Balkan prolaz

MANDATAR

Čak i prije nego što je kandidatura mostarskog profesora i bivšeg člana uprave Federalne televizije Slave Kukića za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine poslana iz državnog Predsjedništva u parlament na verifikaciju, iz Republike Srpske je poručeno: Hrvat, ali samo iz HDZ-a, mora predsjedavati surogatom državne vlade. Zato se očekuje da Slavo Kukić ne bude izabran za mandatara Vijeća ministara, iako je dobio najviše glasova na tajnom glasanju u Predsjedništvu BiH, naprosto zato što u parlamentu ne može dobiti potrebnu natpolovičnu podršku, koja mu svakako bez entitetske podrške ne bi značila ništa.

Tri su kandidata, svi troje Hrvati, nominirani za novog mandatara osam i pol mjeseci nakon izbora u oktobru prošle godine: Borjana Krišto iz HDZ-a, Mladen Ivanković-Lijanović iz Narodne stranke Radom za boljitak i već spomenuti Slavo Kukić. Članovi Predsjedništva su u utorak preferencijalnim glasanjem Borjani Krišto dodijelili pet, Lijanoviću šest, a Kukiću pobjedničkih sedam bodova.

EX-MANDATAR

Slavo Kukić, nominalno kandidat “stranaka potpisnica platforme” (SDP-SDA-HSP-NSRB), ali u stvarnosti favorit SDP-a, iza sebe ima jaku akademsku, ali nikakvu konkretnu političku karijeru – iako mu se političko-agitatorski angažman u korist SDP-a, bar kad je o javnim istupima riječ, ne može osporiti. Ukoliko se ne dogodi čudo – da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pogazi pakt sa šefom HDZ-a Draganom Čovićem – Kukić neće proći parlamentarnu proceduru, nakon čega će Predsjedništvo biti dužno imenovati drugog mandatara.

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva, ponudio je rješenje: da podrži HDZ-ovu kandidatkinju, podjednako politički bljedunjavu Borjanu Krišto, pod uvjetom da se blok HDZ-HDZ 1990 odrekne jednog od tri mjesta u Vijeću ministara koja pripadaju Hrvatima u korist SDP-a koji, po Izetbegovićevom sudu, “kao multietnička stranka ima pravo predstavljati i Hrvate”. Ako HDZ pristane na ovakav dogovor, u narednom krugu bi Izetbegović podržao Borjanu Krišto, koja bi mogla dobiti potrebnu podršku parlamenta.

POLAGANJE

Sarajevo već godinama potresa skandal koji tek ovih dana dobiva kakav-takav epilog: Etički komitet Univerziteta u Sarajevu donio je odluku da dvojicu kompromitiranih profesora Pravnog fakulteta – Bajru Golića i Zdravka Lučića, osumnjičene da su seksualno iskorištavali studentice isturenog odjeljenja ovog fakulteta u Tuzli – doživotno odstrani iz nastavno-naučnog procesa. Njihov mlađi kolega Sanjin Omanović, također osumnjičen, udaljen je na dvije godine iz nastavno-naučnog procesa, dok je bivši dekan Pravnog fakulteta Fuad Saltaga pismeno ukoren, premda je osumnjičen za ista nedjela kao i njegove kolege. Saltaga je, prema navodima sarajevskih medija, ukoren samo zato što je propustio poduzeti mjere protiv svojih kolega.

Ova sramotna afera već godinama puni medijske stupce, ali je sveukupni pravni rezultat tek presuda Kantonalnog suda u Tuzli, koji je u oktobru prošle godine zbog navođenja na prostituciju osudio Jasmina Mašića, vozača u Vladi Tuzlanskog kantona, koji je vozio profesore sarajevskog Prava u hotele na seks s djevojkama, kojima su zauzvrat dodijelili prolazne ocjene na ispitima.

