Balkan prolaz
KONSULTACIJE
Kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Slavo Kukić zatražio je – i dobio – od državnog parlamenta “još sedam dana za konsultacije sa političkim strankama”, prije nego što parlament krene u odlučivanje za ili protiv novog premijera. Da bi postao novi “premijer”, Kukić, kojeg je predložilo Predsjedništvo BiH, mora u parlamentu dobiti većinsku podršku, ali mu ni ta podrška ne znači ništa bez entitetske većine. Drugim riječima, ako Kukića ne podrže predstavnici SNSD-a i SDS-a, koji predstavljaju Republiku Srpsku, proces izbora šefa državne izvršne vlasti bit će ponovo vraćen u Predsjedništvo. Najjača hrvatska stranka, HDZ BiH, već je odbila i samu mogućnost pregovaranja s Kukićem, a nešto ranije je Milorad Dodik, lider najjače srpske partije, SNSD-a, kategorično odbio mogućnost da Kukić preuzme funkciju na čelu Vijeća ministara, uvrijedivši pritom Kukićeve roditelje, ali dajući jasno do znanja da kandidat stranaka potpisnica tzv. “Platforme” (SDP-SDA-NSRB-HSP) nema nikakve šanse da dobije njegovu podršku. “Slavo Kukić može biti predsjednk samo mami i tati, i nikom drugom”, rekao je Dodik. S kim onda pregovara Kukić, pitati se? S predstavnicima minornih partija, poput DNZ-a (od kojeg je Kukić, što jest–jest, dobio podršku), te s predstavnicima stranaka koje su ga i nominirale, u prvom redu sa SDP-om. Iako su najavljeni sastanci sa strankama iz Banje Luke, do zatvaranja ovog broja Novosti još nije bilo poznato hoće li do tih razgovora uopće doći.
PRIZNANJE
Umjesto neke vrste nagrade za brzo i efikasno formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini, koja u devetom mjesecu nakon općih izbora tek ulazi u proces formiranja državne “Vlade”, tj. Vijeća ministara, Glavni odbor SDP-a održao je sjednicu u Sarajevu na kojoj je “odao priznanje i izrazio zahvalnost Predsjedniku dr. Zlatku Lagumdžiji” (s velikim “P”) za – pazi sad! – “ispoljenu mudrost, vještinu, trud, upornost, odvažnost, efikasnost i nesebičnost u postupku implementacije izbornih rezultata”. Još jednom: “Za ispoljenu mudrost, vještinu, trud, upornost, odvažnost, efikasnost i nesebičnost u postupku implementacije izbornih rezultata”. Predlaganje mostarskog profesora Slave Kukića za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara ubrojeno je, normalno, kao jedan u nizu mudrih, vještih, efikasnih i nesebičnih poteza rukovodstva SDP-a, a Kukiću je “iskazana nesebična podrška”.
ZAOSTAJANJE
Dok Zlatko Lagumdžija proslavlja svoju mudrost, vještinu, efikasnost i nesebičnost, zbog kojih već devet mjeseci nema vlasti u Bosni i Hercegovini, ozbiljne analize pokazuju da je BiH već u nenadoknadivom nedostatku za susjedima. Šef Delegacije EU u BiH Renzo Daviddi upozorio je prošle sedmice da BiH i dalje živi s privremenim sporazumom, dok se Crna Gora kreće naprijed i najvjerovatnije će najesen dobiti pozitivno mišljenje o otvaranju pregovora. Evropska komisija sada analizira odgovore na upitnik koji je poslala Srbija, koja će, prema Daviddijevim procjenama, i sama vjerovatno napredovati. Da bi BiH mogla predati aplikaciju za statut zemlje-kandidata potrebno je da provede odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a najprije da Ustav usaglasi s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sjedić-Finci” (kojim se omogućava i pripadnicima manjina i “ostalih” da se kandidiraju za najviše državne funkcije), te da usvoji Zakon o državnoj pomoći. “U tom slučaju Evropska komisija daje BiH veliki upitnik, to je praktično knjiga. Jedno od prvih pitanja u tom upitniku jeste koliko stanovnika BiH ima. Evropska komisija ne očekuje da odgovor na ovo pitanje bude ’nemam pojma’. U tom slučaju treba imati obezbijeđene uslove za provođenje popisa stanovništva”, rekao je Daviddi.
IZBJEGLICE
Povodom 20. juna, svjetskog Dana izbjeglica, UNHCR je objavio podatak da u Bosni i Hercegovini trenutno 113.000 interno raseljenih lica od kojih je 8.500 posebno ugroženo. Proces povratka izbjeglica u BiH nikada nije završen do kraja, a raseljeni životare u 158 kolektivnih centara širom BiH. Među njima je veliki broj hronično bolesnih, fizički ili mentalno oboljelih, starijih osoba bez podrške članova porodice, samohranih majki i lica koja su doživjela velike traume, te za navedene kategorije rješavanje problema ne podrazumijeva samo stambeno zbrinjavanje, već i pristup osnovnim socijalnim uslugama, upozorio je UNHCR. Vijeće ministara BiH će najvjerovatnije zatražiti kredit od 40 miliona eura kod razvojne banke Vijeća Europe, podsjeća u svom saopćenju UNHCR, a ta sredstva pomogla bi zatvaranju kolektivnih centara i pronalaženju održivog rješenja za najugroženije kategorije.
KONJ
Na centralnom skopskom trgu Makedonija sastavlja se spomenik Ratnik na konju, posvećen Aleksandru Makedonskom. Spomenik od 12 metara na desetometarskom postamentu, izliven je u italijanskoj livnici Fernardo Marineli po idejnom rešenju Valentine Stevanovske, a za njegovu izgradnju utrošeno je 5,3 miliona eura. K tome, uređenje pripadajuće mermerne fontane koštat će još 4,1 milion eura, što je cijenu cijelog projekta podiglo na ukupno 9,4 miliona. Spomenik Aleksandru Makedonskom samo je jedan u nizu od više desetina monumenata na koje makedonske vlasti u svrhu pumpanja nacionalnog ponosa troše milione eura. Očekivano, zvanična Grčka smatra kako Vlada u Skopju želi podizanjem 20-metarskog spomenika Aleksandru Makedonskom prisvojiti grčku povijest, potpiriti nacionalizme i izazvati sukobe. Iako spomenik ne nosi ime slavnoga vojskovođe – a ni Bukefalo nije imenovan – glasnogovornik grčkog Ministarstva vanjskih poslova, ocijenio je postavljanje spomenika “provokacijom” kojom Makedonija “stavlja na kocku svoje izglede za ulazak u Europsku uniju”. Opozicija vladajućem VMRO-DPMNE-u kritizirala je postavljanje sijaseta spomenika kao nerazumno trošenje budžetskog novca.
GRANICA
Kosovska granična policija preuzela je potpunu kontrolu granične linije između Makedonije i Kosova. Svečanoj primopredaji trećeg, posljednjeg sektora kontrole s KFOR-a na kosovsku policiju u mjestu Donje Zlokućane na Kosovu prisustvovala je i makedonska ministrica unutrašnjih poslova Gordana Jankulovska koja je sa svojim kosovskim kolegom Bajramom Redžepijem potpisala 1. aprila u Skopju bilateralni sporazum o zajedničkoj kontroli granice. Makedonija ima identičan bilateralni sporazum o zajedničkim graničnim patrolama s Bugarskom, a Kosovo s Albanijom. Prema zvaničnim izvorima, Kosovo će uskoro sličan sporazum potpisati i s Crnom Gorom.