Pokrajine

Jezični kamp “Vuk Karadžić” u mađarskom Balatonfenjvešu

Učenici usavršili znanje srpskog jezika

Ove godine u kampu je boravio jedan učenik i devet učenica: u grupi su prevladavale učenice koje su završile osmi razred i koje će se ovog ljeta upisati u neku od srednjih škola, među ostalim i u Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju “Kantakuzina Katarina Branković”

Desetoro učenika iz više mjesta u Hrvatskoj provelo je ugodnih sedam dana u jezičnom kampu “Vuk Karadžić” u Balatonfenjvešu, turističkom mjestu uz jezero Balaton. Boravak učenika iz Hrvatske u kampu od 21. do 27. juna jedan je vid višegodišnje suradnje Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i Zemaljske samouprave Srba Mađarske.

Ove godine u kampu je boravio jedan učenik i devet učenica: došli su iz Hrvatske Kostajnice i s poteza Kutina – Garešnica, a po jedna učenica iz Pule i Banovaca. Kako je kamp namijenjen učenicima od prvog razreda osnovne do drugog razreda srednje škole, u grupi su prevladavale učenice koje su završile osmi razred i koje će se ovog ljeta upisati u neku od srednjih škola u Hrvatskoj, među ostalim i u Srpsku pravoslavnu opštu gimnaziju “Kantakuzina Katarina Branković” u Zagrebu.

Međunarodni kamp

– Cilj programa kampa je upoznavanje sa srpskom kulturom i usavršavanje znanja srpskog jezika i ćiriličnog pisma – podsjeća Zdravko Kerkez, profesor i šef Odbora za obrazovanje zagrebačkog VSNM-a, koji već godinama vodi učenike u kamp.

Milanka Gostić iz Banovaca, Nikolina Petrović iz Hrvatske Kostajnice i Jasmina Kretić iz Garešnice bile su najmlađe putnice: završile su četvrti, odnosno treći razred, pa su sa zanimanjem pratile s čime će se susresti. Ostatak ekipe bio je stariji i uglavnom u članstvu garešničkog ili kostajničkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, neke od njih i s višegodišnjim stažem, kao Jasminina sestra Natalija ili Milana Grnović i Nikolina Petrović iz Kostajnice. Neke igraju i rukomet, na primjer Sanja Birač koja je sa svojom sestrom Bojanom, koja je završila prvi razred srednje škole, posljednjih nekoliko mjeseci aktivna u garešničkom pododboru. Aleksandra Jović iz Pule bavi se plesom, čak je i svjetska prvakinja, a planira ići u talijansku školu.

Kako je preko stotinu djece sa svojim roditeljima, najviše iz Mađarske, na doček stiglo otprilike u isto vrijeme, stvorila se gužva za prijavu i raspored, ali rukovodilac kampa Milan Đurić, inače profesor likovnog, ne ustaje dok i zadnje dijete na rasporedi po sobama u kampu.

– Kamp radi preko deset godina, s tim da posljednjih godina ima međunarodni karakter, jer osim 80 srpske dece iz mađarskih gradova i mesta dolaze i deca iz Hrvatske, Srbije i Rumunije. U kampu je sedmoro učenika iz Beograda, a čeka se i četvoro učenika iz Rumunije – kaže Đurić.

Sportovi, hor, slikanje…

– U jutarnjim časovima deca rade po starosnim grupama, učeći srpski jezik i književnost, nakon čega sledi horsko pevanje – podsjeća Đurić.

Kako je kamp sa svojim paviljonima i četverokrevetnim sobama u šumici doslovno nekoliko koraka od jezera, kupanje je bilo neizostavni sadržaj.

– Deca su se bavila brojnim sportovima, a bila je i likovna radionica – kaže Đurić i dodaje da su svi bili posebno uzbuđeni zadnje veče kad su na završnoj svečanosti pokazali što znaju i kad su podijeljene diplome.

