Pokrajine
Mještani Vojnića ujedinjeni u protestu zbog nebrige Ministarstva zdravstva
Peticijom vraćaju Hitnu pomoć u Vojnić
Prošlog se tjedna u Vojniću zamalo ponovio slučaj iz Srba, kada je zbog neodgovarajuće liječničke pomoći umrla djevojčica Bosiljka Vujnović. Srećom, 12-godišnja kći Ivice Banovića imala je više sreće
Da nije bilo požrtvovnosti policijske patrole koja je pod upaljenim “rotirkama” usred noći bolesno dijete prevezla do Karlovca, 12-godišnja kći Ivice Banovića iz Vojišnice kod Vojnića vjerovatno bi prošla mnogo teže, možda kao Bosiljka Vujnović iz Srba ili Siniša Mađerčić iz Vojnića, koji su umrli baš zbog nepostojanja odgovarajuće zdravstvene brige. Djevojčica koja je od ranije imala problema s bubrezima, s temperaturom od 41 stupnja Celzija kao posljedicom gripe, prebačena je u Opću bolnicu Karlovac, čiji su se liječnici požrtvovno izborili za njen oporavak.
Ogromna udaljenost
Razlog svemu je odluka Ministarstva zdravstva iz avgusta prošle godine da se zbog štednje ukine Hitna pomoć izvan radnog vremena vojnićkog Doma zdravlja. Po novoj reorganizaciji, na hitne intervencije u Vojnić dolaze timovi iz Karlovca.
– Ovo je apsurdna situacija, jer u našem Domu zdravlja postoje tri vozila za izlazak na teren, dok Hitna pomoć iz Karlovca na raspolaganju ima samo dva vozila koja najčešće nisu dostupna zbog velikog broja intervencija – kaže načelnik Općine Vojnić Branko Eremić.
– Osim toga, od Karlovca do krajnjih korisnika u selima ima i do 60 kilometara – ističe Eremić i naglašava jednodušnu želju stanovnika svih 14 mjesnih odbora da ponovno imaju službu Hitne pomoći.
Skupljeno 1.500 potpisa
– Mi nemamo nadležnost nad Hitnom pomoći i njenom organizacijom, pa će o tome morati odlučivati nadležne institucije. Ne možemo se miješati kako će to riješiti, ali možemo očekivati da će to učiniti u interesu mještana. Slična situacija je u mnogim sredinama na području od posebne državne skrbi. U takvim sredinama ne smije se štedjeti na način koji bi dovodio u opasnost živote onih kojima treba pomoć, a daleko su od gradskih središta i bolnica – upozorava Eremić.
Mještani su na inicijativu Ilije Kalema, uz podršku vijećnika i lokalnih vlasti, pokrenuli peticiju kojom su skupili 1.500 potpisa. Uputit će ju Domu zdravlja i nadležnom ministarstvu. Javila se i ideja da bi se, ako baš nema para za liječnike, za hitne intervencije mogla koristiti postojeća vozila uz plaćanje dežurstva vozačima, jer su i vozači sanitetskih vozila osposobljeni za pružanje pomoći, u svakom slučaju više nego policajci.
Stižu vozilo i dva medicinska tehničara?
Medijska buka koja se s pravom digla oko spomenutih slučajeva i peticije koja je okupila mještane Vojnića, i Srbe i Hrvate svih političkih uvjerenja, izgleda postiže efekt.
– Vojnić će dobiti sanitetsko vozilo s dva medicinska tehničara koji će pokrivati radijus od 25 kilometara – rečeno je novinarima u Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. Mediji su prenijeli i izjavu pročelnice za zdravstvo Karlovačke županije dr Višnje Jović da će se prilikom reforme Hitne pomoći riješiti problem Vojnića, ali i ostalih dijelova Karlovačke županije koji nisu dobro pokriveni dosadašnjom mrežom – Saborskog, Plaškog i dijela Žumberka.
– O tome nismo dobili ništa službeno, ali ta bi nas odluka sve obradovala – kaže Eremić.
Nenad Jovanović
Izborna skupština udruženja antifašističkih boraca i antifašista Karlovca
Ministre Karamarko, što ste dosad čekali?
