Pokrajine
Trinaesta godišnjica mirne reintegracije Podunavlja
Generali mira u okrnjenom sastavu
Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo istakao je da je misija UNTAES-a na području hrvatskog Podunavlja najuspešnija UN-ova mirovna misija u istoriji
Povodom 13. godišnjice završetka mandata UNTAES-a i okončanja procesa mirne reintegracije istoka Hrvatske, u Vukovaru je održana svečanost pod nazivom “Vukovar – grad mira i tolerancije”. Svečanosti u Hrvatskom domu, održanoj u organizaciji grada Vukovara a pod pokroviteljstvom predsednika Ive Josipovića, prisustvovao je njegov izaslanik Predrag Matić Fred, a među ostalim uzvanicima i gostima bili su i izaslanik ministra unutrašnjih poslova Stipica Kuna, koordinatorka UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Luisa Vinton, ambasador Ukrajine u Hrvatskoj Oleksandar Levčenko i generalni konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić.
Gradonačelnik Vukovara Željko Sabo istakao je da je misija UNTAES-a na području hrvatskog Podunavlja najuspešnija UN-ova mirovna misija u istoriji i da su građani Vukovara svojim primerom pokazali svetu da mir i tolerancija mogu nadvladati rat i međunacionalne sukobe. Izaslanik predsednika Josipovića Predrag Matić Fred takođe je istakao značaj uspešno završenog procesa mirne reintegracije, te ljude koji su u tom procesu dali velik doprinos.
– Treba spomenuti i ljude koji su u tome učestvovali, generale u miru kao što su Ivica Vrkić, Vesna Škare Ožbolt i Joško Morić s naše strane, a da bi se nešto ostvarilo bila je potrebna i dobra saradnja druge strane, pa se isto tako mora istaknuti i uloga dr Voje Stanimirovića, bez obzira na to šta mislili o nekim njegovim poslednjim izjavama, kao i pokojnog Miloša Vojnovića – kazao je Matić, dodajući da su Vukovarci ipak najveći pobednici.
Nakon prikazanog dokumentarnog filma o Vukovaru, održan je dvočasovni kulturno-umetnički program. Pored učenika Muzičke škole Vukovar, Odeljenja Osnovne škole “Dragutin Tadijanović”, s igrama i pesmama hrvatskog naroda i nacionalnih manjina predstavili su se Kulturno-umetničko društvo “Matija Gubec” iz Sotina i vukovarski KUD-ovi “Osif Kostelnik” i “Kolo”, Ukrajinsko kulturno-prosvetno društvo “Ivan Franko”, Ansambl narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” sa sedištem u Vukovaru, te Hrvatsko kulturno muzičko društvo “Dunav” iz Vukovara. U programu su takođe učestvovale članice pevačkog hora vukovarskog Udruženja Mađara, pevačka grupa Udruženja Nemaca i Austrijanaca “Draj rosen”, vukovarske mažoretkinje, članovi Društva za pomoć mentalno retardiranim osobama iz Vukovara te sportisti koji su svojim rezultatima obeležili prošlu godinu i uticali na promociju vukovarskog sporta.
Program obeležavanja nastavljen je uveče koncertom Zlatana Stipišića Đibonija u sportskoj dvorani u Borovu naselju, koji je za sve posetioce bio besplatan.
Srpska zajednica izostala sa svečanosti
Svečanosti nisu prisustvovali predstavnici srpske zajednice u Vukovaru. Prema rečima zamenika gradonačelnika Dejana Drakulića, predstavnici srpske nacionalne manjine u gradu nisu zadovoljni načinom na koji je organizovana manifestacija.
