Kult ličnosti

OLIVERA MARKOVIĆ, filmska i kazališna glumica, umrla je nakon duge bolesti u Beogradu, u 87. godini. Ova prvorazredna glumica, “jugoslavenska Anna Magnani”, ostat će upamćena po brojnim karakternim ulogama koje je odigrala u kazalištu i na filmu. Bila je supruga vrlo poznatog i nedavno preminulog glumca Rade Markovića i majka filmskog redatelja Gorana Markovića, u čijim filmovima je često igrala. Mnogi se još sjećaju njenih briljantnih kazališnih uloga, od Darje u “Tihom Donu”, Arkadine u Čehovljevom “Galebu”, preko Nušićeve Živke ministarke, do Brechtove “Majke Hrabrost”.

Glumila je u preko 50 filmova, dobila je dvije zlatne i jednu srebrnu Arenu na filmskom festivalu u Puli, a svima će ostati u pamćenju po maestralnim ulogama u filmovima “Balkan ekspres”, “Tito i ja”, Bulajićevom “Vlaku bez voznog reda” i mnogim drugim.

“Oliveru sam obožavala i obožavaću je do kraja mog života”, rekla je glumica Milena Dravić. “Sa ulogama koja je ostavila iza sebe u pozorištu, na filmu i televiziji, ona spada u rang najvećih evropskih glumica kao što su Jeanne Moreau, Simone Signoret i Judith Dench. Osim toga, ona je bila talentovana i za muziku što se videlo kada je pevala, pre svega ruske romanse, u čemu je postigla veliki uspeh. Najviše od svega, ona je bila divan čovek”, dodala je Milena Dravić.

ALEKSANDAR SAŠA HEMON, književnik iz Sarajeva sa stalnim prebivalištem u Chicagu, bio je gost na književnom festivalu “Odakle dolazim” koji je nedavno održan u Podgorici, u poznatoj Knjižari “Karver”. Hemon je postao značajno literarno ime u čitavom svijetu, a njegovi romani i zbirka priča prevedeni su na brojne svjetske jezike. Mada je svoje najznačajnije knjige pisao na engleskom, Hemon se i dalje se poziva na dvojezičnost i tvrdi kako jednaku pažnju posvećuje i engleskom i bosanskom jeziku. Upitan o tome je li moguć dvojezični identitet pisca, Hemon je odgovorio: “Mislim da je to situacija koja će biti sve češća, ne samo što se tiče naših jezika i ljudi koji su iz Bosne ili bivše Jugoslavije otišli u neke druge krajeve. Danas po svijetu nailazim na puno naših mladih ljudi koji su potpuno dvojezični i mnogi od njih pišu na jeziku svoje nove domovine.”

IVICA PRLENDER, intendant Dubrovačkih ljetnih igara, donio je odluku da otkazuje manifestaciju otvaranja Igara, u režiji redateljice Franke Perković, “zato što scenarij nije pogodan za manifestaciju otvaranja”. Dosadašnja otvorenja Igara, to znaju milijuni TV gledalaca, do smrti su bila dosadna i do bola kičasta. Scenarij ovogodišnjeg otvorenja sporan je za Prlendera po tome, kako kaže autor scenarija Goran Ferčec, “što je želio pokazati besmislenost upravo takve ceremonije i protokola”. Prema Ferčecovom scenariju, glumci se ne obraćaju zamišljenom dubrovačkom knezu nego stvarnoj političkoj eliti koja sjedi u svečanoj loži, jezikom koji je više nego politički direktan. Kako će u sljedećih nekoliko dana Ivica Prlender smisliti novu ceremoniju nije jasno, ali je sigurno da nakon ove zabrane tradicionalno dizanje zastave “Libertas” kao simbola Igara neće biti ispunjeno ponosom.

SEAD ĐULIĆ direktor je Mostarskog teatra mladih, koje je u 35 godina rada požnjelo mnoge uspjehe, a danas se nalazi pred ukidanjem. Objavljujemo pismo koje je javnosti uputio glumački ansambl MTM-a: “Već šest mjeseci traje sistematsko uništavanje kompletnog repertoara Mostarskog teatra mladih, repertoara koji je godinama brižljivo i uz puno odricanja i ljubavi stvaran, ali i repertoara koji je polučio brojna priznanja, kako na domaćim scenama, tako i širom svijeta. O razlozima ovakvog ponašanja, pod okriljem dijela lokalne vlasti, ovog časa nećemo pisati, jer sve što iznesemo kao činjenicu izgledat će nestvarno. Mi, članovi umjetničkog ansambla Mostarskog teatra mladih, želimo sačuvati naše predstave. Kako nam se ne dozvoljava pristup našoj sceni, jedina šansa za igranje jesu gostovanja. Zato vas molimo, ako ste u mogućnosti, otvorite nam vrata vaše dvorane i na taj način pomozite našem teatru da preživi i očuva svoj repertoar.”

MORENO BURATTINI, autor čuvenog stripa “Zagor”, bio je gost prvog festivala stripa koji je ovih dana održan u Kragujevcu. Festival ljubitelja stripa u srcu Šumadije okupio je stripofile s područja bivše Jugoslavije, kada su oživljeni mnogi junaci stripa, avanturisti i borci za slobodu, ovjekovječeni u edicijama “Lunov Magnus strip” i “Zlatna serija”. Festival je obilovao predavanjima i radionicama, predstavljena su nova izdanja ali, kako kažu organizatori, centralna ideja bila je da se uz učešće autora promovira moderna talijanska škola stripa. “Strip je ozbiljna stvar, kao umjetnost, kao medij i kao sociološki fenomen koji je obilježio područje bivše države, u čemu su zajedno sudjelovali mnogi hrvatski i srpski autori”, rekao je Nebojša Vesović iz udruženja “Svet stripa”.

LUCA VITONE, talijanski vizualni umjetnik, autor je izložbe pod naslovom “Tajna društva” koja je otvorena u poznatoj frankfurtskoj Galeriji Schirn. Izložba s političkom porukom sadrži 150 slika, fotografija, skulptura, filmova i instalacija 52 svjetska umjetnika. U postav su uključene slike koje su pronađene u skrovištu bivšeg iračkog diktatora Sadama Huseina, tragovi tajne djelatnosti Henryja Kissingera, razni zapisnici i popis članova tajnih društava, među kojima je i ime današnjeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija, za kojeg se vjeruje da je bio član “P2”, lože slobodnih zidara koja je 1970-ih bila optužena za planiranje puča u Italiji. Organizatori izložbe objašnjavaju da tajna društva mogu biti različita, ali da izložba varira između dileme ima li tajni koje nikada nećemo otkriti i pitanja što je u doba WikiLeaksa još uopće tajno, kaže kurator Alexis Vaillant.