Pokrajine

Treći naraštaj maturanata Srpske pravoslavne opšte gimnazije završio školovanje

Još jedna uspješna generacija

Nakon obreda blagodarenja, mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan čestitao je maturantima i dodijelio im Orden Kantakuzine Katarine Branković

Treća generacija maturanata Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković” u Zagrebu obilježila je kraj školske godine u manastiru Sv. Petke na Svetom Duhu. Nakon obreda blagodarenja u kapelici manastira, mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan čestitao je maturantima i dodijelio im Orden Kantakuzine Katarine Branković. Ordene su dobile i razrednica, profesorica srpskog jezika Nataša Ćećez Sekulić i profesorica matematike Snežana Opačić Bašić.

Maturanti su priredili prezentaciju najznačajnijih trenutaka iz protekle četiri godine školovanja. Osim četrnaestoro maturanata, proslavi su prisustvovali i njihovi nastavnici, roditelji i neki sveštenici iz zagrebačke crkvene opštine.

– Ovo je vrlo uspješna generacija učenika – rekao je direktor škole, protojerej stavrofor Slobodan Lalić, dodavši da sedmoro učenika ima odličan, šestoro vrlo dobar, a jedan dobar uspjeh s ukupnom prosječnom ocjenom 4,26. Naglasio je njihove dobre rezultate i na državnoj maturi, izrazivši očekivanje da će se uspjeti upisati na željene fakultete.

– Uostalom, to je dvjema prethodnim generacijama uspjelo, kao što im danas ide studiranje – rekao je Lalić.

– Sada su u toku pripreme za upis nove generacije učenika u školsku godinu 2011/12. Planiramo upis 24 učenika koji će, kao i ranije generacije, imati osiguran smještaj u učeničkim domovima u gradu i sve druge pogodnosti – kaže Lalić.

Podsjeća da se prijave za upis podnose 4. i 5. jula, 6. jula bit će objavljene liste, a dan kasnije učenici će se moći upisati. Kako sada stvari stoje, vrlo je izvjesno da će nova generacija krenuti u gimnaziju u novoj zgradi na Sv. Duhu.

– Unutrašnji radovi bit će gotovi do kraja juna, pa se nadamo da će se i opremanje zgrade završiti do početka školske godine – rekao je Lalić. N. Jovanović

Spomenik na Petrovoj gori i dalje na meti sitnih lopova

Devastacija se nastavlja

Teško je vjerovati da država ne može ništa lopovima koji su ogolili spomenik Vojina Bakića i odvukli tone vrijednog nehrđajućeg inoksa

Devastacija spomenika na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore, rad akademskog kipara Vojina Bakića, nažalost traje i danas. Teško je vjerovati da pravna i demokratska hrvatska država ne može ništa sitnim lopovima koji su ogolili spomenik i odvukli tone inoksa ili rostfraja, vrlo skupog i kvalitetnog nehrđajućeg čelika. Ukradeno je gotovo sve što se moglo ukrasti, a ako se krade samo zbog prodaje sekundarnih sirovina, onda se počinioci mogu vrlo lako pronaći, a sankcionirati treba i one koji otkupljuju ukradenu sirovinu.

– Mogao bih sebi stvoriti neugodnosti ako kažem što smo sve do sada učinili da spriječimo krađe. Za sve postoje pismeni tragovi kod policije i na drugim relevantnim mjestima. Ne mogu reći da policija nije ništa poduzela. Dva je puta čak i uhvatila počinioce, i to na moje veliko inzistiranje i na traženje samih građana koji su uočili lopove, pratili ih, dojavili to meni, a ja policiji prijavio njihove lokacije. Tražili smo od policije u Vrginmostu, Vojniću i Policijske uprave Karlovačke da se spomenik zaštiti čuvanjem, ali odgovora nije bilo. Poznato je i da su mjesecima, da ne kažem godinama, javno kradene tračnice bivše željezničke pruge Karlovac-Sisak, na što smo također upozoravali, ali ni tada ništa nije učinjeno – govori Branko Eremić, načelnik Općine Vojnić.

