Rabljena sedmica

BANKE

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor pokrenula je razgovore s predstavnicima banaka koje posluju u Hrvatskoj: iz Banskih dvora od bankara se traži da snize kamatne stope na kredite, a ako ne budu kooperativni, neslužbeno im se najavljuje uvođenje tzv. bankarskog poreza. Banke zasad ne pokazuju nikakvu namjeru da poslušaju Vladu i uporno tvrde da su njihove (previsoke) kamate realne u hrvatskim ekonomskim prilikama, odnosno da su i “manje nego što bi trebale biti”. Šefovi novčarskih kuća mogu se ovako ponašati zato što znaju da nikako ne mogu biti na gubitku: ako bude uveden bankarski porez, banke će odmah povisiti kamate, pa će se cijelo nadmudrivanje Vlade i banaka prelomiti preko leđa građana koji su se kreditno zadužili. Ali tragat će se za nekim kompromisnim rješenjem u kojemu bi Vlada ubrala poneki politički poen, a ni banke ne bi bile oštećene.

REKORD

U proteklih osam godina nezaposlenost u Hrvatskoj nikad nije bila veća nego u siječnju ove godine. Zavod za zapošljavanje registrirao je, a onda to drsko pokušao zataškati, 334.327 nezaposlenih građana. U odnosu na siječanj prošle godine, povećanje broja nezaposlenih iznosi osam posto. Kako najavljuju analitičari, siječanjski negativni rekord ubrzo će biti oboren: prognoze kažu da će za koji mjesec 350 tisuća građana biti bez posla. Bez obzira na to hoće li nas Hrvatski zavod za zapošljavanje obavijestiti o tome.

KUTLE

Zloglasni HDZ-ov privatizacijski tajkun Miroslav Kutle, koji je od hrvatskog pravosuđa pobjegao u staru domovinu Bosnu i Hercegovinu, prekinuo je dugogodišnju medijsku šutnju. U intervjuu Federalnom radiju u Sarajevu Kutle je, po uzoru na Ivu Sanadera, sebe proglasio žrtvom političkog progona koji se protiv njega navodno vodi više od deset godina. “U Hrvatskoj već dva desetljeća postoji tehnomenadžerski lobi koji upravlja svim političkim procesima zbog kojih sam u ‘Kafkinu procesu'”, požalio se Kutle, te je negirao da je bivšem premijeru Sanaderu 1995. i 1996. isplatio 800 tisuća njemačkih maraka za kredit od četiri milijuna maraka, koji mu je ovaj ishodio u Hypo banci. “Sanader je bivši, Hrvatska je u ozbiljnom vremenu raščišćavanja i mislim da će izaći iz svega jača”, vjeruje Kutle u svoju Hrvatsku. Vjeruje, naravno, i u to da će uspjeti dokazati svoju nevinost, a vjerovati je lakše na slobodnom zraku BiH, nego u zagušljivim remetinečkim odajama koje je davno iskusio.

BEBIĆ

Predsjednik Sabora Luka Bebić bio je previše tolerantan prema razbijačkom verbalnom ispadu glavaševca Dinka Burića, pa ga je Ivan Jarnjak došao upozoriti da je dužan zaštititi premijerku, Vladu i HDZ od uvreda i kleveta. Bebić je tu puknuo, pa je Jarnjaku i Vladimiru Šeksu odbrusio da neće njemu nitko naređivati kako će se ponašati dok god je na položaju šefa Sabora. Šeks je na to ljutito promrsio da neće još dugo, pa se nakon toga začela višednevna storija o tome hoće li neposlušni Bebić biti smijenjen ili će biti pošteđen. Sva je prilika da od Bebićeva degažiranja do daljnjega neće biti ništa, jer su u HDZ-u, nakon što su se glave malo ohladile, izračunali da im se neće isplatiti dodatno i višednevno prekopavanje po vlastitoj utrobi. A možda se izračun zbog nečega naglo promijeni.

BERLUSCONI

Talijanski premijer Silvio Berlusconi trebao bi se 6. travnja pojaviti pred sudom u Milanu zbog optužbi da je plaćao seks, u ono doba sedamnaestogodišnjoj Marokanki Karimi Rashidi El Mahroug, poznatijoj pod nadimkom Ruby. Tužiteljstvo je sudu predočilo stotine stranica dokaza, među kojima su i transkripti telefonskih razgovora iz kojih se dade iščitati narav veze talijanskog premijera i planetarno poznate Marokanke. Berlusconija se tereti i da je iskoristio svoj položaj kako bi ishodio da policija u Milanu pusti Ruby iz pritvora u koji je dospjela zbog krađe. U vijeću milanskog kaznenog suda koje će odlučivati o Berlusconijevoj krivnji sjedit će tri žene: Carmen D’Elia, Orsolina De Cristofaro i Giulia Turri. Talijanskom premijeru prijeti petnaest godina robije. Otprilike kao i njegovu bivšem hrvatskom kolegi.

HAJDUK

Nogometni klub “Hajduk” proslavio je stoti rođendan. Bilo je bakljada, svečanih akademija, dokumentarnih filmova, koncerata, posebnih novinskih priloga i feljtona, bilo je podsjećanja na dane ponosa i slave, na velike pobjede i još veće poraze, na mitove i legende, igrače i trenere, bile su i euforične izjave, bila je praška “Slavija” pred punim i veličanstvenim Poljudom, i još jedan poraz… Bio jednom jedan veliki klub koji je u stotoj godini manji nego ikad. Baš po mjeri grada u kojem živi.