Julijana Kotorčević iz Srpske gimnazije u Budimpešti, koja se brine o finansijama, i Vladan Jovanović, sekretar Srpskog kulturnog centra, govore o problemima oko finansiranja na samo kampa, nego i ukupnih manjinskih aktivnosti.

– Svake godine srećemo se s problemima, ali se na kraju snađemo, jer na konkursima dobijemo neke pare, nešto stigne i iz matice, a tu su i uplate učenika – kaže Julijana Kotorčević.

Učenike iz Beograda, kao i svake godine, dovela je Jelica Ugrinić, koja je rođena u Mađarskoj, a nakon udaje živi u Beogradu.

– Za kamp je uvek velik interes i mnogo se dece raspituje. Ja nastojim da dovedem decu dobrog vaspitanja, koja su dobri đaci, sportisti, muzičari, pa su sa mnom ove godine završeni osnovci i gimnazijalci – kaže Jelica Ugrinić.

Nenad Jovanović

• 
  

Znanstveni kolokvij o Trijanonskom sporazumu

Sporazum koji je prekrojio mađarske granice

Zavod za baranjsku povjesnicu Beli Manastir, velikim trudom ravnatelja Zavoda Davorina Taslidžića, a u saradnji s Odsjekom za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku i Centrom za kulturu Grada Belog Manastira, organizovao je znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem Trianon (1920-2011) – dodiri i približavanja: povijesna zbilja na raskrižju vjerodostojnosti.

Taj je skup okupio historičare, pravnike, ekonomiste i druge poznavaoce Trijanonskog sporazuma, koji je zaključen 4. juna 1920. godine u palati Trijanon u Versaju (Francuska) između zemalja Antante i Mađarske. To je jedan od mirovnih ugovora kojima je završen Prvi svjetski rat, a koji su na Pariškoj konferenciji mira zaključeni sa svakom pobijeđenom državom posebno. Stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije analizirali su historijska, društveno-politička i strateška kretanja uoči, za vrijeme i nakon potpisivanja Trijanonskog sporazuma, koji je značajno prekrojio granice Mađarske. Po odredbama sporazuma, Mađarska je izgubila dvije trećine svoje dotadašnje teritorije, koja je podijeljena između Austrije, Čehoslovačke, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i Rumunije. Današnji hrvatski dio Baranje tada je pripojen ondašnjoj Kraljevini SHS.

Na skupu su radove prezentirali Ivan Balta, Darko pl. Gec, Daniel Haman, Višnja Lahner, Jelena Roškar, Stjepan Sršan (Osijek), Željko Bartulović (Rijeka), Mario Bara (Zagreb), Jakab Ferkov, Zoltan Husar, Virag Rab (Mohač), Aleksandar Horvat (Novi Sad, rodom iz Belog Manastira), Duško Kostić (Beli Manastir), Izet Ibreljić, Salih Kulenović i Edin Mutapčić (Tuzla). J. Nedić

Druga Smotra dječjeg kulturnog stvaralaštva u Garešnici

Mladi uživali u tradicionalnim igrama

Odavno se u Garešnici nije skupilo toliko djece kao na nedavno održanoj drugoj Smotri dječjeg kulturnog stvaralaštva, koju je organizirao tamošnji pododbor SKD-a “Prosvjeta” na čelu sa Zoranom Blanušom. Osim domaćina, u Garešnici su se 19. juna skupili i mladi članovi pododbora “Prosvjete” iz Dvora, Bršadina i Krnjaka, kao i ansambli “Češka obec” iz Bjelovara, KPD Ukrajinaca “Karpati” iz Lipovljana, Demokratska zajednica Mađara iz Novog Gradca kod Virovitice i najmlađi članovi Folklornog ansambla “Zdenac” iz Garešnice, dok su za međunarodni karakter skupa zaslužni članovi KUD-a “Mladost” iz Međeđe u Republici Srpskoj.

– Ove se godine okupilo dvostruko više društava nego lani, a sve nas raduje velik broj djece – kaže Blanuša.