– Niko od naših predstavnika nije pozvan da nešto kaže, iako je i srpska zajednica doprinela uspešnom završetku mirne reintegracije. Tek na našu primedbu rečeno nam je da ćemo biti naknadno ubačeni u protokol, ali mi nismo za “ubacivanje” – pojasnio je Drakulić, dodajući kako i ovaj primer pokazuje da se Srbe i dalje ne doživljava kao ravnopravne građane Vukovara i članove društva. Drakulić napominje da se u dokumetarnom filmu, koji je prikazan na svečanosti, Srbi takođe ne spominju ni kao deo prošlosti ni sadašnjosti grada, ocenjujući ga delom predizborne kampanje vukovarskog SDP-a i gradonačelnika uoči predstojećih prevremenih izbora za Gradsko veće.
Dragana Bošnjak
Komemoracija za ubijene 1942. u Kometniku
Obilježiti sva stratišta
Igor Pavković, zamjenik načelnika Općine Voćin, podsjetio je na stradanje oko 300 seljaka Kometnika, Dobrića i okolice Voćina
I ove godine na komemoraciji žrtvama ustaškog masakra u selu Kometniku u općini Voćin, održanoj na godišnjicu pokolja izvršenog 14. januara 1942. godine, okupio se veći broj mještana i predstavnika srpske zajednice i lokalne samouprave.
Kod kosturnice stradalih mještana i u samom Voćinu, na mjestu gdje su ljudi bili pobijeni, bili su i vicepremijer Slobodan Uzelac, savjetnik Marko Popović, generalni konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić, Branka Šesto u ime SNV-a, predstavnici županije, Općine Voćin i Grada Slatine, te antifašisti iz Orahovice. Pomen žrtvama služio je protojerej-stavrofor Žarko Uskoković, a u ime Odbora za obilježavanje prisutnima se obratio Igor Pavković, zamjenik načelnika Općine Voćin iz redova srpske zajednice. On je podsjetio na događaje od prije 69 godina i stradanje oko 300 nedužnih seljaka Kometnika, Dobrića i okolice Voćina, koji su brutalno mučeni i pobijeni za odmazdu ustašama poginulima u borbi s partizanima.
– To iskustvo nije bilo dovoljno pa je 90-ih godina ponovljeno stradanje civila u Voćinu, kako Hrvata, čije se žrtve obilježavaju svake godine, tako i Srba, koji su također stradali i nestali, ali do danas njihovi ostaci nisu ekshumirani ni pronađeni – rekao je Pavković i naglasio da je komemoracija prilika da se uputi zahtjev institucijama da se i te žrtve obilježe na civiliziran način.
Branka Šesto je naglasila da SNV svojim projektima želi obilježiti sva stratišta i obnoviti spomenike te je obećala pomoć SNV-a da se podigne spomenik nestalima i ubijenima od 1991. do 1995. godine. N. Jovanović
Kraj pilot-projekta u Belom Manastiru
Nastaviti dostavu toplih obroka
Korisnici su zahvalni onima koji su im omogućili dostavu toplih obroka, ali su zabrinuti što će biti s njima sad kad je dostava prekinuta
Dostava besplatnih toplih obroka socijalno ugroženim osobama iz Belog Manastira i okoline trajala je od početka oktobra 2010. do posljednjeg dana iste godine. Tromjesečni pilot-projekt “Dostava besplatnih toplih obroka”, koji je organizovala Mirovna grupa Oaza u okviru svog programa pružanja socijalnih usluga na području Grada Belog Manastira i kojim je bilo obuhvaćeno 46 korisnika, u cijelosti je financirao Grad Beli Manastir. Kupovinu jelonoša financiralo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
Obroci su pripremani u Crvenom križu Osijek, koji ih je dovozio do belomanastirskog Društvenog centra, a tu ih je preuzimao “Oazin” razvozač i između 12 i 15 sati bijelim kombijem razvozio po Belom Manastiru i okolnim naseljima, kupeći usput prazne posude od prethodnog obroka. Najveća teškoća tokom dostave bila je na samom početku razvoženja dok razvozač nije pronašao neke doista zabačene adrese na rubovima rubnih naselja Belog Manastira. Suhi obroci dostavljani su samo za dane vikenda i praznike kad Crveni križ ne priprema tople obroke.
