Rabljena sedmica

UMJETNINE

Bivši hrvatski premijer ostaje još najmanje trideset dana u pritvoru u Salzburgu, s dobrim izgledima da mu tih trideset dana bude tek zanemarivi dio ukupnog robijaškog staža u ljubljenoj Austriji. Dok se sa Sanaderom bakće austrijsko pravosuđe, domaći su se istražitelji u pogledu bivšeg premijera poduhvatili teškog i zahtjevnog kunsthistoričarskog posla: u vili u Kozarčevoj marljivo su popisivali, klasificirali i procjenjivali umjetničko blago što ga je Sanader nataložio tokom nekoliko godina premijerskog mandata. Govori se da je iz kućerka u Kozarčevoj u utorak izneseno tristotinjak umjetnina vrijednih najmanje milijun eura, koje će do daljnjega ležati u skladištu Muzeja suvremene umjetnosti.

Istovremeno, iz Banskih su dvora iznesena četiri vrijedna Sanaderova eksponata: Božo Biškupić, Marina Matulović-Dropulić, Ivan Šuker i Branko Vukelić.

HODORKOVSKI

Propali ruski naftni tajkun Mihail Hodorkovski ponovno je proglašen krivim, ali sud u Moskvi još nije saopćio koliko će dodatnih godina provesti u zatvoru. Hodorkovski je, naime, uhapšen 2003. i osuđen na osam godina robije zbog prevare i utaje poreza. Nepunih godinu dana prije izlaska na slobodu, zbila se nova presuda: sad je osuđen zbog krađe 218 milijuna tona nafte iz tvrtke Jukos, a procjenjuje se da bi to moglo značiti još šest godina iza rešetaka. Hodorkovskog presuda nije pretjerano iznenadila, pa se tokom čitanja osude smješkao i lutao pogledom po sudnici.

Pred sudom je prosvjedovalo više stotina ljudi koji su poručivali da “svatko može postati Hodorkovski”, ali policija nije imala razumijevanja za demonstrante. Dvadesetak ih je uhapšeno. Prije izricanja presude, ruski premijer Vladimir Putin presudio je, pardon, izjavio je da “lopov treba biti u zatvoru”.

KERTES

Sudi se, sudi… Pred Specijalnim sudom za organizirani kriminal u Beogradu osuđen je Mihalj Kertes, direktor Savezne uprave carina u vrijeme svevlasti Slobodana Miloševića. Dobio je šest godina i osam mjeseci zatvora zbog iznošenja više od stotinu milijuna njemačkih maraka na Cipar, te zbog toga što je državnim parama ilegalno financirao Miloševićevu Socijalističku partiju Srbije i Službu državne bezbednosti. Ova kazna spojena mu je s prijašnjom osudom na godinu dana i šest mjeseci zbog umiješanosti u ubojstvo četvorice funkcionara Srpskog pokreta obnove na Ibarskoj magistrali 1999, pa mu je izrečena jedinstvena robija od osam godina.

Kertes je jedan od optuženih i u procesu u kojem je glavna zvijezda Mirjana Marković, Slobodanova supruga i bivša šefica Jugoslovenske levice. Na teret im se stavlja nelegalno prisvajanje stanova koji su bili u vlasništvu Vlade Srbije. Gospođi Marković sudi se u odsutnosti.

KNEŽIJA

Policija je pred sam Božić hapsila po zagrebačkoj Knežiji, u sklopu dugotrajnih istraga o brutalnom premlaćivanju novinara Dušana Miljuša i poduzetnika Josipa Galinca. Od hapšenja do zaključenja ovoga broja isfiltriralo se ovo: istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu Zdenko Posavec otvorio je postupak protiv Darka Dakića i Đorđa Vuletića, te im je odredio tridesetodnevni pritvor. Sumnjiči ih se da su sudjelovali u pokušajima ubojstva Miljuša i Galinca, ali prema onome što je zasad poznato, policija ne raspolaže naročito impresivnim dokazima protiv dvojice Knežijaca s podebljim kriminalnim dosjeima. Godinu i pol dana prisluškivani su im telefoni i držani su pod prismotrom, ali nije se došlo do nedvojbenih materijalnih tragova koji bi kazivali da su uhićena dvojica, po nalogu svojih mafijaških šefova, palicama slali poruke novinaru i poduzetniku.

Dok je policija hapsila na Knežiji, pronio se glas da su Nikica Jelavić i Zoran Pripuz, nekoć optuženi da su vođe tzv. zločinačke organizacije s Knežije, u bijegu, ali ta je informacija ubrzo demantirana.

BOMBE

Anarhistički paketi-bombe kruže diplomatskim predstavništvima u Italiji. Nakon što su koncem prošloga tjedna u ambasadama Švicarske i Čilea u Rimu eksplodirale dvije bombe koje su stigle poštom, pri čemu su ranjene dvije osobe, sumnjivu pošiljku u ponedjeljak su primijetili i djelatnici grčkog veleposlanstva, a njih su slijedili i zaposlenici nekolicine drugih ambasada. Talijanski policajci tako su provjeravali paketiće što su stigli diplomatima Danske, Monaka, Švedske, Maroka, Venecuele i Ukrajine. Pokazalo se da su samo Grci imali razloga za zabrinutost.

Odgovornost za slanje eksplozivnih pošiljki preuzela je Neformalna federacija anarhije: talijanska policija njihovo priznanje smatra vjerodostojnim, iako su konkretni motivi za napade zasad nepoznati.

VJEŠANJE

Iranske vlasti objesile su u utorak sunarodnjaka Alija Akbara Siadata koji je proglašen krivim za špijuniranje u korist Izraela. Proglašen je krivim za davanje osjetljivih informacija izraelskoj tajnoj službi Mossad za koju je radio od 2004. do 2008, kad je uhapšen pri pokušaju napuštanja Irana. “Siadat je priznao da je dobio 60.000 dolara za odavanje povjerljivih informacija o iranskim vojnim aktivnostima”, javila je tamošnja novinska agencija, dodajući da se dotični sastajao s izraelskim agentima u Turskoj, Nizozemskoj i na Tajlandu.

Istoga dana u Teheranu je obješen i Ali Saremi, pripadnik opozicijske skupine Mudžahedin Halk. Proglašen je krivim zbog više krivičnih djela, a među njima je najteže ono da je vodio rat protiv boga.

PAHOR

Ali ne premijer Borut, nego vremešni i važni književnik Boris koji živi u Trstu. E, taj slovenski klasik oglasio se u povodu izbora tamnoputog Petera Bossmana za gradonačelnika Pirana. “Toliko smo žrtvovali za taj komadić zemlje, a sada imamo crnog gradonačelnika. Moj bože, pa gdje je tu nacionalna svijest?” zapitao se vrli pisac u “Primorskim novicama”. Poučio je stanovnike Pirana da su, kad su već birali nekoga tko nije etnički Slovenac, trebali izabrati Talijana, jer u tom kraju živi dosta pripadnika talijanske manjinske zajednice.

Gradonačelnik Bossman mirno je reagirao na Pahorovu izjavu: rekao je da tog pisca i dalje nastavlja poštovati, ali da ga ne razumije. Slovenci su, inače, Borisa Pahora svojedobno bili kandidirali za Nobelovu nagradu za književnost: sad je sasvim jasno da je Pahor nikad neće dobiti.