Ubod u srce Rusije
U terorističkom napadu na moskovskom aerodromu Domodedovo poginulo je 35, a ranjeno 168 ljudi. Iako za napad još nitko nije preuzeo odgovornost, nagađa se da iza njega stoji islamistička skupina Kavkaski emirat čečenskog pobunjenika Dokua Umarova. Cilj te skupine navodno je uspostava islamske države na području sjevernog Kavkaza, gdje živi oko sedam milijuna uglavnom muslimana, a koja bi obuhvaćala republike Sjevernu Osetiju, Ingušetiju, Dagestan i Čečeniju.
Umarovljeva skupina odgovorna je za prošlogodišnje napade na brzi vlak koji povezuje Moskvu i St. Peterburg, kada je poginulo 26 osoba, te na stanicu moskovske podzemne željeznice, u kojemu je ubijeno 40 ljudi. Lani se Umarov zavjetovao da će “dovesti nasilje u srce Rusije” i napadati rusku energetsku i transportnu infrastrukturu. Ipak, dva dana nakon napada informacije o napadačima još uvijek su kontradiktorne, pa se spominju i muškarci i žene, takozvane “crne udovice”, i muškarac europskog i arapskog izgleda.
Dva dana uoči Davosa
U masakru na aerodromu ubijen je i veći broj stranih državljana, što u ranijim napadima nije bio slučaj, a analitičari tome pridaju naročitu važnost, pretpostavljajući da je dodatni bonus takvog napada stvoriti u međunarodnoj javnosti dojam da Ruska Federacija nije sigurna.
Na istom aerodromu, točnije u dva aviona koja su s njega poletjela, teroristički napad sa 88 žrtava dogodio se i prije šest godina, a u njemu su također sudjelovale žene. Domodedovo ima 241 međunarodnu liniju i kroz njega je lani prošlo 20 milijuna putnika, a iako posjeduje najsuvremenije skenere, oni, javljaju ruski mediji, često ne rade, a osoblje rutinski zanemaruje alarme. Zbog toga je ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev u početku krivnju svaljivao na aerodromsko osiguranje, kojim upravlja privatna kompanija, da bi dan kasnije smijenio i federalnog šefa za sigurnost prometa, tim više što su, kako javlja agencija “RIA Novosti”, sigurnosne službe navodno tjedan dana ranije primile dojavu o napadu.
Napad se dogodio dva dana uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u švicarskom Davosu, koji je trebao otvoriti upravo Medvjedev. Štoviše, znalo se da on u Davosu namjerava pokušati privući investitore za pet projekata izgradnje skijališta upravo na sjevernom Kakvazu, među ostalim i na najvišoj ruskoj planini Elbrus, koja se nalazi u Dagestanu, odmetnutoj republici u kojoj ljudi svakodnevno ginu u okršajima vojske i pobunjenika, te u Sočiju, koji bi trebao biti domaćin zimskih olimpijskih igara 2014. godine.
Kontradiktorna politika
Ti su se projekti trebali realizirati i kao dio šire Medvjedevljeve strategije ekonomskog razvoja sjevernokavkaske regije u cilju suzbijanja terorizma, no sada analitičari vjeruju da će investitori biti dodatno obeshrabreni atmosferom straha, koja se nadovezala na raniji imidž Rusije kao izrazito korumpirane države.
Dmitrij Medvjedev, koji se sada zavjetovao na osvetu počiniteljima, s dolaskom na vlast učinio je zaokret u politici prema problemu kavkaskih republika i terorizma, napravivši odmak od pristupa Vladimira Putina, koji je bio pokretač drugog čečenskog rata i favorizirao represivni pristup. Medvjedev se fokusirao na smanjenje siromaštva i korupcije, ali je, kao i Putin, mislio da je zaustavljanje krize moguće bez političkih promjena. U cilju razvoja ruski je predsjednik na mjesto posebnog izaslanika za sjeverni Kavkaz imenovao biznismena Aleksandra Hloponina, umjesto dotad uobičajenog vojnog ili sigurnosnog dužnosnika.
No Grigorij Švedov, urednik portala “Caucasian Knot”, tvrdi da je, unatoč zaokretu, vlada posljednjih godina vrludala u pristupu i provodila kontradiktorne politike, istovremeno i represiju i socijalne i ekonomske programe, dok je Medvjedevljeve dosadašnje pokušaje osujetila posvemašnja lokalna korupcija.