Tomislav Karamarko morat će odgovoriti na pitanje zašto sve ove godine štošta od ratnih i poslijeratnih zločina nije procesuirano, upozoravaju karlovački antifašisti
Ivan Kalić, predsjednik županijskog udruženja antifašista Karlovačke županije, upoznao je prisutne na izbornoj skupštini sa sadržajem otvorenog pisma Predsjedništva SABA RH upućenog ministru unutarnjih poslova Tomislavu Karamarku.
– Gospodin Karamarko morat će dati odgovor zašto sve ove godine štošta od ratnih i poslijeratnih zločina nije procesuirano, ako je znao za to. I Predsjedništvo SABA podržava istraživanje, neka se zna tko je gdje pokopan, s imenom i prezimenom. Zna se da je NDH formirana 10. travnja 1941, a samo sedam dana iza toga počinjeni su prvi zločini i formiran je prvi sabirni logor za zatvaranje Srba, Roma, Židova, komunista i nepodobnih Hrvata. Za to nitko ne odgovara – kaže Kalić.
Oko prozivanja Josipa Boljkovca za poslijeratne zločine, Kalić je rekao da vjeruje da Boljkovac nije nikoga ubio. On je bio šef Ozne, dakle specijalne policije koja se borila protiv križara koji su se skrivali po zemunicama i šumama, planirajući diverzantske akcije i vođenje gerilskog rata.
– Glasnogovornici mračne prošlosti neće promijeniti stvar i oni će morati paziti kada jednog dana budu išli ulicom i tko će ih čuvati. To im ja poručujem. Nakon završetka rata stradali su planirali voditi gerilski rat, vršiti diverzije i atentate na istaknute partizanske oficire. Tako je teško ranjen i general Joca Tarabić. U karlovačkom logoru Dubovac jednim su dijelom bili domobrani, ali tu su uglavnom bili ustaše. Dozvoljavam da su tamo stradali i neki koji nisu trebali, ali se treba vratiti u ono vrijeme i ondašnju situaciju, sagledati stvari u malo širem kontekstu – kazao je Boljkovac.
Mirko Miladinović ponovno je izabran za predsjednika karlovačkih antifašista.
– Prošla godina bila je u znaku obilježavanja 65. godišnjice pobjede nad fašizmom. Nažalost, za nas antifašiste u Karlovcu protekla je u stalnoj borbi za istinu i u dokazivanju vrijednosti antifašizma – kazao je Miladinović.
Tako već tri godine antifašisti ne mogu vratiti spomen-ploču Veci Holjevcu, koga neki nazivaju četničko-komunističkim teroristom, iako u Karlovcu ima ulicu, a u Zagrebu spomenik podignut u vrijeme Franje Tuđmana. Spomenik na Babinoj gori za 400 do 600 navodno ubijenih kadeta Domobranske škole, Miladinović je nazvao spomenikom za djecu koja su i danas živa, a da se taj lažni spomenik ne uklanja. Što se tiče višekratno devastiranog spomenika u Prkosu, počinioci tog vandalskog čina nisu pronađeni. M. Cimeša
Projekt “Smart enerdži siti Sisak”
Sisak učiniti zelenim gradom
Prvi korak transformacije Siska u “pametan grad” nalik španjolskom Bilbau je financijska pomoć u projektu nadogradnje infrastrukture za Južnu industrijsku zonu
Projektom “Smart enerdži siti Sisak” planirano je u idućih desetak godina Sisak transformirati u “pametan grad” nalik španjolskom Bilbau. Ovaj partnerski projekt Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Grada Siska, te španjolskog tehnološkog instituta “Tehnalia” kao konzultanta, vrijedan je 306 hiljada američkih dolara. Projekt je nastavak Nacionalnog projekta sustavnog gospodarenja energijom u gradovima i županijama, pokrenutog prije pet godina, a kojim se ušteda energije i zaštita okoliša proširuje na podizanje kvalitete života, socijalnog, društvenog i kulturnog standarda.