Bakićev spomenik inače nije u vlasništvu Općine Vojnić, već je vlasništvo nad njim nedefinirano, što je stvorilo dovoljno praznog prostora da lopovi ostvare svoje namjere. Eremić kaže da stanovnici općine imaju svojevrsnu historijsku i moralnu odgovornost zbog povezanosti sa spomenikom, pa su ga pokušali zaštititi uloživši u zaštitu lokaliteta 30.000 kuna, ali rezultata nije bilo.

Umjesto da cijeli spomenički kompleks Petrove gore bude u jednoj općini, on se nalazi na samoj granici triju općina iz dvije županije. To su Općine Vrginmost i Topusko iz Sisačko-moslavačke županije i Općina Vojnić iz Karlovačke županije. Da bi se u tom smislu bilo što učinilo, potrebno je mijenjati granice općina i županija, a za to je nadležna država, pod pretpostavkom da to zaista želi učiniti.

– Spomenik smo zaštitili željeznom mrežom, povarili spojeve, zaštitili i zaključali sve ulaze i otvore. Međutim, ni to nije dalo rezultata, lopovi su i dalje sve skidali. Ekipa koja krade nama je dobro poznata i dobro je organizirana. Mislim da je budućnost spomenika neizvjesna i više ne vidim smisla dalje se baviti time. Kada se odredi stvarni vlasnik ili vlasnici, onda će oni valjda moći odlučiti o njegovoj budućnosti – kaže Branko Eremić. M. Cimeša

Još jedna manifestacija povodom stogodišnjice rođenja Grigora Viteza

Eho dragih pjesama

Polaznici srednjoškolske grupe Dramskog studija “Eho” izveli su predstavu “Putovanje s Grigorom Vitezom”, nakon koje je književnik Đuro Maričić održao kratko predavanje o ovom velikom pjesniku

Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” i Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj uključili su se u obilježavanje proslave stogodišnjice rođenja našeg istaknutog dječjeg pjesnika Grigora Viteza. Tako je 10. juna u dvorani “Prosvjete” u Zagrebu izvedena predstava “Putovanje s Grigorom Vitezom”, koju su po motivima iz njegove priče “Doživljaj svjetskog putnika” i njegovih pjesama odigrali polaznici srednjoškolske grupe Dramskog studija “Eho”, koji pod vodstvom Svetlane Patafte djeluje pri “Prosvjeti”.

Izvođači su zaslužili gromki aplauz publike u kojoj su, uz brojne poštovaoce poezije svih generacija, bili i njihovi kolege iz Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković”, inače česti posjetioci događanja u “Prosvjeti”.

Priznanje publike dobio je i književnik Đuro Maričić, koji je nakon predstave održao kratko predavanje o Vitezu, njegovom djelu i o tome kako su njegove pjesme tretirane u zbirkama i antologijama hrvatske poezije.

Grigor Vitez, pjesnik, dječji pisac i prevodilac, rođen je u selu Kosovcu kraj Okučana, 15. februara 1911, a umro je u Zagrebu, 23. novembra 1966. Prije Drugog svjetskog rata bio je učitelj, a nakon rata je radio u Ministarstvu prosvjete i kao urednik u izdavačkoj kući “Mladost”. Pisao je poeziju za djecu i odrasle (“Sto vukova”, “Kad bi drveće hodalo”, “Gdje priče rastu”, “Antuntun”), prevodio s ruskog, francuskog i slovenskog jezika. Objavio je nekoliko poetskih zbirki, među kojima se ističu “Pjesme”, “Naoružane ruže”, “Povjerenje života” i “Kao lišće i trava”. N. Jovanović

U Dardi otvorena informatička učionica

Učenjem do kvalifikacije

Narednih meseci 120 osoba moći će besplatno pohađati informatički tečaj i steći zvanje ECDL operatera, koje će se upisivati u radnu knjižicu

Zamenik načelnika Opštine Darda Radomir Čvarković prezentirao je javnosti informatičku učionicu u Domu kulture. Time je Opština Darda počela s realizacijom 97.000 eura vrednog projekta iz programa IPA 4 – razvoj ljudskih potencijala.

