Intrigator

Katran & perje

Poslodavci protiv izmjena Kaznenog zakona

Apsolutno neprihvatljivo!

Hrvatska udruga poslodavaca ponovno briljira konstruktivnim prijedlozima u smislu boljitka. Nakon što je vlada u Kazneni zakon nakanila uglaviti bezdušnu odredbu o zatvorskom kažnjavanju poslodavaca koji ne isplaćuju plaće pohlepnim radnicima, digla se graja. Predviđena brutalna kazna zatvora od jedne do tri godine za marljive direktore koji imaju kune na računima, ali ih čuvaju za važnije menadžerske potrebe od isplate masnih radničkih plaća, ogorčila je osiromašeni poslovni sektor.

Zgroženi predsjednik HUP-a Ivan Ergović do neba je zavapio: “Trpanje u zatvor je apsolutno neprihvatljivo i ne postoji nigdje u Europskoj uniji”. Drugi, neimenovani izvor čestitog probiznis tiska iz redova HUP-a nazvao je ovakav prijedlog vlade “apsolutno neprihvatljivim”.

“Kriminalizacijom neisplate plaća šalje se kriva poruka investitorima, šteti se ukupnom gospodarskom okruženju i investicijskoj klimi”, zastenjao je dotični iz dubokog informatorskog grla.

Kako bi umirio gladne kapitaliste kojima gojazni šljakeri otimaju krvavo zarađeni kruh iz usta, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković upriličio je humanitarni radni ručak za napaćene pojedince na čelu sa spomenutim Ergovićem, kome je razmjerno zanosni carpaccio od tunjevine u sosu od artičoke zamalo zastao u dušniku od zaprepaštenja nakanama Vlade.

Očekuje se sljedeći potez pripadnika poslovnog sektora, tih svjetionika razvoja i jedinih koji ovu napaćenu zemlju mogu izvući iz krize; moguće je pokretanje inicijative za dekriminalizaciju spontanog lišavanja života na radnome mjestu. Ugroženost poslovnjaka, oživotvorena u boljševičkoj okupaciji Dalmacijavina i drugih tvornica, prijeti tjelesnom integritetu lokomotivama našeg razvoja te nameće potrebu pojačane samoobrane vlasnika i poslovodstava.

Petar Glodić

Ministarstvo branitelja objavljuje samo vijesti o hrvatskim žrtvama

Prešućene identifikacije Srba

Na Zavodu za sudsku medicinu identificirano je 30. juna u organizaciji Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja 13 posmrtnih ostataka lica srpske nacionalnosti, stradalih u ratu. Po svojoj ustaljenoj praksi Ministarstvo, koje vodi ministar Tomislav Ivić, o tome nije obavijestilo medije niti objavilo vijest na svojoj web stranici, gdje redovito daje informacije kada su u pitanju identifikacije žrtava hrvatske nacionalnosti.

Informacija je na web stranicama Ministarstva osvanula tek nakon našeg upita, ali bez naznake o nacionalnosti, a “Novostima” je proslijeđen odgovor u kojem se tvrdi da proces traženja nestalih osoba u Hrvatskoj isključuje svaku diskriminaciju, i da je Ministarstvo izvijestilo o identifikaciji građana srpske nacionalnosti od 29. marta. Međutim, te informacije na njihovom webu nema, ali je naknadno stavljena ona o identifikaciji iz decembra prošle godine.

Iz Ministarstva dodaju da od uređivačke politike medija ovisi prostor koji se posvećuje identifikaciji srpskih žrtava, na što, dakako, Ministarstvo nema utjecaja. Mi se nadamo se da će ubuduće Ministarstvo imati utjecaja barem na svoje web stranice, s obzirom da u Hrvatskoj postoje još 544 registrirana grobna mjesta s ostacima žrtava srpske nacionalnosti, koje 16 godina čekaju na ekshumaciju.

Paulina Arbutina

Saborski zastupnici u akciji

SDP započeo kampanju – na manjinskim izborima?

Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije Rade Kosanović kazao je “Novostima” kako su se dvoje saborskih zastupnika SDP-a ovog utorka, uoči nedjeljnih manjinskih izbora za županijska i općinska vijeća srpske manjine, pojavila u Vojniću, gdje su SDP-ovci dijelili svoje propagandne materijale.

Utorak je u toj općini sajmeni dan, pa je Srpsko narodno vijeće to iskoristilo kako bi postavilo štand i dijelilo popise svojih kandidata za nedjeljne manjinske izbore. U isto vrijeme, međutim, SDP je postavio dva velika šatora i ljudima dijelio hranu, piće, kape i majice, a saborski zastupnici Milanka Opačić i Nenad Stazić razgovarali su s građanima “uz kavu”.