– Riječ je o dugoročnom programu u čijem će se početku poduzeti koraci formuliranja razvojne strategije i pripadajućeg akcijskog plana, te ojačati institucionalni kapacitet grada Siska za povlačenje sredstava iz fondova Evropske unije, s glavnim fokusom na razvoj infrastrukture prema “smart siti” konceptu – kazao je sisački gradonačelnik Damir Pintarić prilikom posjeta Sisku Gorana Čačića iz UNDP-a Hrvatska i Hozea Marie Kamposa Domingeza, voditelja Odjela za energetiku u zgradarstvu i urbanim područjima Instituta “Tehnalia”.
– Projektom “Smart enerdži Sisak” razvili smo metodologiju koja zaokružuje dosadašnji rad na poboljšanju energetske infrastrukture u gradovima, dajući dugoročan primjer postojećoj metodologiji sustavnoga gospodarenja energijom. Ovaj projekt komplementaran je s drugim razvojnim projektima grada Siska i Hrvatske vlade, kojima je predviđena briga o okolišu i energetskoj efikasnosti. Želja je da ovaj pilot projekt preraste u nacionalni, kako bi jednog dana obuhvatio i ostale hrvatske gradove – naveo je Čačić.
Prvi korak je financijska i tehnička pomoć UNDP-a Gradu Sisku pri razvoju prijave projekta nadogradnje infrastrukture za Južnu industrijsku zonu Novo Pračno na IPA program, u sklopu kojeg su Poslovne zone Sisak već uspješno surađivale s Institutom za međunarodne odnose. U sklopu projekta planira se i izgradnja nove Riječne luke Sisak, kako bi se omogućio daljnji razvoj unutarnjeg riječnog prometa i premještanje s cestovnog na riječni i željeznički prijevoz, što je energetski efikasnije i pogodnije za okoliš.
– Potencijali španjolskih “pametnih gradova”, kao što su San Sebastian i Bilbao, su iskorišteni, te su pretvoreni u ekološki ugodna mjesta za život, a sve kroz detaljno planiranje, pametno prikupljanje financijskih sredstava i suradnju gradske uprave s lokalnim gospodarstvenicima i stručnjacima. Sisku je najsličniji Bilbao, nekada bogat industrijski grad, ali sa zagađenim zrakom, visokom nezaposlenošću i socijalnom marginalizacijom. Transformacijom je postao moderno urbaniziran, poprimivši sasvim nov izgled. Tešku industriju zamijenile su suvremene tehnologije, racionalizirano je urbano planiranje i dobilo se mnogo zelenih površina. Iskustva koja smo imali u transformaciji tog grada bit će upotrijebljena u modernizaciji Siska – zaključio je Kampos Domingez.
Mirna Jasić
Tribina “Ljudska prava i hrvatska evropska perspektiva”
Skupo kršenje ljudskih prava
Ljudska prava su opći kriterij za ocjenu ljudskih sloboda u određenoj sredini, kazao je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac
“Ljudska prava i hrvatska evropska perspektiva” bio je naslov javne tribine što je u organizaciji Ureda za ljudska prava i Koordinacije za ljudska prava Karlovačke županije održana u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu. Gost je bio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, a moderator Luka Mađerić, predstojnik Ureda za ljudska prava.
– Ljudska prava su opći kriterij za ocjenu ljudskih sloboda u određenoj sredini – kazao je Uzelac. Po njegovim riječima, vlast je tu zbog ljudi, a ne obrnuto – svi, od najnižeg činovnika do predsjednika Vlade, trebaju služiti ljudima.
– EU danas više nije prepoznatljiva po ugljenu i čeliku, već zbog visokog nivoa zaštite ljudskih prava i Hrvatska zato treba ući u Uniju – rekao je Uzelac.
Bez obzira na sve, Evropa je danas ipak najbolji dio svijeta za život. Republika Hrvatska je zato pristala na brojne dodatne kriterije i izradila je cijeli niz zakona koji reguliraju ljudska prava. Rješenje brojnih problema je u saradnji vlasti i civilnog sektora, što pokazuju i iskustva iz prakse EU-a.
