Početak normalizacije odnosa

Pod nadzorom EU-a, na relaciji Srbija – Kosovo, gdje se već dulje pregovara o rješenjima koja bi trebala unaprijediti život s obje strane granice, konačno su postignuti neki konkretni rezultati. Sporazum je postignut u posljednji čas i tako je spašen nastavak pregovaračkog procesa.

Prema saopćenju Službe EU-a za vanjsko djelovanje – a u moru spinova koje daju predstavnici Beograda i Prištine to je ipak najvjerodostojnija informacija – postignut je dogovor oko matičnih knjiga, slobode kretanja i priznavanja diploma. Prema istom saopćenju, blizu je i dogovor oko katastarskih knjiga, energetike i carinskih pečata. Dogovorena će se poglavlja realizirati do 1. studenoga ove godine, dokad će se završiti sve tehničke pripreme, uz garanciju i pod nadzorom EU-a. Do kraja srpnja bit će održana sljedeća runda pregovora, na kojoj će ključne teme biti carina i pečati, možda i najznačajnija tema cijelog dijaloga.

Iako svako od postignutih rješenja olakšava život ljudima na Kosovu ali i u Srbiji, i Beograd i Priština pokušavaju cijelu stvar obojiti usko političkim bojama. Šefica kosovske delegacije Edita Tahiri sporazum je ocijenila “prvim korakom Srbije u priznavanju kosovske nezavisnosti”, a glavni beogradski pregovarač Borko Stefanović kaže da on ni na koji način nije ugrozio suverenitet Srbije.

Nacionalistička opozicija – kako u Beogradu tako i u Prištini – nije zadovoljna postignutim sporazumom. Koštuničini narodnjaci i Šešeljevi radikali nazivaju ga izdajom srpskih nacionalnih interesa, a slične izraze u Prištini, samo uz prefiks “albanski”, koriste Albin Kurti, pokret Samoopredjeljenje i još neke opozicijske stranke.

Sporazum između vlada Srbije i Kosova, s aspekta srpske političke prakse, može se ocijeniti kao vidljiva promjena smjera vanjske politike Beograda u odnosu na Kosovo. Do kraja ove godine bit će sasvim jasno da Kosovo nije zamrznuti konflikt ostavljen na čekanju, nego problem u rješavanju.