U dispozitivu presude protiv Mašića zabilježeni su iskazi svjedokinja, da su Lučić, Omanović i Golić seksualno iskorištavali studentice: “Jasmin Mašić, vozač pri Uredu za zajedničke poslove kantonalnih organa Tuzlanskog kantona kriv je što od septembra 2003. do početka septembra 2008. godine radi ostvarivanja koristi za sebe, Korneliju Duta i Sandru Morankić slao u Hotel ‘Tuzla’ i ugostiteljski objekat ‘Jet Star’ u Živinicama, a Sandru Morankić odveo i u stan u naselju Senjak, gdje su navedene osobe profesorima Pravnog fakulteta Sarajevo, Odjeljenje Tuzla, Zdravku Lučiću, Bajri Goliću i Sanjinu Omanoviću, pružale seksualne usluge za novac, a zauzvrat je od navedenih profesora dobijao ispitna pitanja koja je predavao studentima Pravnog fakulteta, Odjeljenja u Tuzli.”

Druga svjedokinja, Š. L. također je potvrdila da je imala “seksualne odnose s profesorom Zdravkom Lučićem da bi položila predmet Ekonomija”.

DANU

Osnivanje Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, BANU, ne prestaje izazivati reakcije u regiji. Osnovala ju je grupica intelektualaca okupljenih oko Islamske zajednice u BiH, tačnije njenog šefa Mustafe Cerića i njegovog “povjerenika”, sandžačkog muftije Muamera Zukorlića. Dvojica vjerskih velikodostojnika, koji tokom svojih karijera nisu krili političke ambicije, svoje su apetite proširili i na intelektualno polje, uz ne baš masovnu podršku akademika – ako se izuzmu pojave poput Muhameda Filipovića.

Akademska zajednica Bosne i Hercegovine ideju nije prihvatila sa oduševljenjem, a neki njeni članovi se nisu libili reći da je “pokušaj osnivanja akademija nauka na nacionalnoj razini jedan oblik rastakanja države”, kako je to kazao Hidajet Repovac, univerzitetski profesor i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Sulejman Redžić, član Akademije nauka i umjetnosti BiH, rekao je za Radio Slobodna Evropa da još jedna akademija nije potrebna ni Bosni ni Bošnjacima, tim više što je iz druge države. “Nisam siguran u kojoj mjeri je ovaj ishitreni potez utemeljen na naučnim osnovama i principima na kojima se osnivaju akademije. Mislim i da to nije povoljno za Bošnjake u najgeneralnijem smislu riječi”, rekao je Redžić.

Kao satirični odgovor na osnivanje BANU-a, na Facebooku je osnovan DANU – Dobrinjska akademija nauka i umjetnosti – s ciljem razvoja i promoviranja nauke, kulture i umjetnosti u sarajevskom naselju Dobrinja.

KONFERENCIJA

U Sarajevu je održana konferencija o Zapadnom Balkanu, na kojoj su učestvovali brojni predstavnici SAD-a, nekoliko evropskih država i zemalja regije, sa ciljem povratka Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije, u fokus interesovanja zvaničnog Washingtona. Na konferenciji, koja je po mišljenju mnogih jedna od najznačajnijih teorijskih i političkih konferencija od kraja rata u BiH, razmatrana su sva značajna pitanja, od dijaloga Srbije i Kosova, preko budućnosti BiH, pa do puta Hrvatske u EU.

Okupljanje je organizirao Centar za transatlantske odnose iz Washingtona i Američko-bosanska fondacija koja se bavi praktičnim razmatranjima različitih aspekata američke politike prema Balkanu. Poseban značaj ovoj konferenciji dao je i dolazak pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Philipa Gordona, koji je posjetom Sarajevu započeo balkansku turneju i posjete Beogradu, Prištini i Zagrebu. Gordon je u nedavnom svjedočenju pred vanjskopolitičkim odborom američkog Senata rekao da nacionalistički političari neodgovorno podrivaju samu srž Dejtonskog sporazuma i ugrožavaju funkcioniranje i integritet bosanskohercegovačke države.