– U Hrvatskoj imamo dobra normativna rješenja, ali je praksa problematična, neefikasna. U provedbi zakona, od Vlade naniže, ima dosta problema. To će, nažalost, sve nas koštati, jer će se kršenja ljudskih prava financirati iz državnog budžeta – zaključio je Uzelac. M. C.
Nikola Arbutina novi predsjednik VSNM-a Sisačko-moslavačke županije
Arbutina: Vijeće stavljamo u funkciju
Na redovnoj sjednici Vijeća srpske nacionalne manjine Sisačko-moslavačke županije, održanoj 24. februara u Sisku, dosadašnji predsjednik Vijeća Nikola Sužnjević dao je ostavku koju je potvrdila većina vijećnika (14 od 25). Većina članova Vijeća, nezadovoljna dosadašnjim radom VSNM-a i predsjednika, tražila je da se u dnevni red uvrsti izglasavanje nepovjerenja Sužnjeviću, nakon čega je on dao ostavku. Za novog predsjednika izabran je Nikola Arbutina, načelnik Dvora.
– Zalagat ću se da se Vijeće češće sastaje i da se bavi onim za što je izabrano, odnosno da izvršava poslove koji su definirani statutom, usvojenim planom i programom Vijeća. Što će se od toga moći uraditi, zavisi o terminu održavanja izbora za manjinska vijeća. Ako to bude u maju ili junu, kada bi bio redovan termin, to će biti malo, ali ako bude pomjeranja termina, moći će se učiniti i više – rekao je Arbutina.
Jedan od mogućih razloga Sužnjevićevog odlaska jeste taj što je on jedan od čelnih ljudi Srpske sloge, pri čemu je naglašavao da podršku toj grupaciji daje i županijsko Vijeće kome je bio na čelu.
– Bio sam na svim sjednicama Vijeća i nikada se nije govorilo da ono daje potporu nečem takvom – rekao je Arbutina. N. Jovanović
Zbornik “Hrvatsko-srpska saradnja u politici i kulturi u 20. veku”
Doprinos pomirenju
Srpskim i hrvatskim naučnicima koji se već tri godine okupljaju u Golubiću, lani su se priključili i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji
U dvorani SKD “Prosvjete” u Zagrebu održana je promocija zbornika “Hrvatsko-srpska saradnja u politici i kulturi u 20. veku”, nastalog na osnovu radova na prošlogodišnjem susretu srpskih i hrvatskih naučnika u Golubiću kod Obrovca.
Prisutnima su se obratili predsjednik “Prosvjete” Čedomir Višnjić, poslanik Narodne skupštine Srbije Janko Veselinović, Davor Pauković iz Centra za politološka istraživanja u Zagrebu i Darko Gavrilović, profesor na fakultetima u Banjaluci i Sremskoj Kamenici te direktor Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje u Novom Sadu, koji zajedno s Udrugom za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića organizira te susrete.
Osim na sadržaj zbornika, oni su podsjetili i na historijat trogodišnjeg okupljanja naučnika, kojima su se lani priključili i politički predstavnici Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, što je Veselinović naznačio kao velik uspjeh. Podsjetio je da se skupovi održavaju na međuetnički trusnom području oko Zadra u kome se posljednjih godina bilježi napredak, za što su zaslužne i vlasti Obrovca na čelu s gradonačelnikom Antom Županom, koji je i omogućio održavanje skupa.
– Ne računajući česte susrete predsednika i saradnju ministarstava, svedoci smo brojnih primera saradnje dve zemlje, što se sve dešava u vreme postojanja mnogih otvorenih pitanja, od granica, imovine i sukcesije do nestalih, izbeglica i međusobnih tužbi pred Haškim sudom – rekao je Veselinović.
Ističući značenje dosadašnja tri skupa, Višnjić je izrazio nadu u uspjeh ovogodišnjeg susreta na kome će se razgovarati o 20 godina od početka rata u Hrvatskoj.
– Očekujemo da će ovogodišnji skup na adekvatan način otvori veći deo spornih pitanja između Srbije i Hrvatske i da će da pruži preporuke za zajednički rad naučnika u korist oba naroda – rekao je Veselinović, podsjetivši da su zbornici promovirani u Beogradu.