Osim Opštine, u ovaj hvale vredan projekt uključeni su i Zavod za zapošljavanje i Hrvatski informatički zbor. Naziv projekta je “Kompjutorskom edukacijom protiv marginalizacije ugroženih skupina”, a radi se o konkretnoj pomoći pre svega nezaposlenim osobama s područja Opštine Darda, te osobama kojima je u pitanju posao zbog nepoznavanja rada na računalu.

Čvarković je predstavio projekt i novu informatičku učionicu koja se nalazi u darđanskom Domu kulture. Narednih meseci 120 osoba, prvenstveno s područja Opštine, moći će besplatno pohađati informatički tečaj i steći zvanje ECDL operatera, zanimanja koje će se upisivati u radnu knjižicu i koje je priznato u više od sto zemalja.

Pokrovitelji projekta su Opština Darda, Hrvatski informatički zbor Zagreb i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a saradnici na njegovoj realizaciji Veća srpske, mađarske i romske nacionalne manjine. Izvođač edukacije je Pučko otvoreno učilište Algebra – podružnica Osijek. Tečaj je otvoren za sve meštane Opštine Darda, a prijave su počele 6. juna.

Svi zainteresovani za učestvovanje na besplatnom tečaju mogu se prijaviti u Opštini Darda svakog radnog dana od osam do 14 sati, a dodatne se informacije mogu dobiti na telefon broj 031/740-125. Z. Popović

Proslava zavetnog dana u Pačetinu

Tradicionalno pobožni

Pravoslavna parohija u mestu Pačetinu proslavila je 8. juna zavetni dan Svetog apostola Karpa. Liturgiju u hramu Svetog Nikolaja služili su protojerej Predag Azap, paroh vinkovački, protonamesnik Nenad Kesonja, paroh pačetinski i jerej Vladimir Nedeljković, paroh gaboški. U Pačetinu je molitveno okupljanje tradicionalno negovanje pobožnosti, koje traje već preko 150 godina.

Prisutnim vernicima besedio je prota Azap, koji je izrazio zadovoljstvo što kao dugogodišnji paroh ove parohije ponovo vidi njemu drage i poznate vernike. Po završetku liturgije blagoslovljeno je slavsko žito i prerezan slavski kolač, koji je pripremila porodica Živorada Pavića. U crkvenoj porti je potom organizovana zajednička trpeza ljubavi. R. I.

Suđenje za ratni zločin u Podvožiću kraj Karlovca

Imovinom jamči da neće pobjeći

Vrhovni sud Republike Hrvatske poništio je odluku Županijskog suda u Karlovcu od 19. aprila ove godine kojom je optuženiku za ratni zločin Marku Boliću (1944) iz Malog Kozinca u Općini Barilović nakon pola godine bio produžen pritvor. Predmet je vraćen na razmatranje uz preporuke kako u konkretnom slučaju postupati po zakonu.

Bolić je uhapšen krajem 2010, a iz izbjeglištva se u Mali Kozinac vratio 2000. godine, gdje je boravio cijelo vrijeme od svog povratka. Kao jamstvo da neće pobjeći nudi svoju imovinu i predaju pasoša.

Prema odluci Vrhovnog suda, Županijski će sud “pri ponovnom odlučivanju izvršiti provjeru navedenih okolnosti (da li je optuženik samo državljanin RH, koliko dugo boravi u RH, da li mu tu boravi obitelj…)”, nakon čega će ponovno razmotriti okolnosti koje su važne za primjenu pritvora. Nakon toga će donijeti novo rješenje. Prevedeno na obični jezik, to znači da bi se Marko Bolić trebao braniti sa slobode.