Kako kaže SDP-ov načelnik Općine Vojnić Branko Eremić, ne radi se o službeno započetoj kampanji za parlamentarne izbore, ali će se sljedeći takvi susreti s građanima održati ovih dana u Ogulinu, Slunju i Karlovcu.

Ne bi to bilo ništa čudno, kaže Kosanović, da članovi SDP-a nisu građanima dijelili i propagandni materijal koalicije Srpska sloga uoči nedjeljnih manjinskih izbora. Kosanović je, kaže, došao do SDP-ovaca i protestirao, na što mu je tek odgovoreno brojnim pitanjima o koaliciji SDSS-a s HDZ-om.

Milan Cimeša

Do mirovine bez ijednog sistematskog pregleda

MUP štedi na zdravlju policajaca

U policijskoj službi sam više od 15 godina i do danas nisam obavio nijedan sistematski pregled. Prošao sam ga pri prijemu u službu i više nikad, a trebao sam otići na barem tri. Nas je na graničnim prijelazima više od 80 i mislim da nitko nikada nije bio na sistematskom, a čujem da je tako i u ostalim postajama Policijske uprave primorsko-goranske – to nam je ispričao jedan policajac s graničnog prijelaza, koji je “Novostima” još kazao da bi zbog beneficiranog radnog staža uskoro mogao i u mirovinu bez ijednog pregleda.

Prema Zakonu o policiji i Pravilniku o mjerilima i načinu utvrđivanja duševne i tjelesne sposobnosti policijskih službenika, policajci su ovisno o vrsti posla dužni pristupiti pregledu svako dvije do svako pet godina. Pokušali smo provjeriti kod PU primorsko-goranske šalju li uopće službenike na preglede, no u odgovoru koji smo dobili pojasnili su nam tek zakonsku regulativu s kojom smo već bili upoznati. Jedino što smo doznali bilo je da “organizaciju provođenja, kontrolu i evidenciju pravodobnog obavljanja zdravstvenih pregleda obavlja ustrojstvena jedinica MUP-a nadležna za kadrovske poslove”.

No kada smo se obratili MUP-u, kojem je na čelu ministar Tomislav Karamarko, dobili smo sljedeći odgovor: “Poštovani, odgovor na vaš upit poslat će vam Policijska uprava primorsko-goranska.”

– Nije mi prvi glas i znam da policajci neredovito odlaze na liječničke preglede. Koliko je to masovna pojava ne znam, ali PU primorsko-goranska nije izuzetak – kaže nam predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić, naglašavajući da nije obaveza policajca brinuti o tome kada će otići liječniku, već to trebaju činiti policijske uprave.

Nije mu poznato da je itko od nadležnih ikada odgovarao za ove propuste jer je, na koncu, riječ o pojavi koju je, vjerojatno radi štednje, poticao sam MUP.

– Cijena sistematskog kreće se od 500 do 2.000 kuna, što je, kada se radi o 20.000 ljudi, golemi novac. Štedi se, ali loše i tamo gdje ne treba, na zdravlju policajaca – kaže Jagić.

Ernest Marinković

Još jedna u nizu promotivnih vožnji istog prototipa vlaka

Končar i HŽ promovirali premijerku

Hrvatske željeznice i Končar organizirali su 3. srpnja na relaciji Zagreb – Dugo Selo promotivnu vožnju prototipa niskopodnog elektromotornog vlaka, koji su proizveli Končar i TŽV Gredelj, a glavna zvijezda vožnje bila je premijerka Jadranka Kosor.

Ništa ne bi bilo čudno u toj “senzaciji” koja je završila u svim medijima, da o istom “novom” Končarevom vlaku hrvatski i bosanski mediji ne izvještavaju povremeno već gotovo tri godine, od kada je ugovor za isporuku prototipa potpisan s predstavnicima Željeznica BiH.

Da smo zločesti, pomislili bismo da premijerka izvlači “uspjehe” domaćih tvrtki iz naftalina, pa ih u nedostatku neke recentnije gospodarske vijesti nevješto servira kao predizborni spin. Zločesto bi bilo primijetiti i da su ovu promotivnu vožnju Končar i HŽ za premijerku organizirali bez jasnog povoda, i to ne slučajno u nedjelju, koja je škrta na vijestima, pa se ovakvim događajima poklanja nezaslužena minutaža.