Ističući da je namjera bila da se ne zaborave stare, tradicionalne igre – graničar, trčanje s jajetom u žlici, trčanje u vreći i utrka s obručem – koje su zabavljale nekadašnje generacije, dodao je da se u njima okušalo preko 70 djece iz “Prosvjetinih” pododbora, ali i Bjelovara i Međeđe. Taj dio programa zbog velikog interesa djece i broja takmičara trajao je cijelo poslijepodne, pogotovo što su se djeca bila podijeljena u grupe do deset i od deset do 14 godina.

“Prosvjeta” je poslala dječje knjige koje su podijeljene pobjednicima, dok su drugo i treće plasirani dobili priznanja, a treba reći i da, iako su domaćini bili najuspješniji, ni gosti nisu otišli praznih ruku. Ubrzo nakon proglašenja pobjednika, počela je smotra folklora u Hrvatskom domu, gdje su svi pokazali svoje umijeće te su nagrađeni aplauzom publike, u kojoj su bili i njihovi vršnjaci iz drugih ansambala.

Blanuša ističe i dobru suradnju s gradskim vlastima, dodajući da su podršku dobili i od Bjelovarsko-bilogorske županije i Turističke zajednice Sjeverne Moslavine, te izražava očekivanje da će sljedeća smotra okupiti još više učesnika.

Dobru atmosferu pohvalila je i Natalija Kretić, koja je već nekoliko godina članica garešničkog pododbora.

– Bilo je izvrsno, bodrili smo jedni druge, a na kraju smo bili najbolji u više igara – rekla je i dodala da s ovom smotrom ne staju aktivnosti domaćih folkloraša.

– Spremamo se za nastupe za Vidovdan i Petrovdan, a onda ćemo se preko ljeta najvjerovatnije odmoriti – kaže o planovima Natalija Kretić. N. Jovanović

U Karlovcu obilježen Dan antifašističke borbe

O počecima otpora u Hrvatskoj

Nizom prigodnih manifestacija antifašisti Karlovca i Karlovačke županije i pripadnici srpske zajednice u županiji i gradu obilježili su 22. juni, Dan antifašističke borbe, koji je protekao u znaku 70. godišnjice podizanja ustanka u Hrvatskoj i 66. godišnjice pobjede nad fašizmom.

Najprije je 20. juna organizirana javna tribina na temu “Počeci antifašističkog otpora u Evropi i Hrvatskoj, sa posebnim osvrtom na grad Karlovac i okolicu”. Gost predavač bio je istaknuti publicista Slavko Goldštajn. Dan iza toga, antifašisti su kod srušenog spomenika Vanje Radauša u nekadašnjem Perivoju slobode kod kina “Edison” položili vijence i zapalili svijeće. Na sam praznik, pun autobus Karlovčana sudjelovao je na centralnoj proslavi u šumi Brezovica kod Siska. Manifestacijama su prisustvovali istaknuti antifašisti i borci za ljudska prava, npr. Josip Boljkovac, Martin Jendrašic, Jelka Glumičić i drugi.

– Želimo da se vrijednostima antifašizma u našem gradu i županiji dade zasluženo mjesto, jer slaveći prošlost planiramo budućnost – kazao je Mirko Miladinović, predsjednik Udruženja antifašista grada Karlovca i v.d. predsjednik Udruženja antifašista Karlovačke županije.

Goldštajn je u svom izlaganju o počecima antifašističkog otpora podsjetio na početak Drugog svjetskog rata, napad na Poljsku i uspostavu tzv. NDH 10. aprila 1941. Ako je rat počeo 1. septembra 1939. napadom na Poljsku, onda teze o “prvom organiziranom antifašističkom odredu u porobljenoj Evropi, formiranom u Hrvatskoj” 22 mjeseca od njegova početka naprosto ne drže vodu. Ispada da u tri četvrtine porobljene Evrope, koliko su tada držali Nijemci, nije bilo nikakvog otpora, što sigurno nije istina. Zapravo je, između redaka, rečeno da je 22. juni političkom odlukom određen kao Dan ustanka u Hrvatskoj, jer ne bi bilo dobro da historija bilježi da su ustanak podigli srpski seljaci, već hrvatski komunisti.