Korisnici su se navikli na dostavu toplih obroka i zahvalni su onima koji su im to omogućili, ali i zabrinuti što će biti s njima sad kad je dostava prekinuta. Posljednjih dana prošle godine raspitivali su se ko će i kada nastaviti tu human(itarn)u akciju. To je i razumljivo kad je neimaština velika, a zima nemilosrdna. Svi se nadaju da će grad iznaći sredstva i uz pomoć dosadašnjih aktera i u 2011. godini nastaviti s tim projektom. Jer primaoci toplog obroka ne očekuju luksuz, već samo pomoć za preživljavanje i opstanak. Svi se nadaju da “Oazine” jelonoše neće dugo mirovati u skladištu… J. Nedić
Nova srpska partija na političkoj sceni
Ajduković na čelu Naše stranke
Nakon što je pre nešto više od godinu dana isključen iz SDSS-a zbog nezavisne kandidature za zamenika vukovarsko-sremskog župana na prošlim lokalnim izborima, bivši potpredsednik te partije Jovan Ajduković osnovao je vlastitu stranku. Osnivačka skupština nove političke opcije, koja nosi naziv Naša stranka, održana je u Borovu, a 130 prisutnih osnivača Ajdukovića je jednoglasno izabralo za predsednika. Njegovi potpredsednici su Slavko Mirnić i Atanasije Alavanja, a sekretar Dragan Todić.
– Osnivanje Naše stranke potreba je i reakcija izašla iz naroda. Srpska politička scena u Hrvatskoj mora da štiti srpske interese, srpska prava i identitet Srba na ovim prostorima, a to srpske opcije koje trenutno postoje u Hrvatskoj ne rade – kazao je Ajduković. Istakao je da će Naša stranka insistirati na obrazovanju mladih ljudi, što će im dati priliku da se nađu u projektima i fondovima Evropske unije, da se zaposle i pokažu da, kako je rekao, Srbi nisu samo za “kramp i nadnicu”, već da mogu kreirati najvišu politiku i razvojne programe ove države.
Novoosnovana stranka ima ambicije da deluje na području čitave Hrvatske, ali iz nje poručuju da ne žele biti roba za trgovanje, već postojan i dosledan partner svim drugim političkim opcijama.
– Naša stranka zalagaće se za zajednički život s hrvatskim narodom i svim ljudima dobre volje radi što boljeg i kvalitetnijeg života svih građana Hrvatske – poručio je Ajduković i najavio izlazak na predstojeće lokalne izbore u Vukovaru, ali s nezavisnom listom budući da stranka još nije prošla proces registracije. Nosilac liste je profesor Slavko Mirnić.
SDSS: Neka im je sa srećom
U SDSS-i nisu previše zabrinuti zbog političke stranke koju je osnovao njihov bivši član, a koja pretenduje na glasove srpskih birača.
– SDSS je ukorenjen duboko u narodu. Izrastao je u zdravo stablo razgranato po čitavoj državi. Ako neka grana oboli ili istruli, ili će sama otpasti ili je treba odseći kako bi se stablo moglo dalje razvijati – metaforički se izrazio Duško Drobić, predsednk borovske organizacije SDSS-a iz koje je potekao i Ajduković.
– Tako su od nas otpali i neku novu partiju formirali oni koji nisu mogli pratiti naš ritam ili koji sebe nisu našli u SDSS-u. I neka im je sa srećom – svojim odlaskom samo su nas ojačali – zaključio je Drobić.
Dragana Bošnjak
Dogovor stranaka
Novi nazivi ulica u Mirkovcima
Na osnovu dogovora SDSS-a i HDZ-a, Mirkovci su dobili nova imena ulica. Umjesto dosadašnjih ulica Vuka Karadžića, Prvog diverzantskog odreda, Palih boraca, Bratstva- jedinstva, danas stoje nazivi Vukovarska, Baranjska, Vidorka i Žitna ulica. Ukupno 42 ulice imaju nova imena, dok samo središte sela nosi naziv Trg Nikole Tesle.