Nenad Jovanović
Dodeljene godišnje nagrade VSNM-a Vukovarsko-sremske županije
Podigla školu iz ruševina
Profesorka Sretenka Čaović iz Borova prisetila se posleratnog formiranja škole “Dositej Obradović” i organizovanja nastave na srpskom jeziku
Profesorka Sretenka Čaović, voditeljka nastave na srpskom jeziku u vukovarskoj Ekonomskoj školi, savetnica i nadzornica u školama na srpskom jeziku i predsednica borovskog pododbora SKD “Prosvjete”, dobitnica je nagrade Veća srpske nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije za doprinos u očuvanju srpskog jezika i ćiriličnog pisma, a Plesna grupa “Venera” kao kolektiv za uspešan rad s mladima. Plakete i prigodne poklone uručio im je predsednik VSNM-a Miodrag Nedeljković na svečanosti upriličenoj povodom obeležavanja krsne slave Veća, Svetog Simeona Mirotočivog.
– Smatram da je i ove godine bilo više pojedinaca i kolektiva koji su zaslužili priznanje za svoj rad, ali nagrada je jedna u svakoj kategoriji i morali smo se odlučiti za najbolje – kaže Nedeljković.
– Nisam ranije uopšte razmišljala o nekoj nagradi, ali drago mi je da su ljudi prepoznali moj rad i da smatraju da sam nešto zaslužila, eto, u obliku takvog javnog priznanja – kazala je Sretenka Čaović, zahvalivši Veću čiji je i sama član.
Posle 39 godina u prosveti i obrazovanju, ova profesorka iz Borova kao najtežih trenutaka prisetila se formiranja škole “Dositej Obradović” u Vukovaru neposredno nakon rata 1992. godine, čišćenja škole od ruševina i organizovanja nastave. Ništa lakše nije bilo ni u vreme mirne reintegracije, kada su se vodili pregovori o obrazovanju srpske nacionalne manjine na maternjem jeziku i pismu.
– To je bio mukotrpan posao. Ja sam vodila pregovaračku grupu za srpski jezik i nisam popustila ni za jedan nastavni čas. Dogovoreno je da imamo četiri časa srpskog i četiri hrvatskog, što je ostalo do danas. Nije bilo lako izraditi ni sve nastavne programe i uskladiti ih sa programima na hrvatskom jeziku. Ono što mi danas teško pada, to je što imamo sve manji broj učenika – kaže naša sagovornica.
“Venere” nastupaju od Zagreba do San Marina
Nagradu za kolektivni rad s mladima dobila je Plesna grupa “Venera” iz Borova naselja, iza koje je 19 godina uspešnog rada.
– Malo sam i ja iznenađena što to toliko dugo traje, ali eto, deca vas jednostavno guraju. Kada pomislim da sam posustala, u grupu dođe deset novih curica i ja dobijem neku novu snagu, želju i volju za rad. Moram reći da nisam samo ja zaslužna za ovu nagradu, jednako su zaslužna i deca i roditelji – kaže voditeljka 30-člane plesne grupe Jovanka Nekić-Čučković, koja se zahvalila srpskoj zajednici na finansijskoj i drugoj podršci.
Članice “Venere” proteklih su nekoliko godina imale uspešne nastupe na festivalima modernog i etno-plesa u San Marinu i Zagrebu, gde su osvajale prva i druga mesta, a prošle godine za svoj su rad dobile i medalju Grada Vukovara.
Dragana Bošnjak
Susreti dramskih amatera Vukovarsko-sremske županije
Pačetincima opet nagrade
Igor Greksa osvojio je priznanje za najbolju mušku ulogu u predstavi “Pokondirena tikva”, a priznanje za žensku ulogu dobila je Dragana Đaković
Član Dramskog ansambla Kulturno-umetničkog društva “Branko Radičević” iz Pačetina Igor Greksa osvojio je priznanje za najbolju mušku ulogu na Osmim susretima dramskih amatera Vukovarsko-sremske županije u Retkovcima kod Vinkovaca.
