Kult ličnosti

JULIANO MER-KHAMIS bio je poznati izraelski glumac, režiser i mirotvorni aktivist. Imao je zapažene uloge u mnogim filmovima, među kojima su “Mala bubnjarica”, “Miral” i “Sol ovoga mora” (“Salt of This Sea”), kandidat za Oscara 2008. godine. Majka mu je bila Židovka, a otac Palestinac, oboje poznati komunisti. Kada bi Juliana pitali što je, govorio bi da je 100 posto Židov i 100 posto Palestinac. Bio je u braku s Jenny, aktivisticom iz Finske, s kojom je imao jedno dijete, a Jenny će uskoro roditi i blizance. U izbjegličkom logoru Jenin osnovao je 2006. Freedom Theatre, kazalište za djecu iz logora. Tamo, u tom dječjem kazalištu, pred svojim sinom i drugom djecom, ubijen je 4. aprila. Posljednja predstava koju je Juliano postavio u svom kazalištu zvala se “Alisa u zemlji čudesa”.

TERRENCE MALICK, američki redatelj, dobitnik je Zlatne palme na 64. filmskom festivalu u Cannesu za svoj film “Drvo života”. Radi se o dramskom spektaklu, baziranom na priči o odrastanju jednog dječaka u Americi. Film u kojem igraju Brad Pitt, Jessica Chastain i Sean Penn koštao je 32 milijuna dolara i potpuno je podijelio publiku i kritiku.

Nagradu Grand Prix podijelili su tursko-bosanskohercegovački film “Bilo jednom u Anadoliji” u režiji Nurija Bilge Ceylana, jednog od najznačajnijih redatelja današnjice, i “Dječak s biciklom” braće Jean-Pierrea i Luca Dardennea.

Američka glumica Kirsten Dunst osvojila je nagradu za najbolju glumicu za ulogu u filmu “Melankolija” danskog redatelja Larsa von Triera, koji je pak protjeran s festivala zbog svojih izjava da je simpatizer nacizma i nacističkog vođe Adolfa Hitlera.

JAMES KELMAN, britanski pisac, dobitnik prestižne nagrade Booker, bit će jedan od sudionika 10. Festivala evropske kratke priče, koji će se od 29. maja do 3. juna održati u Zagrebu i u Splitu. Tokom šest dana festivala, u više od deset programa, svoje će radove predstaviti tridesetak stranih i domaćih autora, među kojima Yiyun Li (USA/Kina), Olga Tokarczuk (Poljska), Julia Franck (Njemačka), Arnon Grunberg (Nizozemska), Etgar Keret (Izrael), Frode Grytten (Norveška), Andrej Blatnik (Slovenija), a od naših bit će tu Zoran Ferić, Senko Karuza, Robert Perišić, Boris Dežulović, Maja Hrgović i drugi.

“Programska osobitost ovog festivala jest da se u Hrvatsku dovedu najznačajnija imena suvremene evropske književne scene i tako napravi manifestacija koja bi se ozbiljnošću, živošću i neposrednošću pretvorila u središnji književni događaj u Hrvatskoj”, kaže organizator manifestacije Roman Simić Bodrožić.

ANA PERAICA autorica je selekcije 46. Zagrebačkog salona pod nazivom “Rukopisi novoga doba” posvećenog primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, koji je ovih dana otvoren u Gliptoteci HAZU-a. U dva prostora Gliptoteke izloženi su recentni radovi koje je četrdesetak autora izradilo u posljednje tri godine. Među ostalima, svoja djela izlažu Dragan Kružić, Boris Ljubičić, Ivan Doroghy, Danijel Serdarev, Iva Valentić, Jasenka Bulj, Bachrach & Krištofić, Siniša Rebersi i drugi. Na drugom kraju grada, u Galeriji “Zlatni konj” održat će se Alternativni zagrebački salon za sve one čiji radovi nisu primljeni na oficijelni. Autor ove izložbe, koja traje od 28. maja do 28. juna, je Hanibal Salvaro.

VOJO STANIĆ (87), jedan od najznačajnijih crnogorskih slikara, izlaže 32 platna u Galeriji “Ulisse” u Rimu. Iz talijanske metropole stižu vijesti o oduševljenoj publici pred radovima kao što su “Moonlight”, “Fish Market”, “Cafe Square” i “Monte Mario”, a likovna kritika ne štedi riječi hvale za ovog velikog umjetnika: “Vojo Stanić je slikar vedrog, veselog i razdraganog temperamenta, njegove slike su bogate maštom i imaginacijom, one ne doprinose rastu onoga što bi se moglo nazvati ‘umjetnost dosade’, već stimuliraju radost življenja i egzistencijalnu sreću.” Slikarstvo Voje Stanića nije jednostavno, kao što ništa u svemiru nije jednostavno, kaže kritičar Konstanco Kostantini, “ono predstavlja zdravu antitezu sindroma smrti koji prožima suvremenu umjetnost”. Izložba Voje Stanića bit će otvorena u Rimu dva mjeseca, a onda će se preseliti u Peking.

RABINDRANATH TAGORE, indijski pisac (1861-1941), središnja je tema ovogodišnjih, drugih po redu Dana indijske kulture, koji se ovih dana održavaju u Zagrebu, Rijeci i Splitu. To je hommage svestranom književniku, slikaru i misliocu u povodu 150. obljetnice njegova rođenja, koja se u maju ove godine obilježava diljem svijeta. Prvi prijevodi njegovih djela i oduševljenje za njegove ideje potjecali su još iz 1913, kada je Tagore dobio Nobelovu nagradu. Godine 1926. posjetio je Zagreb, uz pozamašan doček javnosti i kulturne elite.

Na ovogodišnjim Danima indijske kulture očekuju nas okrugli stolovi, izložbe, pjesničke večeri, kao i dokumentarni filmovi o Tagoreovom stvaralaštvu te igrani filmovi iz bogate bengalske kinematografije, koja je u svijetu najpoznatija po filmskom opusu Satyajita Raya.

DUŠICA DRAŽIĆ, konceptualna umjetnica iz Beograda koja istražuje odnose čovjeka u prostoru, predstavit će se na 11. Urban festivalu u Zagrebu s autorskim projektom “Procep”. Autorica misli iznajmiti jedan stan u centru Zagreba i u njemu živjeti tjedan dana tako da ukloni ulazna vrata. Ideja se oslanja na povijest nacionalizacije privatne imovine na ovim prostorima, ali u fokusu ovog rada nije vlasništvo već pitanje privatnosti, dilema o diobi ili o zajedništvu i napetost između intimnog i javnog, povjerenja i straha.

Dakle, umjetnica će tjedan dana živjeti u stanu bez ulaznih vrata: svatko će moći ući u bilo koje vrijeme, kada je ona u stanu ili kada je odsutna. Nakon toga, kako kaže autorica, tragovi njenog kratkotrajnog boravka “s vremenom bi se preklopili i uvezali s tragovima prolaznika”.