– Dugo se radilo na promjeni naziva ulica jer odrediti nova imena svim mirkovačkim ulicama na prihvatljiv način nije bio lak zadatak – kaže Ivan Franjić iz HDZ-a, član povjerenstva za promjenu naziva ulica. Podsjetio je i da je u spomenutom povjerenstvu poštovana ravnopravnost srpske manjine, pa je od četvero članova dvoje bilo Hrvata, a dvoje Srba.
– Nismo nazive određivali po nacionalnom ključu, nego smo koristili kombinaciju novih imena i starih, tradicionalnih naziva ulica. Obostrano smo se trudili naći jednostavna i korektna rješenja – rekao je Franjić. R. Martinović
Božićni prijem SDSS-a u Vukovaru
Na tradicionalnom božićno-novogodišnjem prijemu SDSS-a u Vukovaru, govoreći o predstojećim vanrednim izborima za Gradsko veće Vukovara, Milorad Pupovac je rekao:
– Nije rešenje za bolji život stanovnika Vukovara podeliti penzionerima božićnice, jer time neće biti manje nezaposlenih i neće biti manje socijalnih slučajeva. Umesto toga, u Vukovar treba unositi novac za infrastrukturu, za nove škole, za zapošljavanje…
Potpredsednik SDSS-a osvrnuo se generalno i na slaba ulaganja u povratnička područja. Tim područjima, od Vukovara preko Lipika, Gline i Korenice do Knina, nisu potrebne samo poreske olakšice i slične simbolične mere Vlade. Trebaju im intenzivni razvojni programi iz poljoprivrede, malog poduzetništva, industrije i javnih servisa. Zato će Klub SDSS-a u Saboru vrlo brzo predložiti određene mere u tom pravcu.
Osim vodstva SDSS-a, tradicionalnom prijemu u vukovarskom restoranu “Mornar” prisustvovali su zamenik župana, načelnici opština i njihovi zamenici, predstavnici ZVO-a, predstavnici SPC-a, konzuli generalnog konzulata Srbije u Vukovaru Živorad Simić i Vladimir Marjanović, ugledni vukovarski privrednici i brojni drugi gosti. B. Rkman
Nova godina po julijanskom kalendaru
Veselo do sitnih sati
Pravoslavna Nova godina dočekana je u Zagrebu, Vukovaru, Puli, Krnjaku i mnogim drugim gradovima i mjestima Hrvatske
Srbi u Hrvatskoj u mnogim su mjestima dočekali Novu godinu po julijanskom kalendaru. Dočeke su organizirala vijeća manjinske samouprave, crkvene opštine SPC-a i pododbori SKD “Prosvjete”.
Preko 200 ljudi skupilo se na dočeku u Puli, gdje je okupljenima uz brojne muzičare pjevala i Lepa Lukić.
– U Puli “srpsku Novu godinu” dočekujemo već 15 godina – kaže Radomir Janković, predsjednik VSNM-a Istarske županije, ističući da su na dočeku bili i vicepremijer Slobodan Uzelac, generalni konzul Srbije u Rijeci Zoran Milivojević i rukovodioci grada i županije.
– Posebne zasluge za organizaciju dočeka ima Miomir Jeremić iz Zajednice Srba Istre, koji je i ove godine zaslužan za dobar doček – kaže Janković.
Regionalna organizacije SDSS-a organizirala je doček u Vukovaru kome je prisustvovalo preko sto ljudi, među ostalima i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović, a dočeci pravoslavne Nove godine organizirani su u još nekoliko mjesta istočne Hrvatske, na području Baranje i u selu Negoslavci.
– Doček u Dvoru organizirali su SDSS i VSNM Općine Dvor – kaže načelnik Općine Nikola Arbutina i ističe da je na dočeku, uz muziku i posluženje, bilo preko sto ljudi.