Pačetincima, koji su na ovoj manifestaciji nastupili s predstavom “Pokondirena tikva” po motivima Jovana Sterije Popovića, a u režiji Cvetina Aničića, pripalo je i priznanje za scenografiju, koju potpisuje Aleksandra Kuđeljić. Pored Grekse, koji je osim za ukupnog pobednika kada je reč o muškim ulogama, proglašen i za najboljeg glumca u predstavi pačetinske dramske grupe, priznanje za žensku ulogu dobila je Dragana Đaković.
Najboljom predstavom ovogodišnjih županijskih dramskih susreta proglašena je “Čarlijeva tetka” u izvođenju domaćina, retkovačkog kazališta “Mika Živković”, dok je drugo mesto zauzela “Predstava Hamleta u selu Rastovci Donji” Gradskog kazališta iz Županje. Prema rečima članice žirija Ivane Petričević, jedna od ove dve dramske družine predstavljaće Vukovarsko-sremsku županiju na Festivalu hrvatskih kazališnih amatera.
Navodeći podatak da je kroz Dom kulture u Retkovcima tokom mesec dana trajanja manifestacije, u dvadesetak predstava prodefilovalo više od stotinu glumaca i preko četiri hiljade posetilaca, Ivana Petričević je istakla da se iz godine u godinu vidi sve veći napredak dramskih amatera.
Pomalo razočarani što i ove godine nisu osvojili priznanje za jednu od dve najbolje predstave, dramski amateri iz Pačetina će, kažu, analizirati svoj nastup i pokušati da nađu eventualne propuste. Prošle su godine dramski amateri iz Pačetina, iako drugoplasirani, odlukom selektora Festivala kazališnih amatera koji ih je naknadno pogledao, predstavljali Vukovarsko-sremsku županiju na prestižnoj manifestaciji održanoj u Starom Gradu na Hvaru, gde su sa predstavom “Pop Ćira i pop Spira” osvojili nagrade za najbolju sporednu ulogu i negovanje kulturne baštine. To ranije nije pošlo za rukom ni jednoj dramskoj grupi s područja županije.
Angažovano o diskriminaciji Roma
U programu svečanog zatvaranja županijskih dramskih susreta u Retkovcima nastupili su, izvan konkurencije, članovi Pozorišta “Branislav Nušić” iz Šida s predstavom “Peva pet’o u šupi”, takođe u režiji Cvetina Aničića.
– Predstava govori o diskriminaciji Roma, o njihovom položaju u društvu, ali i duhovitosti koja im je u krvi. Ona je kritika političkih struktura i dešavanja koja su se odigrala prošle godine kada su čuveni “karton siti” u Beogradu vlasti srušile, a Romima nisu obezbedile adekvatan smeštaj – kaže Aničić.
Predstava je na festivalu duo-drame nacionalnih manjina u Novom Sadu osvojila drugo mesto, a u njoj igraju Mirjana Jovanović i nagrađeni Igor Greksa. Ovaj talentovani mladić, inače student geografije, trenutno radi na dve nove predstave.
– Radim na predstavi “Kako se najlakše rešiti bračnog druga” gde igram ulogu svekrve, što je za mene izazov. To će biti urnebesna komedija – kaže Greksa, najavljujući tako novu predstavu pačetinskog dramskog ansambla. Drugu novu predstavu radi u Šidu, a reč je o mjuziklu “Mulen ruž”.
Dragana Bošnjak
Likovne umjetnice izlažu u Belom Manastiru
Baranjska bisernica
Očekujući 2003. odlazak u penziju, Irena Čegar počela je slikati i ostvarivati svoje snove iz djetinjstva
Četvrtog marta ove godine, na dan kad izlazi ovaj broj “Novosti”, u Belom će se Manastiru otvoriti velika likovna izložba pod nazivom “Baranjske bisernice” u organizaciji Udruženja “Baranja”, Mirovne grupe “Oaza” i belomanastirskog Centra za kulturu. Na njoj će izlagati gotovo sve baranjske likovne umjetnice, njih preko 20, a njome će biti obilježen i Međunarodni dan žena. O izložbi će, naravno, biti još govora u našim novinama, a ovaj ćemo put predstaviti jednu od baranjskih bisernica – baranjsku slikaricu Irenu Čegar.
