Intrigator

Katran & perje

Radom iz krize

Jahač kapitalipse

Pravilo korporativnog kapitalizma kaže da su krize odlična “poslovna prilika”, čitaj: prigoda za rušenje javnog sektora; za potpunu privatizaciju države i nastavak smanjenja radno zakonodavnih, socijalnih, mirovinskih i zdravstvenih prava.

U tu svrhu, tehnologijom omanjeg državnog udara, vodeće korporacije prošlog su se tjedna samostalno namjerile predstaviti spasiteljima – prikopčavajući se na 6,3 milijardi kuna HNB-a oslobođenih zbog smanjenja obavezne devizne rezerve banaka, usmjerenih prema kreditima za gospodarstvo.

Priopćeno je da se u Zagrebu imaju objaviti korporativne mjere za zapošljavanje, kroz projekte koji navodno obećavaju brzu dobit. Obznanila je to tvrtka Unex, službeno u vlasništvu Ivice Todorića. Publicitet su osigurale neke novine, neslužbeno u statusu kućnih ljubimaca Ivice Todorića. Guverner Željko Rohatinski taj kontekst nazvao je gadljivim, kao što bi bio svakome tko drži do sebe. Plan se izjalovio jer HDZ-ova vlada na izdahu još uvijek ima dovoljno instrumenata kontrole nad kronično nesamostalnim domaćim poslovnim sektorom.

Posljednjih godina, komentatorima privatnih medijskih kuća popucali su hemoroidi od upinjanja ne bi li od Hrvatske napravili Ameriku. Umjesto toga, uspjeli su u vladu tek pogurnuti Đuru Popijača i Domagoja Miloševića, pa su opet ljuti jer je veliki plan obznane propao. Jahači kapitalipse Mudrinić, Tedeschi i Prka, međutim, i dalje će održavati sastanke poput negdašnjih predsjednika jugoslavenskih republika u raspadu te svako malo demonstrirati silu.

Rezultat spektakla: predsjednici Vlade posjedilo preostalih 0,05 kose na glavi. Komentatori liberalnog tiska i dalje boluju od šuljeva. Agrokor će dobrotvorno zaposliti 1.000 mladih na tri mjeseca. Vjerojatno na unosno plaćenim radnim mjestima blagajnica, čistačica i prodavačica.

Petar Glodić

Čekanje odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu

Napad na model biračkog prava manjina

Furio Radin, koji se zajedno sa srpskim predstavnicima godinama borio za dodatno pravo glasa manjina, očekuje da Ustavni sud neće obarati odredbe zakona

Ustavni sud uskoro bi trebao donijeti odluku o ustavnosti odredbi Izbornog zakona, prije svega u dijelu koji se tiče biračkog prava nacionalnih manjina, nakon što su neke nevladine organizacije, među kojima su Srpski demokratski forum i Hrvatski helsinški odbor, podnijele zahtjev za ocjenu ustavnosti rješenja po kojem sve manjine imaju dodatno pravo glasa osim srpske, čiji će se predstavnici birati na općim listama, dok će srpska lista koja osvoji najviše glasova ima sva tri mandata.

Ustavni sud odluku nije donio do 11. marta, krajnjeg datuma za izmjenu izbornog zakonodavstva, a “Novi list” već je najavio da ustavni suci neće ukinuti sporne odredbe, već će Saboru preporučiti da ih promijeni, što bi moglo stvoriti krizu u odlučivanju. Prvo bi dvotrećinskom većinom trebalo izmijeniti Ustavni zakon o provedbi Ustava kako bi se izvan snage stavila odredba da se izborno zakonodavstvo može mijenjati najkasnije godinu dana prije izbora. Potom bi dvotrećinskom većinom trebalo mijenjati Ustavni zakon o manjinama, a natpolovičnom većinom Izborni zakon.

Zastupnik Talijana Furio Radin, koji se zajedno sa srpskim predstavnicima godinama borio za dodatno pravo glasa manjina, očekuje da Ustavni sud neće obarati odredbe zakona.

– Ići u operaciju osporavanja izbornog sustava i dovođenja u pitanje postojećeg rješenja vrlo je riskantno. Mislim da nitko ne želi blokirati izborni sustav u godini izbora – kaže Radin i podsjeća da bi zastupnike čekala mukotrpna procedura s teškim postizanjem dvotrećinske većine. Radin naglašava i da su u svim dosadašnjim zakonima bila predviđena dva načina glasanja, jedan za Srbe, a drugi za ostale manjine.

– Ti modeli uvijek su bili različiti i nikad ih nitko nije doveo u pitanje, pa smatram da i sadašnji model u sebi nema ničeg neustavnog – kaže Radin.