Županijsko državno odvjetništvo Bolića je optužilo da je prilikom proboja jedinice JNA iz opkoljene kasarne na Logorištu 4. novembra 1991. u Podvožiću naišao na dvojicu pripadnika hrvatske vojske. Dvojica pripadnika ZNG-a, vidjevši pripadnike JNA i Teritorijalne odbrane SAO Krajine, zaustavili su svoj auto, izišli iz njega, položili oružje i podigli ruke u zrak u znak predaje. Optužnica tereti Marka Bolića i njegovog sina Radu Bolića, koji je u Srbiji i za sada je nedostupan hrvatskom pravosuđu, da su te vojnike ubili. M. C.

Na 16. Evropskoj smotri srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu

Nagrada vukovarskom Ansamblu narodnih igara

Pored zlatne plakete i petog mesta u konkurenciji pedeset grupa, “Prosvjetinom” Ansamblu pripala je i specijalna nagrada za najbolju rekonstrukciju izvorne narodne nošnje

Ansambl narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Vukovara osvojio je zlatnu, a Kulturno-umetničko društvo “Ljubomir Ratić Bubo” iz Vere bronzanu plaketu na 16. Evropskoj smotri srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu, koja je 11. i 12. juna održana u Beogradu. Darđani i Boboćani, koji su takođe predstavljali Srbe iz Hrvatske na ovoj folklornoj manifestaciji, nisu se, nažalost, našli među nagrađenima.

Ukupni pobednik ovogodišnje smotre je folklorna grupa Kulturnog društva “Brdo” iz Kranja u Sloveniji, koja je tako potvrdila prošlogodišnji uspeh iz Brčkog. Ove godine pobedu su im donele srpske igre i pesme iz zapadne Slavonije pod nazivom “Cikni lolo kad pođeš u kolo”.

Na smotri upriličenoj u Sava centru učestvovalo je 60 folklornih ansambala, od čega 51 u takmičarskom delu programa. Stigli su iz Nemačke, Švajcarske, Austrije, Francuske, Mađarske, Rumunije, Švedske, Italije, Hrvatske, Slovenije, Republike Srpske i Crne Gore.

Iskrene čestitke

Žiri u sastavu: Radojica Kuzmanović, direktor Nacionalnog ansambla Srbije “Kolo” iz Beograda, koreografi Zvezdan Đurić i Gordana Roganović, etnomuzikolog Mirjana Zakić i etnolog Vilma Niškanović, dodelio je po osam zlatnih, srebrnih i bronzanih plaketa, te nekoliko specijalnih nagrada.

– Mnogi su još ansambli zaslužili nagrade, ali imamo ih samo koliko je propozicijama određeno. To su sve sjajni ansambli, zaista su divno igrali, pevali i svirali. Ova država i naš narod mogu da se pohvale da imaju jednu divnu omladinu, a onaj ko obuče kostim, zaigra našu igru, zapeva i zasvira, pokazao je najveći izraz patriotizma prema sopstvenom narodu. Svaka im čast i ja svima od srca čestitam! – poručio je Kuzmanović.

Pored zlatne plakete i petog mesta u konkurenciji pedeset grupa, članovima “Prosvjetinog” Ansambla, koji su se predstavili igrama i pesmama iz Srema u koreografiji Milorada Lonića i uz umetničko rukovođenje Dalibora Milovančevića, a kojima su podsetili na sremski običaj “mobe”, pripala je i specijalna nagrada za najbolju rekonstrukciju izvorne narodne nošnje.