U skoro jednosatnom predavanju Goldštajn je naveo primjere “male državice” Perjasice i Vasilja Gaćeše iz Vlahovića na Baniji, koji je jedini izvršio naređenje sa savjetovanja na Abezu i zauzeo Banski Grabovac. Ovi događaji prethodili su dizanju ustanka u Srbu, nakon što su ustaše iz Borićevca izvršili masakr nad tri stotine srpskih žena, djece i staraca u selu Suvaji kod Srba. Goldštajn je demistificirao i navodni četnički zločin u Borićevcu, govorio je o zločinu u Veljunu i ubojstvu porodice mlinara Jose Mravunca.

Tridesetak komunista u Brezovici nisu bili borbena jedinica. Pokušali su jednu akciju, ali ona nije uspjela. Karlovac je bio dobro organiziran jer su tu djelovali Ivo Marinković, Josip Kraš, Rade Končar, Veco Holjevac, Vjekoslav Klobučar-Čort, Nada Dimić i ostali. Prva akcija bila je dizanje u zrak pruge Karlovac-Duga Resa 19/20. jula 1941.

Velik broj novopečenih historičara namjerno ili nepotpuno tumače činjenice i događaje iz tog vremena, govore da nema relevantnih dokumenata, mada ih u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci i Državnom arhivu ima sasvim dovoljno da bi se saznala prava istina o tim događajima.

Milan Cimeša

Zadnja sjednica karlovačkog VSNM-a u starom sazivu

Puno aktivnosti, još više planova

Karlovački VSNM održao je svoju posljednju sjednicu u starom sazivu. O radu Vijeća u protekle četiri godine govorili su njegova prijašnja predsjednica Nada Radović i Milan Lapčić, sadašnji predsjednik Vijeća.

Na sjednicama Vijeća raspravljalo se o najvažnijim problemima srpske zajednice na području Karlovačke županije i grada Karlovca. Pokušavalo se pomoći ljudima u nevolji, kao porodici Dragojević kada je spriječena neopravdana deložacija, obilježeni su svi najznačajniji datumi iz srpske povijesti, zatraženo je adekvatno obilježavanje imena Nikole Tesle, pa će umjesto jedne male i slijepe uličice ovaj naučnik dobiti memorijalni centar-muzej u blizini rakovačke gimnazije, sa gradskim poduzećem Zelenilo dogovoreno je održavanje grobova značajnih karlovačkih Srba na pravoslavnom groblju, pa se oni neće prodavati. Dobro se sarađivalo sa drugim srpskim institucijama i organizacijama, a stupljeno je u kontakt i sa gradom Kragujevcem sa ciljem obnavljana nekada bogate saradnje, jer su Karlovac i Kragujevac bili gradovi pobratimi.

Članovi Vijeća prisjetili su se i nedavno preminulog člana, profesora Stevana Komadine. M. C.

12. Međunarodni festival folklora okupio više od 200 učesnika iz sedam ansambala

U Borovu i hrvatski KUD “Rodna gruda”

Prvi put je u Borovu nastupilo i jedno hrvatsko društvo – KUD “Rodna gruda” iz Dugog Sela. Članovi tog društva s Borovcima su se susreli prošle godine na saboru izvornog narodnog stvaralaštva u Tesliću, nakon čega je usledio poziv na borovski festival

Borovo je proteklog vikenda bilo domaćin 12. Međunarodnog festivala folklora, koji je okupio više od 200 učesnika iz sedam folklornih ansambala. Pored domaćina i organizatora, borovskog Kulturno-umetničkog društva “Branislav Nušić”, na festivalu su nastupile folklorne grupe iz Poljske, Mađarske, Srbije, Makedonije i Hrvatske.

