Kult ličnosti
MIRJANA KARANOVIĆ pozdravljena je ovacijama u Splitu nakon predstave “Drama o Mirjani i ovima oko nje” Ivora Martinića, u izvedbi beogradskog Jugoslovenskog dramskog pozorišta, koje je gostovalo na Marulićevim danima. U prepunoj dvorani HNK-a u Splitu publika je s vidnim uzbuđenjem gledala igru Mirjane Karanović, Branke Petrić, Cvijete Mesić i drugih, te nagrađivala glumce aplauzom tokom čitave izvedbe. Jedna od oduševljenih gledateljica je izjavila: “Voljela bih da se svjetla pogase i da predstava počne ponovno”.
Mirjana Karanović dobila je i nagradu Marulićevih dana za najbolju žensku ulogu, a predstava nagradu publike. Nakon ovog uspjeha, “Drama o Mirjani i ovima oko nje” gostovat će u Rijeci, 8. svibnja na Festivalu malih scena.
ENES KIŠEVIĆ i njegova nova knjiga poezije pod nazivom “Busen Bosne” predstavljeni su ovih dana na promociji u Sarajevu. Knjiga donosi na desetine pjesama, među kojima su “Latinska ćuprija”, “Bijeli golub”, “Most na Žepi”, “Srebrenička majka”, “Ratno proljeće” i druge, kojima se autor prisjeća perioda prije posljednjih ratova, ocijenivši da su te “pjesme nastale kao opomene”, ili one koje svrstava u nove zapise, nastale od 1990. do 1995. godine.
Predstavljač ove zbirke poezije, Mile Stojić, rekao je da je Kišević “naš posljednji trubadur u kojeg se osjeća sveljubav prema životu i majstorstvo poetskog muziciranja”. Ili, kako je rekao Ahmed Bosnić, “poezija Enesa Kiševića možda ne može spasiti dušu, ali je može oplemeniti”.
ERNESTO SABATO, klasični argentinski književnik, autor romana “Tunel”, “O junacima i grobovima” i “Abadon, anđeo uništenja”, intelektualac koji je predsjedao povjerenstvom za istraživanje zločina argentinske vojne diktature, umro je prošle subote u dobi od 99 godina.
Sabato je u mlađoj dobi stvorio ime kao relevantan nuklearni fizičar i sveučilišni profesor, no nakon Drugog svjetskog rata, poslije duhovne krize, još se uspješnije posvetio pisanju, posvetivši se metafizici, kako je sam izjavio. U Argentini je, prvenstveno zbog društvenog angažmana, filozofskih pogleda i različitih spisateljskih metoda, bio tituliran i svojevrsnim anti-Borgesom. Borgesa je čak ironizirao, tako da ga je u “Junake i grobove” uvrstio kao sporedan lik, ali objavljeni zapisi njihovih polemičkih razgovora pokazali su da imaju više zajedničkog nego što se to smatralo.
Sabatove knjige kritika je cijenila kao djela egzistencijalističkog naboja, a roman “Tunel” stekao je mnoge poklonike, među kojima su bili Thomas Mann i Albert Camus. Sabata su obožavali mladi ljudi i studenti u Argentini, podržavala ga je ljevica, a kasnih tridesetih napustio je Komunističku partiju Argentine, razočaran metodama Josifa Visarionoviča Staljina. “Čovječanstvo ne može živjeti bez heroja, mučenika i svetaca”, rekao je Sabato, poznat kao neumorni borac za pravdu i ljudska prava.
DIMITRIJE BAŠIČEVIĆ MANGELOS, rodonačelnik konceptualne prakse na području umjetnosti bivše Jugoslavije, simbol je nagrade za mlade avangardne umjetnike, čija se desetgodišnjica obilježava ovih dana u Novom Sadu, uz predstavljanje dosadašnjih laureata nagrade “Mangelos”. Svečanost je obilježena i skupnom izložbom dosad nagrađenih, pod nazivom “Između kada i ako”.
Publika će moći vidjeti mlade nagrađene autore Sinišu Ilića, Vladimira Nikolića, Ivana Petrovića, Milenu Putnik i druge. Nagradu “Mangelos” ustanovili su prije deset godina Centar za savremenu umetnost u Beogradu i The Foundation for a Civil Society (FCS) iz New Yorka. Nagrada podrazumijeva i šestotjedni rezidencijalni boravak mladog umjetnika s ex-jugoslavenskih prostora na nekom od prestižnih umjetničkih kampusa u New Yorku.
IVAN LOVRENOVIĆ, književnik i novinar iz Sarajeva, bio je gost beogradskog predstavljanja svoje nove knjige “Imela i stablo”, koja je izašla u izdanju Biblioteke XX vek. Nova Lovrenovićeva knjiga bavi se različitom kolektivnom sviješću na prostoru BiH, koja postavlja svoje zahtjeve, ali često bez uvida u pitanja identiteta. Zbog toga takva svijest pristaje biti sredstvo politike ili na to da se politika vodi u njeno ime.
Usprkos tome što su u ime nacionalizma činjeni brojni zločini, tokom 20. stoljeća nastajali su veliki društveni projekti, poput Jugoslavije, koji su se s tim zlom borili, stavljajući ga u zamrzivač. Veliki povratak nacionalizma izgleda da ima historijsku zaleđinu koje prije na ovim prostorima nismo bili svjesni, rekao je na promociji Ivan Lovrenović.
JOAN MIRÓ, jedan od najpoznatijih slikara 20. stoljeća i njegovo stvaralaštvo predstavljeni su ovih dana publici u londonskoj Galeriji Tate Modern. S više od 150 slika, skulptura i printeva koje je Miró stvorio u svojoj više od 60 godina dugoj karijeri, izložba je zaslužila naziv jednog od najznačajnijih kulturnih događaja 2011. Iako široj javnosti poznat prije svega kao umjetnik intenzivnih boja i energičnih kontrasta, u Miróovim radovima do izražaja dolazi i njegov politički angažman.
Slikar, rođen u Barceloni 1893, djelima je svjedočio jednom od najturbulentnijih perioda evropske povijesti – španjolskom građanskom ratu, Francovoj diktaturi i Drugom svjetskom ratu. Živeći u Barceloni u toku Francove diktature, Miró je postao simbolom kozmopolitskog pogleda i međunarodne kulture, a njegove apstraktne slike kasnih šezdesetih i sedamdesetih godina simbol otpora režimu. Izložba u Londonu bit će otvorena do 11. rujna.
GIANFRANCO RAVASI, voditelj Papinskog vijeća za medije i kulturu, objavio je na konferenciji za novinare da je Vatikan zainteresiran u mjesecu svibnju ugostiti 150 blogera iz cijelog svijeta da bi Crkva upoznala “informacijske potrebe” blogera, te radi “poticanja komunikacije između živahne scene internetskih publicista i Vatikana”. Zanimljiv je i način na koji Vatikan poziva zainteresirane blogere da se prijave za sudjelovanje na razmjeni mišljenja. Oni se, posve neformalno, trebaju javiti e-mailom, a uz popratnu poruku trebaju poslati i link bloga o kojem se brinu.
Sveta Stolica ovaj je tjedan svjetsku kulturnu javnost iznenadila još jednom neočekivanom najavom. Prvi put u povijesti Vatikan će biti počasni gost jednog međunarodnog sajma knjiga. Od 4. do 22. svibnja Vatikan će sudjelovati na Međunarodnom sajmu knjiga u Santo Domingu, glavnom gradu Dominikanske Republike, kamo njegovi poslanici namjeravaju donijeti 15.000 primjeraka knjiga o umjetnosti i povijesti Vatikana.