavaca, Šodolovaca i Trpinje), zamenicima župana Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije iz redova srpske zajednice Đorđu Ćurčiću i Jovanu Jeliću, predsedniku SDSS-a Vojislavu Stanimiroviću i predsedniku  Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru Miletu Horvatu, uručio plakete i replike Erdutskog sporazuma povodom 15 godina od njegovog potpisivanja. D. Bošnjak