Iz naše zemlje je osim Kulturno-umetničkog društva “Branko Radičević” iz Darde, koje neguje srpski folklor, ove godine prvi put nastupilo i jedno hrvatsko društvo – KUD “Rodna gruda” iz Dugog Sela. Članovi tog društva s Borovcima su se susreli prošle godine na saboru izvornog narodnog stvaralaštva u Tesliću, nakon čega je usledio poziv na borovski festival. Ivka Dajaković, voditeljka društva koje deluje u okviru Udruženja Hrvata iz Bosne i Hercegovine, kaže kako nijednog trenutka nije pomislila na Borovo u kontekstu ratnih događanja.

Zvuci šargije i dvojnica

– Za ovu decu koja su posle rata rođena, to ne treba biti ništa drugo osim istorije, jer ona se i dalje moraju družiti. Suživot je ono što našu decu treba zanimati, kroz ovako lepa druženja, kroz pesmu i igru trebaju nastaviti živeti. Borovo je lepo selo, ljudi su prekrasni i zaista su nas srdačno primili – kaže naša sagovornica.

Folklorni ansambl iz Dugog Sela predstavio se igrama iz bosanske Posavine i okoline Dervente s prepoznatljivim zvucima šargije, violine i dvojnica, koji su meštanima Borova bliski jer su mnogi od njih poreklom upravo iz tih krajeva.

Na borovskom festivalu po drugi put su učestvovali Makedonci iz Kičeva. Predsednik tamošnjeg društva “Biseri” Mladen Vančovski predvodio je grupu od 40-ak članova koja je imala zapažen nastup, a posebnu pažnju publike privukao je njihov orkestar sa izvornim narodnim instrumentima poput gajdi.

– Naše društvo ima oko 170 članova, postojimo deset godina i važimo za jedno od najbolje organizovanih društava u Makedoniji. Skoro da nema mesta gde nismo osvojili neku nagradu – kaže Vančovski, pohvalivši organizaciju borovskog festivala.

Pohvale domaćinima

Domaćine su pohvalili i drugi učesnici, a među njima i Predrag Trajković, asistent umetničkog rukovodioca Kulturno-umetničkog društva “Čivija” iz Šapca, kome je ovo takođe drugo učešće na festivalu. Šapčani su za koreografiju “Vranjanska svita” nagrađeni gromoglasnim aplauzom, a Poljaci koji su stigli iz Zamošća i Mađari iz Bate oduševili su posetioce svojim živopisnim narodnim nošnjama.

Predsednik borovskog KUD-a Rado Bosić nije krio svoje zadovoljstvo uspešno realizovanim programom koji je, kako je istakao, pokazao svu lepotu različitosti. Festival je otvorio i zatvorio zamenik vukovarsko-sremskog župana Đorđe Ćurčić zaželevši svim izvođačima puno uspeha u radu, a domaćinima je uz čestitke za organizaciju ovogodišnjeg, poželeo da festival dogodine bude još masovniji, lepši i veseliji.

Pre početka programa, održanog na letnjoj pozornici Kulturnog centra, učesnici festivala prošetali su ulicama Borova u svečanom defileu koji su predvodili šidski trubači.

Dragana Bošnjak

Tenjska deca na stazama duhovnosti

Školarci obišli manastire u Srbiji

Protonamesnik tenjski, sveštenik Miljen Ilić, vrlo je omiljen kao veroučitelj u Osnovnoj školi Tenja. Ovaj mladi čovek često iznenadi ili, bolje rečeno, obraduje svoje učenike inicijativama koje obogaćuju verski život, čineći ga sadržajnijim i Bogu ugodnijim. Jedna od takvih inicijativa je organizovanje učeničke ekskurzije koja je imala za cilj da se, obilaskom manastira u Srbiji, na kraju školske godine upotpuni znanje stečeno na časovima veronauka u školi. Ovu inicijativu radosno su prihvatili učenici i njihovi roditelji, kao i učitelji i nastavnici koji rade u provođenju programa nastave na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u tenjskoj osnovnoj školi.

