Kult ličnosti
LENKA UDOVIČKI dovršava inscenaciju komada “Zadrživi uspon Artura Uija” Bertolta Brechta, kojim će Kazalište Ulysses započeti svoju jedanaestu sezonu predstava na Brijunima. U ovoj drami Brecht tematizira uspon Trećeg Reicha kroz prizmu kriminalne organizacije, nastojeći pokazati kako će kataklizmički neuspjesi i nevolje kapitalizma otvoriti vrata daleko pogubnijim događajima koji su uslijedili. Ironija, strava i gorčina u ovom djelu postaju instrumenti angažirane poetike, koja propituje puno više od kapitalističke etike i hitlerizma, i koja je u današnje vrijeme porušenih vrijednosti još važnija nego prije. U predstavi igraju Ozren Grabarić, Mladen Vasary, Mislav Čavajda, Maja Posavec, Dražen Šivak i drugi, koreograf je Staša Zurovac, dramaturginja Tena Štivičić, a muziku potpisuje Nigel Osborne. Premijera je zakazana za 22. juli u tvrđavi Minor na Malom Brijunu.
GUSTAV MAHLER i njegova Simfonija br. 8 ili, kako je nazvana, “Simfonija od tisuću”, bit će u središtu pažnje 4. jula u zagrebačkoj Areni. Zbog golemih izvođačkih snaga, izvedbe 8. simfonije bilježe se velikim slovima u povijesti muzike. U Zagrebu će nastupiti 1.100 izvođača: dvije filharmonije, iz Hrvatske i Slovenije, 21 pjevački zbor i osam prvorazrednih svjetskih solista pod palicom jednog od karizmatičnih dirigenata današnjice, Valerija Gergijeva. Radi komparacije treba podsjetiti da je u čuvenoj američkoj praizvedbi slavne Mahlerove simfonije 1916. pod vodstvom dirigenta Leopolda Stokowskog sudjelovalo 1.068 izvođača. Zagrebački koncert odvija se, između ostalog, i u povodu stote godišnjice smrti Gustava Mahlera, visoki pokrovitelj je predsjednik Ivo Josipović, a zanimanje za ulaznice je veliko.
KREŠIMIR MIKIĆ, predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i stalni gostujući profesor na filmskom odsjeku University of California u Los Angelesu, pokrenuo je privatni studij za film, televiziju i nove medije, na kojem upravo kreću prijave za upis. Trogodišnji stručni multidisciplinarni studij počinje od jeseni u Zagrebu, godišnja školarina stoji 30.000 kuna, u što su uključeni i obavezna literatura i korištenje tehničke opreme. Pripreme za ovaj studij trajale su sedam godina i u njih su bili uključeni Mikićev kolega, scenarist i novinar Davor Šišmanović, te pokojni redatelj Zoran Tadić i Mate Kukuljica, dugogodišnji direktor Kinoteke u Zagrebu. Kako saznajemo, novi privatni studij za film i televiziju trebao bi funkcionirati po uzoru na bolje škole ovakvog tipa u Americi.
ANTHONY JACKSON i STEVE SMITH, jazz muzičari svjetskoga glasa i članovi benda Hiromi: The Trio Project, bit će sudionici 11. Liburnia Jazz Festivala koji će se i ove godine održati u Opatiji prvog vikenda u julu, a na njemu će u tri dana nastupiti preko 100 muzičara sa 17 koncerata i na šest pozornica.
Uz ovu dvojicu slavnih muzičara, imat ćemo čast čuti i Hiromi, japansku umjetnicu koja je potpuno očarala svjetsku jazz scenu i jednu od najnagrađivanijih jazz pijanistica uopće. Festival otvara mlada mađarska pjevačica Erika Kertesz sa Soul Jazz Orchestra, kanadskim bandom koji će zasigurno rasplesati Ljetnu pozornicu fuzijom soula, jazza, afra i latina. Nastupit će i Oridano Gipsy Jazz Band, a nastavit će se koncertom sjećanja na nedavno preminulog majstora domaćeg jazza Boška Petrovića, uz tri generacije njegovih kolega i prijatelja, od Silvija Glojnarića do Ratka Divjaka i drugih.
DARIO HARJAČEK, redatelj mlađe generacije iz Zagreba, upravo za scenu priprema komediju “Kate Kapuralica” Vlahe Stullija koja će 26. jula otvoriti dramski program 62. Dubrovačkih ljetnih igara. Slika jednog grada i ljudskih sudbina njezinih stanovnika oko 1800. godine, kada je predstava i napisana, oživjet će ponovno u ovoj 2011. godini, u Svetoj Mariji i Mrtvom zvonu u Dubrovniku, uz glavne glumce Jelenu Miholjević, Nikšu Baće i Barbaru Prpić te domaći glumački ansambl.
Postoji još jedna, legendarna “Kate Kapuralica” Narodnog pozorišta iz Sombora u režiji Jagoša Markovića, koja se neprestano igra od 1995. godine. Somborska “Kate” do danas je imala oko 150 izvođenja, učestvovala je na 18 festivala, dobila 33 nagrade, vidjelo ju je 40.000 gledalaca, a dospjela je i na BITEF u oktobru 1995. godine. Svaka čast.
ISAAC CORDAL, skulptor iz Londona, u potpunosti je posvećen svojim “malim ljudima” od betona koje postavlja u stvarne situacije ulica svoga grada. Cordalovi minijaturni Londončani, visoki tek 25 centimetara, mogu se naći na najrazličitijim mjestima: od krovova zgrada preko autobusnih stanica do ventilacijskih odvoda. Oni prose, stoje u redovima, čekaju autobuse, dave se u lokvama vode na cesti, ponekad ih udari auto, a ponekad imaju suicidalne namjere. Općenito, događa im se sve ono što je prisutno u realnom svijetu, među stanovnicima velikih gradova. Manjak detalja ovih Cordalovih figura ne oduzima puno njihovoj realističnosti i našoj sposobnosti da s njima suosjećamo: ne možemo proći ne obrativši pažnju na njih.
CLARENCE “BIG MAN“ CLEMONS, najveći rock saksofonist današnjice, umro je u 70. godini od posljedica moždanog udara. Kažu dobri poznavaoci da nikada nitko nije svojim saksofonom tako obojio rock pjesme kao što je to Clarence to činio u Springsteenovim, uključujući epohalnu “Born To Run”, s najboljim saksofonskim solom u ikojoj snimljenoj rock izvedbi, pa “Jungleland” s tipičnim valovima tuge ili u klasičnoj soul pjesmi “Tenth Avenue Freeze-Out”, s istog albuma u kojem Springsteen priča kako se u njegovom životu sve promijenilo kada je u E Street Band ušao “Big Man” Clemons. Unatoč dugoj povijesti jazza i bluesa, nitko do tada nije saksofonu odredio tako važno mjesto u rock muzici kao što je to učinio Clarence Clemons.