– S ove dve nagrade potvrdili smo svoj predan i ozbiljan rad na očuvanju kulturne tradicije srpskog naroda. Nagradu za najbolju rekonstrukciju kostima nakon smotre u Temišvaru još smo jednom potvrdili, što znači da zaista ozbiljno radimo. Zadovoljni smo i osvojenim mestom, jer to nije mala stvar u tako velikoj konkurenciji – kaže Srđan Tatić, direktor Ansambla koji je na svim dosadašnjim evropskim smotrama folklora osvajao najmanje srebro.

Dvodnevni program smotre pratila je i Desa Đorđević, poznati koreograf iz Beograda. Oduševljena je nastupima folklornih društava, ali smatra da je repertoar mogao biti raznolikiji.

– Divim se ovolikom broju izvođača, sjajnih i dobrih igrača, dobrih pevača, dobro uvežbanih, s lepim nošnjama… Međutim, velika većina grupa izvodila je igre iz istočne i južne Srbije, dok ostali delovi kao da ne postoje. Gledali smo, na primer, svega dve koreografije iz Srema, zatim Šumadija, koja je srce Srbije i odakle su potekle mnoge igre, takođe nije dobila zasluženo mesto na ovakvom festivalu, a da ne pričam o Podrinju, Mačvi, igrama iz Bosne, Like, sa Korduna… – ističe ova 83-godišnjakinja koja je ceo radni vek provela u profesionalnom nacionalnom ansamblu “Kolo”.

Prihod dečjem selu

Pored ansambla “Kolo”, u revijalnom delu programa nastupili su i Nacionalni ansambl  Kosova i Metohije “Venac” iz Prištine, ansambli iz Švajcarske, instrumentalisti fakulteta etnomuzikologije, vlaška pevačka grupa “Marinike” iz Negotina, te dečji ansambl “Devet Jugovića” iz SOS sela u Kraljevu, kome je namenjen deo prihoda sa održane manifestacije.

Direktorica ove ustanove Vesna Mraković Jokanović zahvalila je na humanosti svim učesnicima i posetiocima u ime 86 mališana, stanovnika tog dečjeg sela.

Šesnaesta evropska smotra srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu održana je pod pokroviteljstvom kabineta predsednika Republike Srbije, Ministarstva vera i dijaspore i Skupštine grada Beograda.

– Hvala vam što ste došli, dragi naši zemljaci, što ste ulepšali ovaj naš grad i našu zemlju. Pesmom i igrom ste pokazali koliko je Srbija u vašim srcima – rekao je pomoćnik srpskog ministra vera i dijaspore Vukman Krivokuća.

Glavni organizator ovogodišnjeg najvećeg folklornog skupa srpske dijaspore, koji je okupio oko 2.500 učesnika, je Savez srpskog folklora Švajcarske, u čije je ime sve prisutne pozdravio Nenad Milenković.

Sledeće godine smotra će biti održana u Čačku, a 2013. u Nišu, kada će ovaj grad biti glavno mesto obeležavanja 17 vekova Milanskog edikta. Manifestacija je pokrenuta 1996. godine na inicijativu nekoliko srpskih kulturno-umetničkih društava iz Nemačke i predstavlja najznačajniju kulturnu manifestaciju srpske omladine koja živi van svoje matične zemlje.

Dragana Bošnjak

Obnova i povratak u Vojniću ne idu simultano

Nema novca za povratničke stanove?

Općina Vojnić napravila je sve što treba za povratničko naselje u Kolariću od 25 kuća, no  država nije dala obećanih 200.000 kuna za izradu geodetskih podloga

U Vojnić se vratilo oko polovice prijeratnog stanovništva. Kako kaže načelnik Branko Eremić, čini se da je povratak završen, no to ne znači da su završili problemi povratnika, za čije se stambeno zbrinjavanje grade 24 stana.

