Balkan prolaz

KRIZA 1

Bosna i Hercegovina se suočava sa jednom od najgorih političkih kriza od kraja rata 1995, zaključio je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku. U jednom redovnom i jednom specijalnom izvještaju Inzko je sažeo petogodišnje napore Milorada Dodika – najprije kao predsjednika Vlade, a onda i kao predsjednika Republika Srpske – u destabilizaciji BiH. Vlasti Republike Srpske su nastavile da se zalažu za raspad zemlje, institucije na državnom nivou su pod političkim, institucionalnim i ekonomskim pritiskom, podsjetio je visoki predstavnik Inzko u maniru pedantnog izvjestitelja, kao da sa tim nema nikakve veze.

KRIZA 2

U trenutku dok državna vlast još nije formirana ni sedam mjeseci nakon općih izbora, Narodna skupština RS-a je donijela zaključke i odluku da održi referendum, posebno ciljajući državni Sud i Tužiteljstvo, kao i mandat visokog predstavnika. Inzko je u zgradi na East Riveru rekao da bi održavanje takvog referenduma bilo suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrozilo ustavni sistem podjele nadležnosti između države i entiteta utvrđen Mirovnim sporazumom.

– Potreba za međunarodnim prisustvom, kako civilnim tako i vojnim, sa izvršnim mandatom je i dalje očigledna – ocijenio je austrijski diplomat, spremajući se na sastanak sa američkim zvaničnicima, predstavnicima nacionalnog Instituta za mir, zamjenikom državnog sekretara Jamesom Steinbergom i zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a Thomasom Countrymanom.

KRIZA 3

Pored zaključaka i odluke o referendumu, organi vlasti Republike Srpske i posebno predsjednik RS, nastavili su da otvoreno dovode u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine konstantnim ugrožavanjem održivosti Bosne i Hercegovine i čestim zagovaranjem dezintegracije zemlje – rekao je u svom izvještaju Inzko, dodajući da su organi vlasti Republike Srpske nastavili podrivati i dovoditi u pitanje ostale ključne institucije na državnom nivou u BiH.

– Politika koja stoji iza toga jeste da se pokaže da su ove institucije nefunkcionalne i stoga nepotrebne na državnom nivou. Organi vlasti Republike Srpske su isto tako nastavili da negiraju da se 1995. u Srebrenici desio genocid, činjenicu koju su potvrdili međunarodni sudovi – rekao je Inzko.

Očekivano, Inzkove stavove iznesene u Vijeću sigurnosti osporio je Vitalij Čurkin, ambasador Rusije u UN-u, koji je rekao da bi bilo kakav pokušaj nametanja dodatnih uslova i unilateralne akcije za Rusiju bili neprihvatljivi. Čurkin je preporučio članicama Vijeća da prouče pismo koje im je poslao predsjednik RS-a Milorad Dodik, u kojem je upozoreno da visoki predstavnik za nametanje odluka nema utemeljenje u Dejtonskom sporazumu

KRIZA 4

Zamjenica američkog ambasadora u UN-u Rosemary DiCarlo otvoreno je podržala Inzkove namjere da se suprotstavi Dodiku.

– Slažemo se da su nedavni zaključci koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske udar na temelje Dejtonskog sporazuma i predstavljaju najtežu u nizu uznemirujućih akcija Republike Srpske u smjeru kršenja ovog sporazuma – rekla je DiCarlo.

Očekuje se da do kraja ove sedmice već bude poznata konačna odluka OHR-a koju šef Bijele kuće na Miljacki najavljuje od usvajanja Odluke o referendumu i njenog objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srpske. Valentin Inzko je vlastima RS-a dao rok od sedam dana da ponište odluku, prijeteći da će, ako to ne učine, to učiniti on. Snaga Inzkovih ovlaštenja je na ozbiljnom testu. Prije polaska na put u New York, Inzko je podsjetio da je i zvaničnik Evropske unije zadužen za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak, tokom nedavnog boravka u Banjoj Luci prenio Miloradu Dodiku da Evropa ne želi da ga tretira kao bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. Ali, rekao je Inzko, ako dođe do referenduma – tako će i biti.

KRIZA 5

Uoči rasprave o Inzkovom izvještaju, Dodik je uputio pismo generalnom sekretaru UN-a Ban Ki-moonu u kome navodi da su ocjene koje je visoki predstavnik u BiH iznio u izvještaju o BiH “potpuno netačna i iskrivljena predstava o legitimnim političkim aktivnostima”. Iako je na najave o mogućem ukidanju odluke o referendumu u Republici Srpskoj, kao i mogućim sankcijama zvaničnicima RS-a, Dodik danima odgovarao u svom stilu (“Inzko je neodgovoran tip”), primjetno je Dodikovo odstupanje od nakane da referendum zaista i sprovede.

Najprije je potpredsjednik RS-a Emil Vlajki nagovijestio mogućnost odlaganja referenduma dok se ne reformiraju najviši državni pravosudni organi, a zatim je to isto učinio i Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS-a. Učinio je to na koncu i Dodik: izjavio je da postoji mogućnost prolongiranja referenduma na dva do tri mjeseca ukoliko RS dobije garancije da će biti otklonjeni nedostaci u radu Suda i Tužiteljstva BiH i da će se ući u strukturalni dijalog o ukupnom pravosudnom sistemu. Za Dodika, međutim, nikakva izlazna strategija nije dobra, jer se već doveo u poziciju iz koje ne može izaći kao poraženi a istovremeno sačuvati obraz, kako je primijetila politička analitičarka Tanja Topić.

KRIZA 6

Trebalo je da prođe skoro mjesec dana pa da se povodom najnovije u nizu kriza u Bosni i Hercegovini – najavljenog referenduma u Republici Srpskoj – oglasi Dodikov “koalicioni partner” iz prošlogodišnje predizborne kampanje. Dakako, riječ je o Draganu Čoviću, predsjedniku HDZ-a BiH, koji je napokon otkrio karte i otvoreno podržao referendum u RS-u.

“Legitimno je pravo jednog naroda da kroz parlamentarnu skupštinu donese, ne znam, odluku, koja je nužna da se zaštiti interes tog naroda, svih građana tog entiteta. Jednostavno, nemam potrebe komentirati”, rekao je Čović. Koliko je (neuobičajeno zakašnjela) Čovićeva podrška očekivana, makar zbog otvorene Dodikove podrške Čovićevim prizivanjima trećeg entiteta u BiH, toliko je mlaka i neuvjerljiva.

OMARSKA

Dan logoraša BiH i Dan pobjede nad fašizmom obilježeni su kod Prijedora u Omarskoj, koncentracionom logoru kroz koji je prošlo više hiljada zatočenika, Bošnjaka i Hrvata, od kojih je skoro trećina, prema nalazima Tribunala u Haagu, ubijena.

Okupljanje bivših logoraša u krugu rudnika ArcelorMittala, koji je danas većinski vlasnik bivšeg konclogora, proteklo je uz otvoreno protivljenje Marka Pavića, načelnika Općine Prijedor. Pavić je neumjesnim našao povezivanje zločina u Omarskoj sa Danom pobjede nad fašizmom (?!). U tom istom Danu pobjede nad fašizmom, 9. maja, osvanuo je u Prijedoru grafit: “Inzko je mrtav, cigani i muslimani u logor.”