Da se slavlje može spontano organizirati pokazuje primjer Zagreba, gdje je u prostorijama “Prosvjete” Novu godinu dočekalo stotinjak ljudi, među kojima mladi i stariji članovi folklorne sekcije, koja je pod vodstvom Nade Komljenović prošle godine ostvarila više zapaženih nastupa.
– Naša sekcija preko Privrednika dobiva narodne nošnje, pa smo do sada dobili tri para, dok ostatak očekujemo – kaže Nada Komljenović, koja očekuje da će uz nove koreografije koje članovi uče, u novim nošnjama nastupiti već na zagrebačkoj smotri folklora u februaru.
– Dobili smo odobrenje da organiziramo doček, dovedemo muzičare, a hranu i piće od kuće, pa da se dobro zabavimo – kaže Dane Drča, jedan od organizatora, ističući i zasluge Petre Dorkić.
N. Jovanović
Zabavili se i Krnjačani
Tradicionalno, stanovnici Krnjaka i cijele općine obilježili su tzv. srpsku Novu godinu. U organizaciji pododbora SKD “Prosvjete” i Općine Krnjak, u prostorijama “Prosvjete” sa 13. na 14. januara održana je prigodna svečanost. Okupilo se stotinjak građana, svirala je već poznata krnjačka narodna muzika, plesalo se i pjevalo do ranih jutarnjih sati. Načelnik Općine Rade Kosanović pozdravio je sve prisutne, čestitao im pravoslavni Božić i Novu godinu, zaželjevši im sve najbolje i mnogo zdravlja u 2011. Proslavi je prisustvovao i Duško Jerosimić, vijećnik SDSS-a u skupštini Karlovačke županije. M. C.
“Srpsko veče” opet napunilo restoran “Globus”
Rokvić i harmonike zapalili atmosferu
Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba organizirali su vrlo uspjelo “Srpsko veče”, na koje je 14. januara došlo preko 500 ljudi, ne računajući tu brojne izvođače poput Marinka Rokvića, harmonikaša Aleksandra Olujića i folkloraša “Prosvjete” iz Darde i Kostajnice.
Zagrebački VSNM obilježio je i svoj dan i krsnu slavu – Svetog Dositeja Zagrebačkog, pa je nakon okupljanja gostiju iz Zagreba i drugih krajeva zemlje te obraćanja domaćina, predsjednika VSNM-a Saše Miloševića, osvećen slavski kolač. Obred je služio jerej Aleksandar Obradović, uz sasluženje jereja Željka Lubarde i đakona Branimira Jokića, nakon čega je počeo program.
Rokvić, njegovi pjevači i muzičari izveli su niz pjesama, a publika je ispunila plesni podij, dok je sala bila premala za kola koja su se razvijala i u koja su se hvatali skoro svi gosti. Za goste je organizirana i tombola po cijeni od 20 kuna po srećki, pri čemu je najatraktivniji od ukupno 37 dobitaka bio četverodnevni boravak u Pragu za dvije osobe, ali ni ostali nisu zaostajali.
Folkloraši iz Darde još jednom su pokazali svoje umijeće i potvrdili reputaciju jednog od najuigranijih ansambala u “Prosvjeti”, nastavivši tako niz nastupa na smotrama i gostovanjima, a aplauz su dobili i folkloraši iz Kostajnice, kojima će to svakako biti značajan datum u trogodišnjem postojanju sekcije. Posebna zvijezda bio je harmonikaš iz Rijeke Aleksandar Olujić, koji je spojem harmonike i novih muzičkih žanrova pokazao zašto dobiva brojna priznanja i ovacije na svojim nastupima.
– Još se sjećam kako sam prije nekoliko godina nastupio na susretima u Malom Gradcu, otkad sam se uvježbao i stekao mnoga nova znanja – rekao je Olujić i najavio mogućnost da se i ove godine pojavi na toj značajnoj kulturnoj manifestaciji.
