Balkan prolaz

OSIM

Predsjednik Komiteta za normalizaciju bh. nogometa, tijela koje je formirano u ponedjeljak na sastanku sa predstavnicima FIFA-e i UEFA-e u Beču, proslavljeni je nogometni stručnjak Ivica Osim. Pred njim i pred Komitetom kojim trenutno predsjedava težak je zadatak: ubijediti članove Skupštine Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine da na sjednici 26. aprila glasaju za usvajanje novog statuta NSBiH, istog onoga što ga nisu htjeli usvojiti krajem prošloga mjeseca, zbog čega je nogomet BiH suspendiran sa svih internacionalnih takmičenja.

Ukoliko se ni 26. maja ne usvoji novi Statut, poručili su iz FIFA-e, suspenzija Bosne i Hercegovine će biti produžena na godinu dana. Prema nalozima svjetske kuće nogometa, NSBiH morao se odreći svojeg dejtonskog tro-predsjedničkog ustroja, te izabrati samo jednog predsjednika, čemu su se otvoreno usprotivili delegati u NSBiH-u iz Republike Srpske.

Moguće je da Ivica Osim sa svojim timom ubijedi drvene delegate da ovoga puta ne glasaju po nacionalnom ključu, nego za ozdravljenje bh. nogometa i, što je još važnije, povratak u kvalifikacije za Euro 2012. Pored svega toga, Ivica Osim kaže da je optimist. “Treba pokušati. S ljudima treba razgovarati, otvoreno reći šta je u pitanju pa da vidimo šta će zaključiti. Treba imati u vidu to da mi nismo ljudi koji vole da im se prijeti. Treba pričati. A ako ne uspijemo, onda ćemo makar znati zašto oni ne žele novi statut. Samo da počnemo igrati”, dodaje Osim.

SABOR

U Mostaru je, nakon dugih priprema, održan Hrvatski narodni sabor, koji su organizirali HDZ BiH i HDZ 1990 zajedno sa još osam manjih političkih stranaka. Povod za održavanje Sabora je izbacivanje oba HDZ-a, koji su na općim izborima 3. oktobra 2010. osvojili najveći broj glasova bosanskohercegovačkih Hrvata, iz kombinacija za formiranje vlasti u Federaciji BiH. Cilj održavanja Sabora je bio, kako su organizatori naveli, formiranje tijela, Glavnog vijeća, koje bi trebalo biti vrhovno političko, koordinacijsko i izvršno tijelo HNS-a, i “koje će pomoći u koordiniranju svih međužupanijskih i međuopćinskih aktivnosti koje proističu iz ustava i zakona”.

Rezultat Sabora je, međutim, usvojena rezolucija kojom se osuđuje i odbacuje “gaženje izborne volje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini” i “uspostavljanje neustavne i nezakonite vlasti”. Rezultat je i izbor predsjednika HDZ-a Dragana Čovića za predsjednika HNS-a, te predsjednika HDZ-a 1990 Bože Ljubića za predsjednika Glavnog vijeća. Buduće ingerencije HNS-a i načini finansiranja nejasni su i samim organizatorima Sabora.

Napokon, osim nedoličnih ispada pojedinih govornika – poput predsjednika HKDU-a BiH Ivana Muse, koji je predsjednika SDP-a BiH Zlatka Lagumdžiju sve vrijeme nazivao “Zlajoglu Lagumdžija”, izjavivši da dotični “radi gore od onih koji su nas osvajali, nabijali na kolac, i haračili od 15. do 19. stoljeća” – drugih rezultata Sabora nije bilo. Javni servis BiH je javio da je Saboru prisustvovao 481 delegat od pozvana 632, uglavnom članova dva HDZ-a, te još osam manjih stranaka. Na Saboru nije bio niko od istaknutih predstavnika međunarodne zajednice, a u ime Katoličke crkve prisustvovao je monsinjor Ivo Tomašević, glavni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

REFERENDUM

Nakon višegodišnjih prijetnji, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, napokon je stupio u akciju: Narodna skupština Republike Srpske usvojila je prošle sedmice Odluku o raspisivanju referenduma u RS, na kojem bi se građani toga entiteta izjašnjavali da li podržavaju nametnute zakone visokog predstavnika u BiH, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH.

Razlog je što Tužilaštvo i Sud BiH za ratne zločince “uglavnom procesuiraju Srbe”. Odluka o raspisivanju referenduma zdušno je odbačena od većine političkih predstavnika (izuzetak je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović), uključujući i dominantno srpske stranke u opoziciji RS-a, poput PDP-a Mladena Ivanića, čiji delegati nisu podržali odluku jer su je smatrali “nepotrebnom”. Predstavnici međunarodne zajednice su se deklarativno izjasnili protiv najnovijeg nasrtaja Milorada Dodika na Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, konkretne reakcije nije bilo, iako su pravni stručnjaci u više navrata upozoravali da je krajnje vrijeme da Valentin Inzko upotrijebi bonske ovlasti protiv rušitelja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Bošnjački predstavnici u Narodnoj skupštini RS najavili su pokretanje pitanja vitalnog nacionalnog interesa u Vijeću naroda. Ramiz Salkić, delegat SDA u NS-u RS-a rekao je “Novostima” da Odluka o referendumu nema nikakav pravni značaj.

– Na isti način bi parlament Federacije BiH mogao usvojiti Odluku o ukidanju Republike Srpske, ali bi ona također bila pravno ništavna – rekao je Salkić.

JEHOVA

U Crnoj Gori se danima ne stišavaju strasti oko skandala koji su u nedjelju, 17. aprila, izazvali sveštenici Srpske pravoslavne crkve, prekinuvši skup Jehovinih svjedoka u Danilovgradu. Crnogorski mediji naširoko izvještavaju o upadu sveštenika SPC-a Slobodana Zekovića i još dvadesetak monaha i drugih osoba na skup Jehovinih svjedoka, koji su u skladu sa svojim kalendarom obilježavali dan Kristovog stradanja. Podgoričke “Vijesti” izvještavaju da je Zoran Lalović, starješina skupa Jehovinih svjedoka, podnio u ponedjeljak i kaznenu prijavu zbog prijetnji i podstrekavanja vjerske mržnje. “Rekao nam je da smo mi sekta i zlo sjeme a da će oni da se bore da to sjeme ne proklija u Bjelopavlićima, naglašavajući da jedino sada imamo šansu da izađemo i ako bi ikada više pokušali da dođemo u Bjelopavliće, da će nam životi biti ugroženi, a ovaj put nam dozvoljavaju da skup napustimo bez posljedica”, ispričao je Lalović za “Vijesti”.

Srpska pravoslavna crkva, koja nije registrovana u skladu sa crnogorskim zakonima, za razliku od Jehovinih svjedoka, Islamske i još petnaestak drugih vjerskih zajednica, saopćila je kako se sljedbenici Jehove “izruguju i hule na najveće svetinje hrišćanstva – Isusa Hrista i časni krst, zbog čega je njihovo okupljanje u danilovgradskom Zavičajnom muzeju razljutilo vjernike i sveštenstvo”.

Sam predvodnik napada na Jehovine svjedoke, Slobodan Zeković, rekao je da smatra da nije prekršio ni zakone ni Ustav Crne Gore, koji propisuje da su vjerske zajednice ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i poslova. Aktivisti civilnog sektora ocijenili su da je riječ o nasilničkom i nezakonitom ponašanju, koje posebno ne priliči produhovljenim sveštenicima. “Incident u Danilovgradu je novi registrovani primjer otvorene mržnje i netolerancije prema pripadnicima vjerskih manjina”, izjavio je istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Saša Zeković.