Balkan prolaz

SPASITELJ

Sedam dana po hapšenju na bosansko-srbijanskoj granici, ratni je gradonačelnik Trebinja Božidar Vučurević stao pred istražnog sudiju suda u Šapcu, te je više od sat vremena, uz prisustvo dvojice advokata, objašnjavao kako je za vrijeme rata spasio na hiljade Bošnjaka i Hrvata, “više nego Srba”. “Rekao je da je svakom davao propusnicu, ko je hteo da napusti, dođe ili uđe u Trebinje”, objašnjavao je poslije novinarima jedan od advokata, Svetozar Vujačić. Iako sud ima rok da se izjasni o Vučurevićevom slučaju do 22. aprila, njegovi pravni zastupnici smatraju da bi se to moglo dogoditi i ranije.

Božidar Vučurević uhapšen je po potjernici iz Hrvatske zbog sumnje da je kao predsjednik “Srpske autonomne oblasti Hercegovine”, predsjednik kriznog stožera i ratnog stožera Općine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva Općine Trebinje, počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom Dubrovnika, kao i da je odgovoran za granatiranje zaštićene gradske jezgre uništavajući historijske i kulturne spomenike. Hrvatska optužnica mu na dušu stavlja oko 100 mrtvih i 200 ranjenih. Šabački sudija Živadin Simić, koji je Vučureviću odredio ekstradicijski pritvor, dobio je zahtjev Hrvatske za izručenje Vučurevića.

Bosanska optužnica protiv kamiondžije, pjesnika i špeditera Vučurevića ne postoji, ali postoji istraga koja se po ladicama državnoga Tužiteljstva vuče od 2003. Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić kaže da se Vučurevićevo ime spominje u nekoliko istraga vezanih uz zločine nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti u Istočnoj Hercegovini, ali da “u cilju istrage ne može otkriti više informacija”. Pretpostavlja se da je riječ o protjerivanjima nesrpskog stanovništva, možda baš onih nesretnika koji su prvo bili vlasnici nekretnina u Trebinju, a onda “Vučurevićevih propusnica”.

DAYTON 2

Skoro je čitavu prošlu sedmicu Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH, proveo u SAD-u tražeći sugovornike za svoju viziju Bosne i Hercegovine. Sastao se sa nekolicinom kongresmena i sa svima se složio da se njegova vlastita razmišljanja o uređenju BiH nisu pomjerila ni za jotu. Šta su američki zvaničnici rekli o tome, SDP nije obavještavao javnost, osim u slučaju kongresmena Michaela Turnera koji je, prema Lagumdžijinim tvrdnjama, predložio održavanje neke nove međunarodne konferencije, inventivno nazvane Dayton 2. Iako tu informaciju niko nije potvrdio, mada nije isključeno da je kongresmen takvu neobavezujuću tvrdnju doista i izrekao, mediji u Federaciji BiH naklonjeni SDP-u i Lagumdžiji promptno su “legli na rudu”, uvjeravajući da je baš Dayton 2 rješenje za BiH.

Čak se i Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99, sa Lagumdžijom kao gostom, uhvatila u koštac sa do sada neviđenim prijedlogom, donijevši jedini moguć zaključak: Dayton 2 je neophodan! Međutim, ambasada SAD-a u Sarajevu izdala je saopćenje ledeno poput tuša, u kojem doslovce stoji: “Ambasada SAD odbacuje poziv lidera Socijaldemokratske partije za održavanje konferencije u Bosni i Hercegovini, slične onoj dejtonskoj.” Američki ambasador je “ispravio” Lagumdžiju, navodeći da je ideja o “Daytonu 2” bila Lagumdžijina, da ju je izrekao u toku svoje posjete Washingtonu te da održavanje bilo kakve konferencije te vrste nije moguće bez konsenzusa sva tri naroda u BiH. Lider socijaldemokrata se žurno ispravio: “Ne mora biti Dayton 2, može biti i Drvar 2.”

PREDSJEDNICA

Nakon krize vlasti na Kosovu i ostavke netom izabranog predsjednika Kosova Behdžeta Pacolija, koji je najmlađom državom na Balkanu predsjedavao samo 35 dana, izabrana je predsjednica Atifete Jahjaga, dosad zamjenica direktora Policije Kosova. Riječ je o trećem predsjedniku Kosova, a drugom nakon proglašavanja nezavisnosti, 17. februara 2008. Izbor je napravljen u posljednji čas, budući da su alternativa bili vanredni izbori, nakon što je Ustavni sud Kosova izbor Pacolija oglasio neustavnim. Prema sporazumu lidera Demokratske partije Kosova (DPK) Hašima Tačija, Alijanse novo Kosovo (ANK) Behdžeta Pacolija i Demokratskog saveza Kosova (DSK) Ise Mustafe, Atifete Jahjaga će dužnost predsjednice obavljati godinu dana, nakon čega će se predsjednik birati na direktnim izborima.

Izbor bivše policajke u analitičkim se krugovima doživljava kao Tačijeva pobjeda, budući da ju je nominirao DPK. Međutim, Pacolijeva ponovna kandidatura bi zemlju vodila u još dublju krizu, budući da su opozicione partije, među kojima i najveći DSK, ranije odbile podržati njegovu kandidaturu. Za novu je predsjednicu glasalo 80 od 120 delegata Skupštine Kosova, dok su predstavnici Pokreta samoopredjeljenje napustili sjednicu, tvrdeći da je njen izbor nastavak loše politike, te da je do sporazuma došlo zarad ličnih interesa lidera tri partije.

PRITVORENICA

Folk pjevačica Svetlana Ražnatović-Ceca, udovica ratnog zločinca Željka Ražnatovića-Arkana, sklopila je sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu sporazum o priznanju krivice, po kojem će ona i njena sestra Lidija Ocokoljić državi isplatiti milion i pol eura te izdržati kaznu jednogodišnjeg kućnog pritvora. Urnebesna klauzula o uvjetima izdržavanja kazne glasi: “Svetlana Ražnatović će, prema sporazumu sa tužilaštvom, u kućnom pritvoru provesti osam mjeseci, jer joj se od kazne odbijaju četiri mjeseca koliko je već provela u pritvoru, i za to vrijeme nema pravo da se pojavljuje u javnosti.” Lidija Veličković-Ocokoljić će, prema istom sporazumu, u kućnom pritvoru provesti šest mjeseci.

Glasnogovornik beogradskog VJT-a Tomo Zorić je kazao da su optužene priznale krivicu: Ražnatovićeva da je izvršila krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju i krivično djelo nedozvoljenog držanja oružja, a Ocokoljićeva za zloupotrebu službenog položaja. Sestre su optužene da su od prodaje deset fudbalera FK Obilića nezakonito pribavile četiri miliona njemačkih maraka i oko 3,5 miliona dolara od 14. avgusta 2000. do 21. maja 2003. Sudeći prema visini odštete koju će isplatiti Srbiji, Svetlana Ražnatović je odlično prošla, a i dobila je dovoljno vremena da u osami vlastitog raskošnog veleposjeda kreira novi muzički uradak, taman da nadomjesti neugodni gubitak.