Učenici, njih pedesetak, obišli su nekoliko znamenitih manastira u Srbiji, a na toj ekskurziji pratili su ih, sem njihovog veroučitelja, i sedmero učitelja i nastavnika iz nastave na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Nakon ovog dvodnevnog putovanja, svi su se vratili ozarenih lica, vidno impresionirani onim što su videli. Jedva su čekali da vašem reporteru prenesu utiske i detalje posete Tršiću, manastirima Tronoši, Sv. oca Nikolaja Srpskog,  Brankovini, Ravanici i Soko gradu.

Otac Miljen ističe oduševljenje učenika koji su uživali u svakoj etapi putovanja. Upečatljiva je bila poseta grobu najveće srpske pesnikinje Desanke Maksimović u manastiru Brankovini. Ipak, najveće uzbuđenje, ujedno i veliko duhovno i telesno iskušenje, bila je poseta krstu koji se nalazi na vrhu Soko grada. Na putu do vrha, na svakih 300 metara, nalazi se kapela sa jednom od Božjih zapovedi. Otac Miljen je ponosan na svoje učenike, jer su uspon savladali svi, uključujući i one sa viškom kilograma.

Svi polaznici ekskurzije izrazili su želju da ova ekskurzija zaživi i postane tradicija na kraju svake školske godine jer je, kako su istakli, dragocena za upotpunjavanje opšteg znanja iz oblasti veronauke, kao i za duhovno obogaćivanje svakog pojedinca koji je na ekskurziji učestvovao.

S druge strane, duhovnici koji su ugostili učenike iz istočne Slavonije bili su oduševljeni činjenicom da su u ova “posna vremena” roditelji dece iz srpske dijaspore odlučili prikupiti sredstva kako bi se ova ekskurzija mogla realizovati. M. Trbojević

Nogometni turnir “Luč 2011”

Pobijedili domaći limači

U baranjskom selu Luču, smještenom na samoj mađarskoj granici, odigran je međunarodni nogometni turnir u kategoriji limača. Turnir je održan povodom 50 godina postojanja NK “Luč”, a na njemu je učestvovalo osam nogometnoškolskih ekipa: NK “Osijek”, Nogometna akademija “Krpan i Babić” i NK “Luč” (Hrvatska), “Kozarmišlenj FC”, “Mohači TE” i “Hajdusobosloi SE” (Mađarska) te Škola fudbala “BFC Dušanovac” (Beograd), koja je jedna od sedam službenih omladinskih škola “Crvene zvezde”.

Igralo se po niskoj temperaturi i po kiši u dvije grupe od po četiri ekipe. Četvrto mjesto osvojila je ekipa NK “Osijeka”, treći je bio “BFC Dušanovac”, a u finalu su igrali domaći NK “Luč” i “Hajdusobosloi SE”. Domaći limači savladali su goste iz Mađarske rezultatom 3:1. Sva tri gola postigao je Despot Matijević, koji je – zajedno s Beograđaninom Nikolom Jovanovićem – proglašen i najboljim strijelcem s ukupno šest pogodaka. Za najboljeg golmana proglašen je Ivan Maras iz NK “Osijeka”. Prva tri mjesta nagrađena su peharima i medaljama zlatnog, srebrnog i brončanog sjaja. J. Nedić

Svečano obilježen Dan općine Krnjak

Općina kojoj ne manjka projekata

Uz prisustvo brojnih gostiju, 25. juna obilježen je Dan općine Krnjak. Načelnik Rade Kosanović istakao je dobru saradnju sa ostalim jedinicama lokalne i regionalne uprave i samouprave te srpskim institucijama i organima u Hrvatskoj. U općini se posebno ponose posjetom predsjednika Borisa Tadića i Ive Josipovića.