– Ima još dosta mogućnosti i prostora za povratak, ali… Na primjer, Ministarstvo regionalnog razvoja vrlo sporo reagira i nezadovoljni smo dosadašnjim rezultatima. Neke se stvari rješavaju po godinu ili dvije dana. Općina je napravila sve što treba za povratničko naselje u Kolariću od 25 kuća. Država nam je trebala dati 200.000 kuna da izradimo geodetske podloge i da podijelimo ljudima parcele, pa da se ide u gradnju. Prije nepuna tri mjeseca, kod karlovačkog župana Ivana Vučića palo je zadnje obećanje da ćemo sredstva dobiti za tjedan dana, no ništa se nije dogodilo. Dva puta sam pokušao kontaktirati župana, ali bezuspješno. Čini se da je država zaista u velikoj financijskoj krizi i da nema novca, ali onda to treba otvoreno i jasno reći – kaže Eremić.

Ljudi srednjih godina uglavnom su se snašli u izbjeglištvu, u Srbiji i Republici Srpskoj: većina ih tamo radi, dok ovdje posla nema, a djeca im idu u škole i na fakultete. U velikim gradovima imaju veće šanse za posao i napredovanje nego u Vojniću.

– Možda će se vratiti kada odu u penziju, dok će im djeca tamo ostati, jer ih više ništa ne veže uz ovaj kraj. Uostalom, vidjeli smo da su prvi povratnici bili penzioneri koje život i sjećanja vežu uz Kordun. Dosta ljudi se još boji podnijeti zahtjeve za povratak i stambeno zbrinjavanje, jer među njima kruži priča da bi mogli biti izbačeni iz prihvatnih centara u Srbiji koji još postoje, a da ovdje neće na vrijeme dobiti smještaj – objašnjava Eremić. M. C.

Premijera Gradskog kazališta Beli Manastir

Predstava “U Malom raju”

Nedavno je u Belom Manastiru premijerno izvedena nova predstava Gradskog kazališta Beli Manastir, komedija “U Malom raju”, prema tekstu Gordane Bećirović i u režiji Daniele Taslidžić Herman. Predstavu je gledalo oko 150 posjetilaca, koji su u sat vremena dinamične i vesele komedije uživali u dogodovštinama glavnih junaka, koji u predstavi svojim tračevima naprave čitav niz nesporazuma, a sve likove priča vodi u lokalni kafić “Mali raj”, čija je vlasnica vrckava Mica.

Muziku za predstavu pripremio je poznati hrvatski muzičar Rajko Dujmić, scenske efekte uprizorio je Zoran Herman, dok je scenografiju oslikala belomanastirska slikarica Rada Zalaj. Publici su se predstavili Stipan Vidak kao Miro, Aleksandar Momčilović kao Ivo, Branko Katalinić u ulozi Stipe, Tijana Gvozdenović utjelovila je Micu, Nebojša Šimić nastupio je u ulozi Ivice, Maria Reka Saković kao Marina, Igor Farkaš kao Marinin suprug Vlado i Anamaria Embreuš u ulozi Irene, Ivičine zaručnice.

Predstavu “U Malom raju” belomanastirski će kazalištarci tokom juna izvoditi u Dramlju i Crikvenici, a nastupiće i na Danima kazališta u Bjelovaru. J. Nedić

Likovna izložba u Belom Manastiru

Baranja u očima slikara

Belomanastirska likovna publika na izložbi može vidjeti radove 22 slikara, nastale na nekoliko saziva likovne kolonije darđanskog pododbora SKD-a “Prosvjeta”

U predvorju belomanastirskog kina otvorena je izložba slika “Baranja u očima baranjskih slikara”, koju je priredio Centar za kulturu Grada Belog Manastira. Izložba predstavlja pokušaj objedinjavanja likovnog i ambijentalnog prostora Baranje. Namjera je organizatora i autora da izložbom prezentiraju baranjski krajolik kao neiscrpnu umjetničku inspiraciju, na čijem je tragu i dio fundusa Likovne radionice “Petar Dobrović”, koja djeluje pri darđanskom pododboru SKD-a “Prosvjeta” i koja od 2004. svake godine održava likovnu koloniju “Đola”.

