Smetnje na vezama s Hagom
Srbiju su posljednjih desetak dana pohodili važni Evropljani: Jose Manuel Barroso, predsjednik Evropske komisije i Štefan Füle, komesar za proširenje Evropske unije, ali oba ta posjeta ostala su u sjenci onoga glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza i njegova izvještaja o suradnji Srbije s Haškim tribunalom.
Pozitivan izvještaj o suradnji osnovni je uvjet statusa kandidata za članstvo u EU-u, čemu se vlasti u Srbiji nadaju, i to krajem godine. Sad se već zna da izvještaj pozitivan nije i ta činjenica, po riječima Vladimira Todorića, stručnjaka za evropsko pravo iz Centra za novu politiku, bitno mijenja očekivanja Beograda da će status kandidata biti odobren krajem 2011, taman koji mjesec pred redovne parlamentarne izbore.
Mlitava potraga za Mladićem
– Nažalost ili nasreću, uvjet za dobivanje statusa kandidata nije hapšenje Mladića nego pozitivan izvještaj Brammertza da vlasti Srbije čine sve i da to čine na ispravan način. Ovakav izvještaj znači da će zemlje članice EU-a, bez obzira na mišljenje Evropske komisije, teško moći odobriti status kandidata prije novog Brammertzova izvještaja koji dolazi u prosincu – kaže Todorić.
U izvještaju glavnoga haškog tužitelja stoji da je postojeća strategija Srbije za hapšenje bjegunaca – Ratka Mladića i Gorana Hadžića – u potpunosti neuspješna. Srbija, navodi on u izvještaju, mora suštinski razmotriti sve korake koji su dosad poduzeti, ponovno razmotriti svoju strategiju i metode koje u okviru te strategije primjenjuje i odmah sve nedostatke ispraviti. Hitno je potreban novi, znatno rigorozniji pristup u potrazi za bjeguncima; sveobuhvatnije istrage, uz upotrebu svih raspoloživih oruđa. Od Srbije se traži da ispita ulogu mreže pomagača. Bez značajnih poboljšanja u ovom području suradnje sa Sudom, bjegunci neće biti uhapšeni, a srpska Vlada mora svoju spremnost, izraženu na riječima, prevesti u konkretna djela i vidljive rezultate, navodi u izvještaju Brammertz.
Prema riječima ministra policije Ivice Dačića, MUP Srbije dosad nije imao konkretnih zadataka u pronalaženju odbjeglih haških bjegunaca, nego je cijelu operaciju vodila posebna jedinica podređena Tužiteljstvu za ratne zločine Srbije (uz pomoć BIA-e, sigurnosno-informativne agencije). To se poklapa s neslužbenim lanjskim informacijama iz Brammertzovog okruženja da premalo ljudi radi na tom, za Srbiju najvažnijem, evropskom poslu, usprkos tome što se vlast neprestano zaklinjala da prevrće nebo i zemlju ne bi li našla bjegunce, sve s tvrdnjama da to ne radi zbog evropskih zahtjeva, nego zbog zemlje i njenih građana.
Nastavak u sljedećem broju
Kad je o građanima riječ, ranija istraživanja javnog mnijenja govorila su da je oko 50 posto građana podržavalo uhićenje i izručenje Mladića, ali to se promijenilo. Predsjednik Nacionalnog savjeta za suradnju s Haškim tribunalom predstavio je nedavno najnovije istraživanje, provedeno početkom svibnja, prema kojemu tek trećina (34 posto) građana podržava uhićenje Mladića, 51 posto ga ne bi izručilo Haškom sudu, a prijavilo bi ga tek sedam posto.
Ekipa koja je stigla ovih dana, spominjana na početku, nije došla samo zbog toga. Jest da je Mladić prioritet (uz Hadžića), ali ima još toga: lažni azilanti, koji bi Srbiju mogli koštati bijele šengenske liste, tu su i korupcija i reforma pravosuđa, koja nigdje nije prispjela i o kojoj se ovih dana žestoko pregovara, a pitanje je hoće li domaći poslušati Evropljane i ispraviti evidentne greške. U svakom slučaju, nastavak je u sljedećem broju i to je maksimum koji se iz današnje srpske perspektive može postići.