Do 1995. u općini je radilo 540 domaćih ljudi, dok ih danas radi tek nekoliko desetaka, a ostali dolaze izvan općine, pa poreze ne plaćaju u Krnjaku. U razgovoru za “Novosti” Kosanović ističe brojne projekte koji su do sada realizirani, čime potvrđuje opravdanost postojanja te općine, a kada bi se u funkciju stavili njeni potencijali u turizmu i prirodnim bogatstvima, ona ne bi bila siromašna.

– Dosta smo učinili na održavanju komunalne infrastrukture, pa se kriza skoro nije osjetila. Radilo se na popravku i nasipavanju nerazvrstanih puteva, kojih imamo više od 110 kilometara. Uz pomoć Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dva smo puta na šest mjeseci zaposlili 17 ljudi. Uredili smo šest glavnih grobalja i prilazne puteve za preostalo 31 groblje. Izvršena je rekonstrukcija nekoliko kilometara niskonaponske mreže i 3,5 kilometara županijskih cesta. U rad su pušteni rezervoar i vodovodi u dužini od šest i sedam kilometara. Uređuje se korito Trupinjčice u dužini od tri kilometra i korito rijeke Radonje od Mlakovca do Donjeg Budačkog – nabraja Kosanović, dodajući da je prošla godina bila godina izrade brojnih projekata sa kojima se konkuriralo u raznim Vladinim tijelima za financiranje.

Prihvaćena je rekonstrukcija i izgradnja javne rasvjete vrijedna milion i 300.000 kuna. Gotovi su projekti vodovoda Budačka Rijeka-Trupinjak i Zagorje-Čatrnja-Dvorište-Velika Crkvina-Gornji Skrad-Ponorac sa dva velika rezervoara. Gotov je i projekt za rekonstrukciju i asfaltiranje 5.500 metara nerazvrstanih cesta.

– Sada intenzivno radimo na projektu poslovne zone za koju već imamo lokacijsku dozvolu. U toku je projekt uređenja Vatrogasnog doma i projekt socijalizacije i igraonice za malu djecu. Projekt pomoći starima i nemoćnima odlično radi, na zadovoljstvo 200 domaćinstava. Da sve planirano ostvarimo, trebalo bi nam 100 miliona kuna. Znam da je mnogo, ali ja sam optimista – kaže Kosanović

Ljudi uglavnom žive od poljoprivrede, koju općina subvencionira koliko može. Krivom privatizacijom rasturena je Poljoprivredna zadruga, po dohotku, imovini i zaposlenosti četvrta u bivšoj Jugoslaviji, od kojeg se gubitka općina još oporavlja.

Općinska priznanja dodijeljena su DVD-u Debela kosa, lovačkom društvu “Vepar”, Dejanu Maćešiću, Miloradu Božiću i Josipu Ljevaru, dok je priznanje za životno djelo uručeno nastavniku matematike i fizike Dmitru Radojčiću. Prvu povelju počasnog građanina Općine Krnjak dobio je Milorad Pupovac. M. Cimeša

Donji Budački

Otvoren društveni centar “Majka i dijete”

U područnoj školi u Donjem Budačkom, koja se ne koristi za svoju osnovnu funkciju, otvoren je društveni centar “Majka i dijete”. Inicijativa za ovaj projekt potekla je od krnjačkog udruženja “Breza” i njegove predsjednice Nade Coha, koja je i zamjenica načelnika Krnjaka. “Breza” je udruženje koje se brine o potrebama starije populacije i djece predškolskog uzrasta, a osnovano je 2008. Financira se iz projekata, a u radu mu pomaže i općina.

