Kult ličnosti

MANU CHAO, francuski muzičar španjolskog porijekla, 4. travnja stiže u Zagreb. Prije Zagreba, na turneji koja je nazvana balkanskom, svira u Ljubljani, potom odlazi u Sarajevo, Novi Sad i Prištinu, a turneju završava u Istanbulu. Njegov koncert pod nazivom “La ventura” bit će intiman i koloristički set pjesama, koji sadržava karakteristična obilježja njegova muzičkog rukopisa, poput frenetičnog punk rocka, španjolske gitare i reggae prizvuka.

Ono što Manu Chaoa čini omiljenim jesu njegovi stvarno iskreni nastupi – bez iznimke. Dakle, možemo očekivati svirku u rasponu od čuvenih hitova “Clandenstino” i “Mala Vida” do politički angažiranih “Primavera” i “The Monkey”. Koncert se održava u Domu sportova, cijena ulaznica je 190 kuna, ali koliko se zna – karata više nema.

VLADIMIR STOJSAVLJEVIĆ, književnik i publicist iz Zagreba, jedan je od četvorice kandidata za predsjednika Hrvatskog društva pisaca, uz Branka Maleša, Nikicu Petkovića i Nenada Popovića. Ako netko od njih dvojice bude izabran za predsjednika, Stojsavljević i Maleš zalagat će se za stvaranje javne agencije za knjigu koja bi na državnoj razini poduprla plasman knjiga, pa onda i njihove autore. Maleš će se založiti za jače sindikalno organiziranje pisaca, a Stojsavljević za brže dobivanje statusa slobodnog umjetnika. Nikica Petković založit će se, pak, za decentralizaciju HDP-a, za angažiranje pisaca u fakultetskoj nastavi i za obilnije stipendije za pisce. Predsjednik HDP-a bit će izabran na izbornoj skupštini 2. travnja u Zagrebu.

SRĐAN DRAGOJEVIĆ, filmski redatelj iz Beograda, počeo je i na lokacijama u Hrvatskoj snimati svoj novi film “Parada”. Film počiva na premisi što se može dogoditi ako su dva čovjeka iz potpuno različitih socijalnih miljea i s različitim svjetonazorima – jedan je macho, a drugi gay – prinuđena surađivati i ovisiti jedan o drugome. Mogu li njih dvojica prevladati početni animozitet i na kraju postati – prijatelji?

Snimanje filma započelo je u listopadu prošle godine u Beogradu, za vrijeme održavanja prave gay parade, a nastavljeno je u Bitoli, na otoku Rabu i Pagu, te u Obrovcu i na graničnom prijelazu Bajakovo. U filmu glume beogradski glumci Nikola Kojo i Miloš Samolov, te mnogi glumci iz Hrvatske, među kojima su Goran i Bojan Navojec, Dejan Aćimović i Ivica Zadro.

HENRI DE TOULOUSE-LAUTREC (1864-1901), slavni francuski slikar iz doba postimpresionizma, postao je ovih dana u Ljubljani predmet velikog interesa. Izložbu originalnih plakata ovog umjetnika, koja je nedavno otvorena u Cankarjevom domu, slovenska likovna kritika već je proglasila događajem godine. Toulouse-Lautrec je bio ikona pariškog boemskog života, koji je svojim prizorima iz noćnog života pariške metropole s kraja 19. stoljeća možda najviše pridonio stvaranju mita o umjetničkoj četvrti Montmartre i o razuzdanim noćima u “Moulin Rougeu”. Zanimljivo je da su Toulouse-Lautrecovi plakati, iako ih ukupno ima samo 31, postavili glavna pravila u izradi plakata koja vrijede još i danas. Izložbu možete pogledati do 25. kolovoza.

ŽELIMIR OREŠKOVIĆ, redatelj iz Zagreba, dovršava u Nikšiću rad na predstavi “Tramvaj zvani želja”, po slavnom tekstu američkog pisca Tennesseeja Williamsa. Za redatelja Oreškovića, koji u svojoj dugogodišnjoj karijeri potpisuje oko 170 kazališnih predstava, može se reći da je režirao na gotovo svim pozornicama Jugoslavije. Premijera se predviđa ovih dana, kako je rečeno na press konferenciji, i bit će posvećena obilježavanju 120 godina kazališta u gradu pod Trebjesom. Kako kaže sam Orešković, u jednom od najznačajnijih dramskih tekstova našeg vremena na najbolji se način preispituju redateljske i glumačke mogućnosti. Sa zanimanjem se očekuje, kako je najavljeno, gostovanje ove predstave i u gradovima bivših jugoslavenskih republika.

LOUIS-FERDINAND CÉLINE (1894-1961), poznati francuski književnik i autor glasovitog romana “Putovanje na kraj noći”, neće ući na popis velikana umjetnosti koje svake godine sastavlja francuska vlada. Razlog tome je Celineov otvoreni antisemitizam koji je prakticirao za vrijeme nacističke okupacije Francuske. Skidanje Celinea s popisa znamenitih francuskih umjetnika izazvalo je burnu polemiku među intelektualcima: jedni su govorili da se radi o cenzuri “kao u Sovjetskom Savezu”, drugi da je Celine veliki pisac, dok su treći tražili “raspravu o Celineu”. Slučaj podsjeća na vrijeme poslije Drugog svjetskog rata, kada su intelektualci došli moliti De Gaulea da pomiluje osuđenog francuskog novinara Roberta Brasillacha koji je surađivao s Nijemcima s argumentima kako on ima veliki kulturni značaj. De Gaule je odgovorio: “Veliki značaj uključuje i veliku odgovornost.”

JESSICA KAAHWA, kazališna redateljica iz Ugande, napisala je poruku koja je 27. ožujka, na Svjetski dan kazališta, pročitana u mnogim teatrima svijeta. U poruci piše: “Zbog toga što je sveobuhvatno, kazalište predstavlja jedno iskustvo koje je u stanju promijeniti predrasude. Kazalište suptilno prožima ljudsku dušu koju stežu strah i sumnje: ono mijenja sliku o samome sebi i otvara jedan svijet mogućnosti za pojedince i za zajednicu. Travestija je šutjeti u vremenima kao što su naša, šutjeti o moći kazališta i dopustiti vladarima oružja da održavaju mir na svijetu. Pozivam vas na Svjetski dan kazališta da promislite o toj mogućnosti i prihvatite kazalište kao univerzalno oruđe za dijalog, društvene promjene i reforme. I dok Ujedinjeni narodi troše ogromne sume novca na misije održavanja mira diljem svijeta, kazalište je spontana, ljudska, jeftinija i daleko moćnija alternativa.”