Belomanastirska likovna publika na izložbi može vidjeti radove 22 slikara, nastale na nekoliko saziva likovne kolonije, koji čine cjelovit prikaz zavičajnog ambijenta pitomog baranjskog krajolika. Izložbu, na kojoj su zastupljeni slikari Baranjci, ali i oni koji su za Baranju vezani učestvovanjem na darđanskoj likovnoj koloniji, otvorili su belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš i darđanski kustos Pero Matić, koji u predgovoru izložbenog kataloga kaže da napuštajući tu “izložbu zavičajnog krajolika svaki promatrač, bez obzira na nivo likovnog obrazovanja, može uočiti prizor u kome će pronaći idilu vlastitog zavičaja”.

Autori slika među sobom su “različiti u mnogim elementima, osim u izboru tema. Tema se nameće sama po sebi kao ambijent i krajolik. Slikari nisu samo umjetnici. Slikajući zavičajni krajolik oni su i kroničari: bojom zaustavljaju trenutak i vrijeme, opisujući kistom i špahtlom Baranju (Dardu), koja traje i polako nestaje”. J. Nedić

Stogodnjak (63)

17. 6. – 24. 6. 1911: svi oni koji su pratili zagrebačku “veleizdajničku parnicu” mogli su se sjetiti svjedočenja agenta-provokatora Đorđa Nastića, koji je bio i glavni svjedok optužbe. Branitelji nisu smjeli ni najmanjom sumnjom dirati u njegovu posvećenu osobu. Optuženi još manje. Nastić je bio pod izravnom zaštitom predsjednika raspravnog vijeća Josipa Tarabokije, pa je tako i uživao neviđene povlastice, grubo vrijeđajući obranu i optužene. Uživao je slobodu govora i imunitet do nevjerojatnosti. Sada se otkrivaju nove pojedinosti tog pravosudnog skandala: blagonaklonost suda prema tom krivokletniku i agentu Beča, koji je teško teretio Adama i Valerijana Pribićevića, pa tako i ostale Srbe, proširila se i na naknadne ispravke sudskih zapisnika. Nastić je poslije završenih sudskih rasprava dobivao pisani stenogram svojih iskaza i naknadno u njih unosio nove podatke. Drugim riječima, zapisnik je iskrivljavao i umetao u njega sve što mu je bilo po volji. Tek tada je iskaz štampan kao službeno izdanje.

Da je sve vezano uz iskaze na sudu bilo dovedeno do apsurda svjedoči i podatak da je na samom početku procesa predsjednik sudskog vijeća upozorio novinare riječima: “Pozivam izvjestitelje da se drže strogo istine. Vaši izvještaji će se kontrolirati po stenografskim bilješkama, te će svakom onom izvjestitelju koji se ne bude držao istine, biti zabranjen dalji pristup u sudnicu. Kontrolu nad stenogramima povjerio sam jednom članu sudskog vijeća koji će i vas kontrolirati…”

* U Lici je zabilježen neobičan prirodni fenomen. Na samom početku ljeta pao je snijeg. Zabijelio je vrhove Velebita, prekrio je svu Visočicu, a spustio se i u samu nizinu. To je valjda potaklo Stevu Jelaču, vlasnika knjižare u Karlovcu, da se početkom ljeta sjeti – zime i  Svetoga Save! “Ne smije biti ni jedna srpska kuća bez slike Sv. Save. Da može svaki i najsiromašniji Srbin u svojoj skromnoj sobici imati lijepo i ukusno izrađeni lik prvog srpskog prosvjetitelja – dao sam ga izraditi na finom pregniranom papiru u četrnaest boja, a prodaje se za neobično nisku cijenu od 60 potura… Od čistoga prihoda dajem pet posto Srpskom prosvjetnom društvu u Zagrebu…”, objavljuje on oglas u “Srbobranu”.

Đorđe Ličina