Dospijeću u medije premijerka je i sama dala doprinos, “simpatično” se ponudivši da provoza vlak, što su joj odgovorni za sigurnost u prometu ipak onemogućili, procijenivši valjda da nije sposobna za vožnju. Nametnula se ipak Kosor, pa nakratko sjela barem na mjesto strojovođe, privida i kamera radi. Zlobnici će u ovom možda vidjeti paralelu između vlaka i države.

Uglavnom, ne zna se više koji je ovo u nizu svečanih promotivnih polazaka ovog prototipa. Poznato je da je jedan održan prije deset mjeseci, kada je vlak putovao na sajam u Berlin, a da je prvi put prototip svečano predstavljen još prije godinu i devet mjeseci. No Končar je to učinio još jednom, omogućivši premijerki da pred izbore istakne kako je “Vlada unatoč krizi nastojala osloboditi što više sredstava za ulaganja u željeznicu, koja mora biti jedan od stupova gospodarstva”.

Inače, cjelokupni trošak razvoja vlaka podnio je Končar, a ne Vlada RH.

Goran Plavšić

Pismo carinskog sindikata Ivi Josipoviću

Predsjedniče, Carina ne nadzire more!

Predsjednik Nezavisnog sindikata carinika Hrvatske Željko Popović ovih je dana uputio pismo predsjedniku Ivi Josipoviću, u kojem ga upozorava da Carinska uprava ne nadzire jednu trećinu državnog teritorija, odnosno da se carinski nadzor ne obavlja na moru i u pomorskom prometu.

Popović piše Josipoviću da je bivši šef carine Mladen Barišić, nekad bliski prijatelj bivšeg premijera Ive Sanadera, stvorio carinski sustav u kojem su pomorski carinski postupci postali crna rupa zakonodavstva, jer su propisi prepisivani od Austrije koja nema more.

“Propisi su uglavnom definirani isključivo za kopneni prijevoz, kao i carinski postupci vezani za grane prijevoza na kopnu. Carinski postupci na moru i vezani za granu prometa pomorstva uopće nisu definirani, već se i dalje srlja uhodanim putem, koji su stvorili odnosi korupcije i mafije u projektu Hypo”, piše Popović, koji u pismu navodi da je Hrvatska početkom 1990-ih imala samo jedan carinski gliser, koji je prestao s radom nakon što su carinici pucali na švercere cigareta.

Od tada prestaje svaki oblik carinskog nadzora i carinskih postupaka vezanih za more i pomorstvo uopće, ističe Popović, jer Hrvatska nema niti jedno plovilo za obavljanje carinskog nadzora i inspekcija na moru.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Drago Hedl, novinar

Netko je Drmiću cinkao istragu

Kako komentirate vijest i kontekst Uskokove optužnice protiv HDSSB-ovca Ivana Drmića i još četiri osobe, zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda pri suđenju Branimiru Glavašu?

– Bio je to prevelik cirkus da bi završio bez optužnice. Ono što bi na suđenju moglo biti najzanimljivije svakako su dvije stvari: tko je Drmiću, Sanji Marketić i drugima iz skupine dojavio da ih se prati i da im se prisluškuju telefonski razgovori. Da se to nije dogodilo i da su skupili novac kako su planirali, saznali bismo i drugu važnu stvar: kome je novac trebao biti predan.

Koliko su po vašemu mišljenju optuženi imali osnove za uvjerenje da će uspjeti u naumu, a koliko se moglo raditi o očaju?

– Teško je vjerovati da bi se netko upustio u akciju prikupljanja 700 tisuća eura, a da ne bi bio siguran da će novac poslužiti svrsi. Imao sam prilike pročitati iskaz Drmića i Marketić, kada su policiji lažno prijavili kako su bili žrtve reketarenja, ne bi li zameli trag za ono što su činili. Impresivno je koja im je logistika bila na raspolaganju i što su sve činili da prikupe potreban novac. Posebno su zanimljivi njihovi posjeti bivšem predsjedniku Republike.

Kakva je danas u Osijeku atmosfera tim povodom i može li suđenje za pokušaj mićenja ozbiljnije naštetiti HDSSB-u?

– HDSSB će naravno – a to već i čini – zapodjenuti staru priču kako je to još jedan politički montirani proces prema njihovom članu, ovaj put najodanijem Glavaševom pajdašu Drmiću. Na tu foru već su guslali kada se sudilo Glavašu za ratne zločine. Žrtva uvijek uživa sažaljenje pa misle kako će se javnost okrenuti prema Drmiću. Kako u Osijeku imaju i televiziju i dnevne novine, u tome će djelomično i uspjeti. Sam slučaj neće im naštetiti, jer uz tu je stranku vezano toliko afera da jedna više ili manje ništa ne mijenja na stvari.