Lakše do premijerke nego do načelnika općina

Nacionalne manjine u Hrvatskoj u ovoj godini očekuje više aktivnosti, od popisa stanovništva  do izbora za vijeća i predstavnike manjina te izbora zastupnika u Sabor, ističe predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.

– Prvi je po važnosti popis stanovništva, koji će se održati u travnju, oko čega su Vlada, Ministarstvo uprave i Državni zavod za statistiku (DSZ) prihvatili zaključke i zahtjeve Savjeta, od osiguravanja propagandne kampanje do osiguravanja razmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina među popisivačima – kaže Tolnauer.

Dodaje da je Savjet od DZS-a dobio popis sa 583 naselja i brojem pripadnika manjina koje bi trebalo uključiti u popisivače. Svaka nacionalna manjina i njene organizacije imaju mogućnost provođenja svoje kampanje, pogotovo što će o broju onih koji se izjasne kao pripadnici neke nacionalne manjine ovisiti kakve će im biti manjinske institucije i koliko će imati vijeća i predstavnika. U tom smislu, tokom siječnja Savjet je održao sastanke sa 90 organizacija nacionalnih manjina.

Dolaze izbori

Izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati za nekoliko mjeseci, druga su priča.

– Izbore raspisuje Vlada, a zakon propisuje da se izbori trebaju održati svake četiri godine. Hoće li izbori biti u petom mjesecu, kao 2003, ili u šestom, kao 2007, ili u nekom drugom mjesecu, ne zna se jer Vlada nije raspisala termin – kaže Tolnauer i dodaje da u tom dijelu nisu poslušani zahtjevi Savjeta za osiguravanjem sredstava za kampanju.

– Mi smo za izbore 2007. osigurali 120.000 eura preko programa CARDS i štampali brošure, snimili TV i radio spotove, ali i održali niz seminara i skupova, dok ćemo sredstva za ove izbore osigurati tako što se Savjet odrekao zapošljavanja jednog suradnika u stručnoj službi, pa se sredstva preusmjeravaju u tu svrhu.

Činjenica je da će Savjet u ove izbore ući s iskustvima iz prethodnih izbora.

– Od 2003, kada je Savjet osnovan, pa do danas postignut je ogroman napredak u udrugama i ustanovama, a posebno u tretmanu i ulasku u javni život nacionalnih manjina. Politička volja i osjećaj za manjine postoje, što se ne vidi samo u povećavanju sredstava, nego i u kontaktima s najvišim državnim dužnosnicima. Kao predsjednik Savjeta ravnopravno učestvujem na sjednicama Vlade kada se govori o nacionalnim manjinama, iako moram priznati da se lakše čujem s premijerkom ili ministrima nego s nekim načelnicima općina. To govori da ponegdje na nižim razinama ima problema u shvaćanju uloge manjina, njihovih vijeća i predstavnika, koji imaju drugačiji djelokrug zadataka nego predstavnici manjina u tijelima lokalne i regionalne samouprave – kaže Tolnauer.

Osuda Silvije Luks

Predsjednik Savjeta ukazuje na brojne primjere politizacije prema manjinama.

– Na zadnjoj sjednici Savjeta osudio sam izjavu predsjednice Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije (HRT) Silvije Luks, koja je izrekla ogromnu uvredu vjernicima kada je izjednačila posjećivanje grobova Majke Tereze i Ante Pavelića, a ta njena izjava naročito je uvredljiva za Srbe, Rome i Židove. Osim toga, iako su protuvladini protesti legitimni, morao sam osuditi povike “Cigani” koji se na njima čuju, jer se time vrijeđa romska nacionalna manjina – govori Tolnauer.

– Politički interesi i prava manjina su dvije različite stvari i legitimno je da svaki pripadnik manjine zastupa neku političku opciju, ali Savjet je nadstranačko tijelo čija je uloga da brine o provođenju Ustavnog zakona. Kao njegovi članovi, ne smijemo biti taoci sukoba unutar manjina, ne ulazimo u to kakvu netko ima političku opciju i za koga glasa na izborima. Kao Savjet ne ulazimo ni u rješenja izbornog zakona u dijelu biranja pripadnika manjina za Sabor, koja su usvojena na prijedlog njihovih zastupnika. Ali uvijek ćemo reagirati u slučaju verbalnog razračunavanja između različitih opcija unutar neke manjine, kao što se pokazalo i na prošlim izborima kada je Savjet reagirao na istupe nekih kandidata za zastupnike manjina – kaže Aleksandar Tolnauer.

Nema više novca za svinjokolje

Na sjednici Savjeta od 17. marta jednoglasno su prihvaćeni izvještaji udruženja nacionalnih manjina o utrošenim sredstvima za prošlu i odluka o raspodjeli sredstava za ovu godinu.

– Od ukupno 117 udruženja manjina koja su podnijela zahtjev, 20 ih nije ispunilo uslove, a devet nije dalo zadovoljavajući izvještaj ili ga nije uopće dalo – rekla je zastupnica Zdenka Čuhnil koja je bila na čelu komisije koja je pregledavala zahtjeve i sastavljala prijedlog, a u kojoj su bili i zastupnik Ratko Gajica i bivši zastupnik Nikola Mak.

Od ukupno 41.336.318 kuna koje su podijeljene manjinskim udruženjima i za rad Savjeta, srpske organizacije dobile su 11.293.000 kuna, od toga najviše SKD “Prosvjeta” koja je dobila 5.295.000 kuna i SNV kojem je dodijeljeno 4.333.000 kuna.

Objašnjavajući to što nekim udruženjima nisu prihvaćeni zahtjevi za financiranje, Tolnauer je rekao da ona nisu ispunila svoje programe ili su uočene nepravilnosti u njihovom radu:

– Za dobivanje sredstava ne postoje favoriti i zaslužni, nego kvalitetni i održivi programi, utvrđeni kriteriji, metodologija i zakoni koji se moraju poštovati.

Tolnauer je osudio tvrdnje pojedinaca da Savjet sredstva određuje na političkoj bazi i da je postupak netransparentan.

– To su neistine, prije svega zbog dostupnosti izvještaja na web stranici i u medijima, stroge kontrole utrošenih sredstava i principa određivanja prema kriterijima i programima. Osim toga, po novom Zakonu o fiskalnoj odgovornosti, svi koji primaju novac iz proračuna potpisuju zadužnice koje bi ih trebale dodatno tjerati da novac troše na ono za što je namijenjen. Isto tako, manjinskim se organizacijama sredstva više ne raspodjeljuju za svinjokolje i izbore misica, niti za obilježavanje dana državnosti matičnih zemalja. To možda i spada u aktivnost nekog manjinskog udruženja, ali zasigurno ne spada u programe očuvanje identiteta neke manjine koje treba financirati – ističe Tolnauer.