– Moramo znati kakva su pravila igre i zbog toga čekamo od Ustavnog suda da nam kaže jesu li su izmjene Izbornog zakona u skladu s Ustavom ili ne, a ako nisu, da se te odredbe ponište – kaže Dragan Zelić iz GONG-a, koji je također podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti navedenih odredbi. On tvrdi da se Sabor svojom krivnjom doveo u situaciju da Ustavni sud prijeti ukinuti pojedine zakone, jer se na te probleme upozoravalo od izbora 2007. godine.

– Ministarstvo uprave blokira informacije. Općenito, ne zna se koji se izborni zakoni mijenjaju i da li se uopće mijenjaju. Izbori mogu biti za pola godine, a mi ne znamo izborne jedinice, ne znamo kakvo će biti predstavništvo manjina. Jedino možemo očekivati da će popis birača biti ažuriran – kaže Zelić.

Zbunjene su stoga nevladine organizacije, građani, kandidati i stranke koje trebaju planirati izlazak na izbore, ali ne znaju po kojim zakonima. Zelić najavljuje i da će u slučaju da ostanu sadašnje odredbe, GONG poslati rezultate izbora na ocjenu ustavnosti.

– Hrvatska ulazi u EU i zato treba vladavinu prava, a glas građana mora biti jednakovrijedan – ističe Zelić.

Nenad Jovanović

Green New Deal

Piršić osniva političku opciju

Prošle subote u Zagrebu je održan tajni sastanak desetak nevladinih, mahom zelenih udruga, koje razmatraju izlazak na parlamentarne izbore kao političko krilo nevladine scene

Desetak nevladinih udruga, koje se mahom bave ekologijom, održale su prošlog vikenda u Zagrebu tajni sastanak na kojem su razmatrale mogućnost organiziranog izlaska na parlamentarne izbore, potvrdio je “Novostima” Vjeran Piršić, predsjednik Eko-Kvarnera, informaciju koju smo dobili.

– U subotu je održan neformalni sastanak koji nije za javnost, ali mogu potvrditi da se na zelenoj sceni već duže vrijeme kuha ideja o političkoj opciji. Akteri sastanka, koje za sada ne bih otkrivao, osnovu za tu opciju vide u pokretima koji su izrasli po cijeloj Hrvatskoj, od Marjana u Splitu, preko Varšavske u Zagrebu do Srđa u Dubrovniku, a koji od tih ljudi će nam pristupiti teško je za sada govoriti – kaže Piršić.

Nova politička opcija trebala bi imati karakter pokreta bez velikog vođe, građenog na zelenoj političkoj platformi, odnosno Globalnoj zelenoj povelji usvojenoj na sastanku zelenih aktivista u australskoj Canberri 2001. godine.

– To bi bio pokret koji nije ni lijevo ni desno, nego ispred, i koji želi provesti takozvani “Green New Deal”, ali ne na postojećem neoliberalnom konceptu – dodaje Piršić, navodeći da posljednja ispitivanja javnog mnijenja govore da bi takva politička akcija na predstojećim parlamentarnim izborima trebala imati uspjeha.

Kako navodi, od lokalnih izbora održanih 2001. preko 2005. do 2009. godine, pokazalo se da izlazak zelenih aktivista s nezavisnim listama daje određene uspjehe i da oni danas imaju 30-ak lokalnih vijećnika, među kojima je i on sam. Dok su prilikom parlamentarnih izbora 2007. procjene govorile da za zelenu opciju ne bi bilo mjesta, sada je situacija potpuno suprotna i govori da bi kvalitetna zelena lista sigurno dobro prošla.

– Za mene osobno, izlazak na izbore i ulazak u politiku predstavlja gađenje, ali imamo dva momenta zbog kojih smatramo da je to ipak potrebno učiniti. Prvi je u tome što smo svojim neuključivanjem u politiku dopustili da u Hrvatskoj imamo lošu vlast, a drugi u tome što trenutačno nastaje katastrofalna pomutnja na političkoj sceni pomaljanjem takozvanih KGB (Kerum–Glavaš–Bandić) opcija i pitanje je moralne obaveze ponuditi alternativu onim biračima koji nemaju za koga glasati – kaže Piršić, navodeći da bi se odluka o tome hoće li ideja o političkoj inicijativi zelenih i zaživjeti trebala donijeti najkasnije do lipnja.

Na naše pitanje riskiraju li zelene udruge time svoje pozicije koje su izgradile kao nezavisne, nevladine organizacije, Piršić odgovara da se izlaskom na političku scenu ne smije dogoditi samoubojstvo civilnog društva, već je zamišljeno da pokret koji će izaći na izbore bude političko krilo nevladine scene.

Nikola Bajto

Smjena urednice nakon potpisivanja apela za ugled javne televizije

Stipić čuva HTV-ov cenzorski ugled

Oko 150 novinara Hrvatske televizije, uz već blizu 200 potpisnika, objavilo je 24. veljače proglas nazvan “Inicijativa novinara za povratak ugleda HTV-a”. I doista, na prvi rezultat toga poticaja nije se čekalo dugo: urednica unutarnje politike i potpisnica spomenutog apela Katarina Periša Čakarun već je smijenjena s funkcije na koju je imenovana sredinom prošlog mjeseca.