Proslavi su prisustvovali vicepremijer Slobodan Uzelac, predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, pomoćnik ministra nauke i obrazovanja Mirko Marković, predstavnici srpske manjinske samouprave iz Budimpešte Borislav Rus i Pero Lastić, brojni predstavnici vijeća i srpskih organizacija, “Prosvjete” i “Privrednika”, kao i mnogi koji nisu iz srpske zajednice, ali iz iskustva znaju gdje je dobar provod. N. Jovanović
Sisačka dječja multikulturalna radionica
Djeca posjetila protu, velečasnog i hodžu
Upoznati se s tradicijama katoličke, pravoslavne i islamske vjere i naučiti ih poštovati, jedan je od glavnih ciljeva programa koji se unazad dvije i pol godine provodi u igraonici “Zvončica”, u sklopu odjela Caprag – Narodne knjižnice i čitaonice u Sisku. Igraonicu svakodnevno polazi 35 djece, dobi od tri do 14 godina, koja odmalena uče o različitim vjeroispovijestima u tom nekad radničkom dijelu Siska. Mališani, pod vodstvom voditeljice Dragane Čubrilo Bila, među ostalim, prigodno obilježavaju sve veće vjerske blagdane. Proteklog tjedna izradili su božićnu čestitku za sisačkog paroha, protojereja Petra Oluića.
– Nedavno smo bili u pravoslavnoj crkvi gdje nas je sveštenik upoznao s pravoslavnim običajima. Kroz posjete božjim kućama učimo tradiciju svakog naroda. Znamo da, iako svatko ima svoju vjeru, netko islamsku, netko katoličku, a netko pravoslavnu, svi vjeruju u jednog dragog Boga, samo ga drugačije nazivaju – rekla je sedmogodišnja Tena Podkonjak. Dodala je kako bi njena majka voljela da pohađa svaki vjeronauk, jedne godine katolički, druge pravoslavni, a treće islamski.
Mirzi Malkiću u crkvi Svete Petke posebno su se svidjele ikone. Dosad ih još nije vidio, pa je mislio da su to slike vitezova u sjajnim oklopima.
– Prota nam je objasnio kako je Sveta Petka zaštitnica sisačke pravoslavne crkve. S prijateljima iz radionice donijeli smo mu božićne kuglice, koje smo sami izradili, kao i anđela, da čuvao crkvu – kaže Mirza, a njegova prijateljica Hana Oraščanin dodaje kako su ih svećenici nazivali braćom i sestrama, što je za nju bio znak da se “svi poštujemo i volimo”.
– Posjetili smo i katoličku katedralu u Sisku, gdje su mi najljepše bile velike božićne jaslice s puno raznih figura iz povijesti. Uskoro ćemo posjetiti i džamiju. Već idem na islamski vjeronauk, gdje učim da moramo biti dobri i poštivati sve ljude i svaku vjeru – rekla je Hana.
– Na božićnu večer posjećujem tetu Lelu, sa sekom Sarom i roditeljima, kako bih joj čestitao “Hristos se rodi” – kaže petogodišnji Valentino Ogulinac.
Snježana Pokorni, ravnateljica sisačke Knjižnice, planira prijaviti multikulturnu igraonicu na natječaj Ministarstva obrazovanja, jer je smatra jedinstvenom u Hrvatskoj. Ove godine planira, na Međunarodni dan obitelji, organizirati i Smotru nacionalnih manjina iz Sisačko-moslavačke županije, na kojoj bi se predstavila društva Srba, Bošnjaka, Roma, Čeha, Mađara i Ukrajinaca.
– Naglasak smo od početka stavili na multikulturalnost, jer radimo u specifičnom dijelu grada Siska, gdje žive stanovnici katoličke, pravoslavne i islamske vjere. Klince od prvog dana učimo da poštuju svoju vjeru i običaje, ali isto tako i sve ostale. Ostvarili smo suradnju s crkvenim zajednicama u Sisku, pa su nas dosad ugostili prota Petar Oluić i velečasni Antun Sente, a uskoro i hodža Alem Crnkić – kaže Dragana Čubrilo Bila. Navela je kako djeca o različitostima uče i zahvaljujući posjetama korisnicima Centra za rehabilitaciju u Komarevu i farmi porodice Šipuš.