Irena danas živi u Belom Manastiru, a rođena je u Batini, jedinom baranjskom mjestu na Dunavu. Majka joj je Austrijanka pa od djetinjstva dobro govori njemački jezik. Poslije završene gimnazije u Belom Manastiru, zaposlila se u prosvjeti pa je u osnovnim školama u Batini i Dražu radila kao nastavnica njemačkog jezika od 1969. do 1973. godine. Istovremeno je vanredno studirala njemački u Novom Sadu. Udajom i rođenjem djece, nakon dvije godine, prekinula je studij, a 1980. godine zaposlila se kao službenica u baranjskoj Šumariji “Tikveš”. Očekujući 2003. odlazak u penziju, počela je slikati i ostvarivati svoje snove iz djetinjstva. U mirovini je od 2005. godine.
Do sada je učestvovala na likovnim kolonijama u Baranji, Slavoniji i drugdje u Hrvatskoj te na grupnim likovnim izložbama u Belom Manastiru i Baranji. U slobodno vrijeme proširuje svoje vještine i vidike na likovno-kreativnim radionicama u Mirovnoj grupi “Oaza”. Članica je likovnih udruga “Štafelaj” i “Baranja-art” iz Belog Manastira. J. Nedić
Stogodnjak (49)
4. 3. – 11. 3. 1911: “Srbi roditelji i učitelji! Spremajte srpsku omladinu pre svega za sve napredne privredne struke. Za to smo najsposobniji, a koliko valjaš toliko i vrediš. Tu nema a i ne treba ničije i nikakve protekcije, već koliko si sposoban, radin, štedljiv i mudar, toliko si u napredan i sretan”, stoji u javnoj poruci zagrebačkog “Privrednika” mladim ljudima koje zanima gospodarstvo.
* Gajo Omčikus iz Srba nikako da se ostavi Velimira Liščića, kotarskog predstojnika u Donjem Lapcu. Javno mu se obraća preko novina, ne bi li ga izazvao na polemiku, ali ovaj ni riječi! “Pred četiri godine usrećili ste nas Vašim dolaskom na upravu u ovaj kotar i kroz te četiri godine Vašim načinom u upravi i u privatnom životu izazvali ste u javnosti bezbroj napadaja, protiv kojih nikakvim načinom u javnosti reagirali nijeste. Ja sam Vas u dva maha javno u ‘Srbobranu’ svojim potpisom nazvao razbojnikom tuđe časti i poštenja, pa ni na to ne reagiraste, što znači da priznajete, da ste onaj, kakvim Vas nazvah…”
* Ništa manje “popularan” nije ni podlapački općinski upravitelj Rade Prica. Kažu, osobito se ispizmio na Milu Smiljanića iz Pišaća. Pred izbore ga je nagovarao da glasa za Gašu Devića, priprijetivši mu da će mu se osvetiti ako to ne učini. Ali, Smiljanić – častan i čestit – nije glasao za rečenog Gašu. To je čak i javno obznanio. Nakon toga uslijedila je Pricina osveta. Kad nije imao nešto posve opipljivo protiv Smiljanića, otišao je u kotarsku upravu na Udbinu i prijavio ga da – ima psa zle i naopake ćudi! Prica je bio i tužitelj i glavni svjedok. Uzalud se Smiljanić branio, nudio svjedoke i govorio da ima samo štene od tri-četiri mjeseca koje nikom ništa ne može učiniti. Županijska vlast je bila neumoljiva – kaznila ga je sa 19 kruna i 40 filira, pod prijetnjom ovrhe ili zatvora. Kažnjava ga također da Prici ima nadoknaditi i sudske troškove. Ali, Prica se tu ne zaustavlja – ide dalje, pa protiv jadnog Smiljanića podnosi još jednu prijavu – zato što je krmu za stoku sadio 50 metara od kuće. I opet kazna – sada u iznosu od 140 kruna!
* U centru Zagreba, u Ilici 65, otvorena je nova “Srpska brijačnica”, a njezin vlasnik Milivoj Žigić “najtoplije se preporuča za dobru poslugu”.
Đorđe Ličina