Balkan prolaz

KLOPKA

Novinari britanskog lista “The Sunday Times” predstavili su se trojici zastupnika Evropskog parlamenta kao lobisti tvrtke Taylor Jones, ponudivši im mito da u Bruxellesu predlože zakonski amandman u skladu sa interesima njihove “kompanije”. Već danima internetski portali i televizije vrte video-snimak nesretnog Slovenca Zorana Thalera koji je upao u klopku “lobista”. Bivši ministar vanjskih poslova Slovenije nakon objavljenog skandala tvrdio je da ništa loše nije učinio, da je znao da je riječ o namještaljci i da ga novinari pokušavaju kompromitovati kao zastupnika, ali je svejedno podnio ostavku.

Isto je učinio i njegov austrijski kolega, konzervativac i bivši ministar unutrašnjih poslova Ernst Strasser, mada ni on nije vidio ništa loše u svojim postupcima. Na snimci ga se može čuti kako se hvali da zarađuje do pola miliona eura godišnje na lobistima. Što i nije loše, dodao bi Strasser. Treći “nagodni” političar, Rumun Adrian Severin, nasuprot drugoj dvojici osramoćenika, odbio je da odstupi sa očigledno unosne pozicije europskog parlamentarca. Slučaj za sada ispituju austrijsko tužilaštvo i antikorupcijska komisija, budući da je i samo pristajanje na mito krivično djelo. Slovenačko “Delo” u reakciji na skandal Zorana Thalera predlaže da za njega “ne bude milosti”.

ZABRINUTOST

Evropska unija izrazila je u ponedjeljak “duboku zabrinutost” što u Bosni i Hercegovini još nije formirana vlast na svim nivoima i pozvala političke čelnike da “odgovorno i u duhu kompromisa” to učine što je prije moguće. U okviru “zabrinutosti” europske birokrate uopće ne spominju uspostavu vlasti prošle sedmice u Federaciji BiH bez predstavnika većinski izražene političke volje hrvatskog naroda. A prvi puta se eksplicitno ne spominju uslovi i ciljevi bez kojih nema ni prilaska integracijskim procesima.

Odluka Vijeća ministara Evropske unije o Bosni i Hercegovini sadrži i konkretne mjere koje mogu biti upotrijebljene protiv političara koji blokiraju integracijske procese, poput zamrzavanja imovine u EU ili ograničavanja kretanja. Međutim, ovakav stav Europe može značiti samo korak prema ukidanju Ureda visokog predstavnika i instaliranju specijalnog predstavnika Unije, koji bi imao mandat da kažnjava neodgovorne i neposlušne političare u BiH. K tome, od ove prijetnje ne strahuje niko od bosanskih političara. Jedan strani diplomata u Sarajevu je potpisniku ovoga teksta šeretski rekao: “Ko će Miloradu Dodiku zabraniti ulazak u EU? Kao da on ide igdje, osim u Srbiju i Rusiju?”

KREDITIRANJE

U subotu su vlade Republike Srbije i Republike Srpske održale prvu zajedničku sjednicu u Banjoj Luci, kojoj je odmah dodijeljen historijski značaj. Potpisana su dva ugovora, dva memoranduma i protokol o suradnji u oblasti energetike, nauke i obrazovanja. Vlada Srbije će, prema jednom od ugovora, odobriti kredit Vladi bosanskog entiteta od 16 milijuna eura, a prema drugom još dva i pol miliona. Premijer Vlade Republike Srpske Aleksandar Džombić, čovjek od povjerenja entitetskog predsjednika Milorada Dodika, podsjetio je da su iza RS-a i Srbije veoma značajni projekti, poput privatizacije Telekoma RS koji je stvorio mogućnost da kroz razvojni program RS ekonomski i politički ojača u prethodne četiri godine. Istina. Na parama od prodaje Telekoma Dodik je u proteklom mandatu uspostavio centraliziranu vlast bjeloruskog tipa, ali nikada u javnosti nije otkriveno koliko je novca na entitetskom računu ostalo od te privatizacije.

Džombić je po ko zna koji put postavljeno novinarsko pitanje o tome vižljasto eskivirao. Ekonomski eksperti, poput Svetlane Cenić, već duže vrijeme tvrde da para od privatizacije odavno – nema. Možda se u tome krije historijski značaj zajedničke sjednice bratskih vlada? “Prvo, nije kakva cifra da se razmećemo, drugo, mi ćemo otplaćivati za njihovu robu. Mi ćemo plaćati dizanje srbijanskih firmi”, objasnila je ukratko Svetlana Cenić za “Novosti”.

PODRŠKA

Boračka organizacija Republike Srpske organizirala je miting podrške generalu Vojske Republike Srpske Novaku Đukiću, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno osudio na 25 godina zatvora. To je onaj general kojega je sud označio odgovornim za ispaljivanje granate sa Ozrena od koje je 25. maja 1995. stradala 71 osoba na mjestu gdje su se okupljali mladi, dok ih je 130 ranjeno. Sa Manjače su borci Pantelije Ćurguza, predsjednika boračke organizacije RS-a, poručili da je Đukić “nevino optužen”, te da je ovaj skup podrške “samo početak okupljanja”, sve dok Ustavni sud BiH ne uvaži apelaciju koju je podnijela odbrana Đukića za obnovu procesa.

U februaru ove godine Sud BiH je odbio zahtjev za ponavljanje postupka protiv Đukića. Sa skupa podrške ratnom zločincu je poručeno da je Sud BiH neustavan i da se u njemu sudi uglavnom Srbima. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je svojim negiranjem zločina na tuzlanskoj Kapiji legitimizirao poricanje zločina i veličanje zločinaca, svojevremeno tvrdeći doslovce: “Ko je god normalan, ko poznaje ratovanje, balistiku i sve ostalo, tvrdi da ta granata, da je pala u ljude koji stoje jedan kraj drugog, ne bi mogla da pobije toliko ljudi.”

PODRŠKA 2

Policija Euleksa je prošle sedmice uhapsila pa pustila Fatmira Ljimaja, bivšeg ministra saobraćaja i trenutno zamjenika predsjednika vladajuće Demokratske partije Kosova, zbog sumnji za počinjene ratne zločine u selu Klečka tokom sukoba na Kosovu 1999. Ljimaj je u to vrijeme komandovao jednom brigadom Oslobodilačke vojske Kosova, a optužen je za nečovječno postupanje prema Srbima, Romima i “nelojalnim” Albancima u logoru OVK-a u Klečki kod Mališeva. Jedna od optužbi ga tereti da je godine naredio likvidaciju dvojice zarobljenih srpskih policajaca, koji su ubijeni hicima u glavu. Euleks je istoga dana uhapsio još desetak pripadnika OVK-a osumnjičenih za zločine u okolini Prizrena i Mališeva.

Fatmir Ljimaj, kojega je Tribunal u Haagu procesuirao pa oslobodio, odmah je po hapšenju izjavio da je ponosan na svoje učešće u ratu i nakon njega u izgradnji Kosova, dok je njegov advokat Tom Gaši insistirao da je radi o skandalu jer njegov klijent uživa poslanički imunitet. Ljimaj je na to odgovorio da je spreman odreći se svoga imuniteta, kako bi pravosuđe moglo raditi svoj posao, a advokat je pojasnio proceduru: “Imunitet moga klijenta može biti uklonjen samo ako većina zastupnika u skupštini Kosova digne ruku za to.” Znači, 61 glas. Većina u skupštini, naravno, pripada Ljimajevom i Tačijevom DPK-u.