Mirna Jasić
Nove prostorije karlovačke “Prosvjete”
U Karlovcu su posvećene i otvorene nove prostorije pododbora SKD “Prosvjete”. Svečano posvećenje održali su karlovački parosi Slaviša Simaković i Saša Umićević. Uz prisustvo većeg broja građana, o novim prostorijama koje se nalaze na Mažuranićevoj obali u centru grada, govorio je predsjednik karlovačkog pododbora “Prosvjete” Milan Jakšić. Naglasio je probleme nedostatka financijskih sredstava i zahvalio se svima koji su pomogli u financiranju uređenja ovog prostora. Uz predsjednika “Prosvjete” Čedomira Višnjića, otvorenju je prisustvovao i generalni sekretar “Prosvjete” Rade Dragojević.
M. C.
Stogodnjak (43)
21. I. – 28. I. 1911: Kotarski sud u Garešnici odjednom je pozvao više Srba s tog područja, koji u svojstvu svjedoka i okrivljenih, trebaju biti ispitani u raznim krivičnim predmetima. Ništa čudno osim da se svi pozvani imaju javiti na sudu istoga dana, 27. siječnja, dakle na samoga Sv. Savu, veliki srpski praznik. “Kolika je sila frankovaca kad ih štitiš Tomašiću bane”, ironično primjećuju novine.
* Novine objavljuju popis znamenitih i viđenijih Srba koji su umrli u Hrvatskoj i svijetu u 1910. godini, ali i drugih uglednika koji su im u raznim prigodama pomogli i pružili svakovrsnu podršku. U siječnju: Miho Petranović, advokat u Sisku, branilac u “veleizdajničkoj” parnici; vojvoda Lazar Sočica iz Goranskog (Crna Gora); Ljubomir Klerić, univerzitetski profesor i ministar prosvjete. U veljači: Teodora Popović, srpska dobrotvorka iz Dubrovnika; u Sarajevu Mihailo Kraguljević, učitelj u Bosni i Americi; Toša Nedeljković, advokat u Zemunu i bivši narodni zastupnik; Kristina Dobrović, narodna dobrotvorka iz Daruvara; Steva Strajnić, blagajnik “Srpske štedionice” u Osijeku; Platon Solarić, paroh u Katincima, srpski rodoljub, optužen zbog veleizdaje. U ožujku: Milivoj Šepa, predstojnik pošte u Vukovaru; Petar Pavković, kraljevski kapetan u mirovini iz Karlovca; Ranđel Stojanović, srpski dobrotvor iz Jagodine (Srbija); Miron pl. Vojnović, vojni svećenik u Karlovcu; Mileva Stanković, srpska dobrotvorka iz Subotice; Šimun Milinović, srpski primas-nadbiskup u Baru; pukovnik Aleksandar Mašin iz Beograda. U travnju: Vicko Milić, jedan od tvoraca Riječke rezolucije i ambasador koalicije u Pešti; norveški književnik Bjernstjern Bjernzon, koji se stavio u zaštitu optuženih Adama Pribićevića i drugova; Stevan Jovanović, bivši narodni zastupnik i predsjednik crkvene opštine u Pešti. U svibnju: Vasa Krstić-Ljubisav, srpski književnik i humorista iz Beograda. U lipnju: Risto Stefanović, posjednik iz Krupe, dobrotvor srpske privrede i prosvjete. U srpnju: dr Laza Cvejić, advokat i poslanik iz Beograda; Pera Ubavkić, poznati srpski kipar. U kolovozu: Ljubica Matavulj, srpska dobrotvorka i udova književnika Sime Matavulja; vojvoda Gligor Sokolović, jedan od najviđenijih srpskih boraca u Makedoniji; Toša Georgijević, veliki župan bjelovarski…
Đorđe Ličina