Točnije, v.d. ravnatelja HTV-a Mislav Stipić naprasno je odbio potpisati njezino imenovanje. Prema itekako dobro obaviještenim izvorima s liste potpisnika, navedeni razlog toga odbijanja kolegici je prenio v.d. ravnatelj Informativnog programa HTV-a Renato Kunić.

Jasno, ovdje se radi o uspješnom vraćanju ugleda HTV-a iz, recimo, devedesetih godina prošlog stoljeća, a ne o onoj reputaciji koju prizivaju potpisnici peticije koja, uzgred rečeno, uopće nije posebno radikalistički sročena; cjeloviti tekst može se vidjeti na internetskoj stranici Hrvatskog novinarskog društva hnd.hr.

Između hrpe uopćenih smjernica svrstanih pod “upozoravamo” i “zalažemo se za”, međutim, odskaču dvije zamjerke adresirane na samog ravnatelja HTV-a, ustvari aktualnog vršitelja te dužnosti, po kojima se “ravnatelj HTV-a suprotno Zakonu o HRT-u upliće u programske odluke sudjelovanjem na kolegiju Informativnog programa” i također nezakonski “odlučuje o promaknućima u Informativnom programu, primanjima u radni odnos, izravno donosi uredničke odluke, odlučuje tko vodi koju emisiju ili programski projekt bez obzira na kriterije i kvalifikacije”.

Ali, manje je egzaktan bio Stipićev odgovor na pitanje člana Programskog vijeća HRT-a Ante Tomića o tome je li zaista točno da Katarinu Perišu Čakarun nije potvrdio na funkciji upravo zbog sporne peticije.

“Nitko tko se bavi građanskim aktivnostima bilo koje vrste neće snositi posljedice”, najbliže su Stipićeve riječi onome o čemu je bio pitan. Što je, pak – sad ga pitamo mi odavde – u tome bilo toliko građansko, ujedno i apstraktno, a ne jednostavno profesionalno, strukovno, novinarski, u punom interesu najšire javnosti, onako kako i treba biti?

Ili, drugim riječima, no sad čisto retorički, kakve to posljedice ima snositi onaj tko se na HTV-u bavi novinarskim aktivnostima?

Igor Lasić

Kratko & jasno

Mladen Novosel, predsjednik SSSH-a

Pričekajmo do 1. travnja

Sindikati su predstavili program društvenog i gospodarskog oporavka nazvan “Nova slika Hrvatske”. Zašto inicijativa dolazi tek sada?

– Prvi je razlog tehnički. Ništa nismo htjeli raditi “preko koljena”, već u dogovoru s našim ekonomistima. Drugi je razlog suštinski: sa zahtjevima se u predizbornoj godini može najviše postići. To nisu zahtjevi samo za sadašnju vladu, već i za svaku stranku koja pretendira vlasti. Iznijeli smo 36 zahtjeva, od problematike gospodarstva do nove ekonomske politike.

Spominje se nordijski model oporavka. Ima li on uporišta u čemernoj slici Hrvatske ili ste vi opet jako ambiciozni?

– Kod nas ništa nije moguće učiniti preko noći. Moramo otkloniti mogućnost neisplate plaća i neuplaćivanja doprinosa. Ne možemo ući u Europsku uniju a da 70 tisuća ljudi radi i ne prima plaću. Radnicima želimo osigurati siguran posao kao i studentima nakon svršetka studija. O nordijskom modelu više zna Vilim Ribić.

Zašto niste podržali antivladine prosvjede?

– SSSH je podržao razloge zbog kojih su građani na ulicama i to na tiskovnoj konferenciji prije četiri tjedna. Uloga sindikata i njihovih čelnika nije da svaki drugi dan hodamo ulicom i vičemo: “Dolje vlada!” Mi moramo pokušati riješiti neke od razloga zbog kojih su ljudi na ulicama, a ako zahtjeve ne konkretiziramo s Vladom do 1. travnja, izgledno je da će i naše članstvo na ulice.

Pa ipak, sindikalisti Spomenka Avberšek i Željko Stipić su svaki drugi dan na ulici. Zašto unedogled dajete šansu Vladi da “riješi” vaše zahtjeve na dobrobit radnika?

– Stipić i Avberšek nemaju tu težinu odgovornosti da moraju pokušati nešto promijeniti i više učiniti. Oni prosvjeduju kao građani. Kažem vam, Vlada je pred izbore najranjivija i sada najviše možemo postići. Do 1. travnja nije dugo čekati, to nije beskonačno davanje šanse postojećoj vlasti.

Dragan Grozdanić