– Područna škola u Donjem Budačkom obnovljena je sredstvima iz projekta CNF-a – radi se o jednoj holandskoj zakladi. Sredstva je dobila “Breza” i njima je uređen stan u školi. Te će prostorije koristiti žene “Breze”, majke sa djecom. Kompletno je uređena i jedna učionica za igraonicu i predškolu, odnosno za malu školu. Kako je “Breza” multinacionalno udruženje, prostorije će koristiti sva djeca Krnjaka. Obnova i opremanje koštali su oko 120.000 kuna ili oko 17.000 evra. U prostorijama će moći boraviti dvije do tri grupe sa po 20 do 30 djece dnevno – kaže Nada Coha.

Dodaje da će još trebati dobiti saglasnosti nadležnih institucija za normalan rad. Trebat će urediti centralno grijanje i vanjsko igralište. Za to bi trebalo još stotinjak hiljada kuna, koje će pokušati dobiti konkuriranjem za sljedeće projekte i donacije. M. C.

Stogodnjak (65)

1. 7. – 8. 7. 1911: “Osvanula zora Vidovdana ružičasta, sasma lagan vjetrić gonio je dva crna oblaka, tjerao ih daleko, daleko, naskoro je zavladalo čisto vedro! Moralna pobjeda na starom srpskom Kosovu kao da se obnovila ove godine u blizini dalmatinskog Kosova; jer baš ranim jutrom pobijedila je ideja liberalna i napredna nad natražnjom pravaškom…” Tako splitska “Sloboda” počinje svoj izvještaj s proslave Vidovdana na Kosovu u Dalmaciji. Pa nastavlja: “Rano, prvim vozovima, kolima, kočijama, pješke hrlio je narod crkvi Lazarici pa sa Glavice svi se uputiše na kolodvor, da dočekaju braću sa Primorja i demokratsku glazbu iz pitomih Kaštela. U deset i pol pucnjava mužara navijesti nam da se vlak približuje, dugi voz prepun kosovskih hodočasnika ustavi se na štaciji! Vrli Kaštelani sviraju vesele srpske koračnice, kliče se živo Kosovu, Srbima, Baljaku… Odgovara se: ‘Živila sloga!’ ‘Živio Meštrović!’ ‘Živio Ćipiko!’ Oni su s vlakom došli. Uputila se povorka opet crkvi, svi su oduševljeni, svi veseli, Drnišani, Kaštelani, Šibenčani, Kninjani, Srbi i Hrvati svi su složni, svi zajedno, jedni da počaste i uveličaju svojim prisustvom Kosovo i ideju srpsku; drugi da se oduže i zahvale gostima… Zaredali se govori. Kninski načelnik Amanović pozdravlja zastupnike, za njim progovara Smodlaka, zanosi slušaoce svojim vatrenim riječima; Čingrija, kog većinom po prvi put upoznajemo, osvaja nas svojim čistim bratskim iskrenim govorom, a Biankini crta razvoj politike Srba i Hrvata za zadnjih 50 godina, nazdravlja slozi, jedinom spasu kako Srba tako Hrvata. Predstavlja nam kipara Meštrovića. Usklicima nikad kraja! Ista nas ideja oduševljuje. Srbin misli hrvatski, Hrvat osjeća srpski! Svi razumijevaju da su jedno te isto…”

* U zagrebačkoj kavani “Korzo” uhapšen je stanoviti Jovo Stojanović, zvani “Hadži-Jova”, poznati kradljivac i ženidbeni varalica. Operirao je svuda pomalo – od Egipta i Palestine, preko Srbije i Bosne, pa sve do Zagreba. U hrvatskoj metropoli proslavio se pisanjem ljubavnih pisama na njemačkom kojeg uopće – nije znao! U pisanju mu je, naime, pomagalo nekoliko zagrebačkih konobara! Neka pisma pronađena su kod njega prilikom hapšenja, iz čega se dalo zaključiti da je imao vrlo širok krug poznanstava među ženskim svijetom. Policija ga je ščepala nakon što je jednom zagrebačkom novinaru potanko ispričao detalje velike pljačke zlata iz Omarove mošeje u Jeruzalemu, pa se pretpostavilo da je upravo on bio glavni organizator te pljačke.

Đorđe Ličina