Balkan prolaz

PRAVOPIS

Uvođenje novog pravopisa u crnogorske osnovne škole i nove azbuke od 32 slova izazvalo je novi val polemika o čistoći i “silovanju” crnogorskog jezika. U udžbeniku za drugi razred osnovne škole između slova “ž” i “z” našlo se slovo “ź”, a između slova “s” i “t” slovo “ś”. Upotreba novih slova bit će pravilna i u književnom jeziku, a slovo “đ” imaće veću primjenu u pisanom jeziku. Kao primjeri su navedene riječi “śekira” i “źenica”, koje se mogu koristiti umjesto sjekira i zjenica, a “nigđe” i “drugđe” umjesto “nigdje” i “drugdje”.

U duhu novonastale situacije, Odbor za školovanje na srpskom jeziku iz Berana uputio je poziv roditeljima djece koja govore srpskim jezikom da ne kupuju nova izdanja udžbenika. Član Odbora dr Branislav Vešović rekao je za podgoričke “Vijesti” da je njihov stav vrlo jasan i da je to prvi potez, prije drugih radikalnijih mjera. “Za sada pozivamo roditelje da ne kupuju udžbenike. Ali, ako do početka školske godine ne bude dogovora o ravnopravnosti srpskog jezika i ako ne bude udžbenika na srpskom jeziku, onda ćemo uputiti apel da se bojkotuje nastava”, rekao je Vešović.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević najavio je sastanak sa premijerom Crne Gore Igorom Lukšićem. On je optužio protagoniste tog, kako je rekao, novocrnogorskog govora sa “novim slovima i sa arhaičnom, tragičnom abecedom i azbukom i gramatikom” da su udarili snažan šamar “crnogorskom nacionalnom identitetu i naporima da se crnogorska nacija konstituiše na savremenim evropskim i civilizacijskim standardima”.

Koautorica udžbenika za crnogorski jezik Dušanka Popović objasnila je da je učenicima omogućeno da koriste i jotovanu i nejotovanu varijantu jezika, odnosno da će npr. učiti da je pravilno i “đe” i “gdje”. “Gramatiku i pravopis ne treba da pišu istoričari, pjesnici, filozofi, pisci i slično. Jezik treba da standardizuje isključivo lingvista”, zaključila je Dušanka Popović.

KAFA

Pripadnici državne Agencije Bosne i Hercegovine za istrage i zaštitu, SIPA, u akciji Suda Bosne i Hercegovine, kodnog naziva “Kafa”, uhapsili su osam lica osumnjičenih za organizirani kriminal, pranje novca i poresku utaju. Šarolika ekipa uhapšena je u široj akciji, tokom koje je uhapšeno više 40 lica osumnjičenih za organizovani kriminal, a kao glavni osumnjičeni naveden je Ivan Ćuk, koji je ujedno označen kao “hercegovački kralj kafe”. Ćuk je sa suradnicima, prema tvrdnjama Tužiteljstva, godinama uvozio kafu u BiH, a onda pravio dokumentaciju da su je izvezli iz zemlje, na osnovu čega su dobivali povrat PDV-a, dok je ista kafa zapravo prodavana na tržištu u BiH.

Tijekom akcije granična policija BiH na prijelazu Kamensko uhapsila je Miroslava Crnčevića, dežurnog operativca u MUP-u RS i ujedno kuma Nebojše Antonića, vlasnika Tvornice duhana Banja Luka, s kojim je, kako pišu mediji u RS-u, i u bliskim poslovnim vezama. Crnčević se već bio dao u bjegstvo, nakon što mu je iz MUP-a RS dojavljeno da se sprema njegovo hapšenje. U Banjoj Luci je uhapšen i Milan Stanković, vlasnik firme “Miksim”, a pretresena je i Fabrika duvana Banja Luka, iz koje je odnesena dokumentacija.

KORIĆANI

Na Korićanskim stijenama, podno Vlašića, obilježena je 19. godišnjica od stradanja Bošnjaka iz Prijedora i Kozarca, koji su ubijeni na tom mjestu 21. augusta 1992. Porodice stradalih, prijatelji i brojni građani iz Srednje Bosne, bacili su na mjesto stradanja 250 ruža, koje simbolizuju nevino izgubljene živote. Prije 19 godina policajci iz Prijedora izdvojili iz konvoja i pogubili nad provalijom više od 200 prijedorskih civila, koji su izvedeni iz logora Trnopolje pod izgovorom da idu na razmjenu, otkada im se gubi svaki trag.

“Prije 19 godina na ovom mjestu zaustavljen je autobus, iz njega je izvedeno 100-tinjak ljudi. Postrojeni su u dva reda licem okrenutim prema stijenama. Potom im je izdana zapovijed: ‘Nalijevo krug i sedam koraka naprijed marš!’ Zapovjeđeno im je zatim da prva kolona klekne iznad provalije, a ljudi u plavim maskirnim uniformama napravili su polukrug iza njih. Onda je Darko Mrđa izrekao komandu: ‘Ovdje mijenjamo žive za žive, a mrtve za mrtve.'”

Za zločin na Korićanskim stijenama optuženo je 14 prijedorskih policajaca, a samo četvorica su priznali zločin. Procesi se vode pred sudom BiH, a Darko Mrđa, vođa interventnog voda koji je na Korićanskim stijenama pogubio Prijedorčane, u Haškom je tribunalu osuđen na 17 godina zatvora. Prisutni na Korićanskim stijenama zatražili su od Tužiteljstva BiH da procesuira sve osumnjičene za ovaj zločin, od instituta za nestale da pronađe tijela, a od Policije RS-a da se zvanično ogradi od ovog stravičnog zločina.

MISIJA

Vojska Srbije, prvi put u svojoj historiji, trebala bi se ove godine naći u mirovnim misijama Europske unije u Somaliji i Ugandi. Srbijanski ministar odbrane Dragan Šutanovac rekao je da su o tome u toku dogovori sa EU-om, naglašavajući da će učešće Srbije u međunarodnim mirovnim misijama olakšati njenu poziciju u međunarodnoj zajednici. Srbijanski parlament je još u februaru odučio da će pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i policije ove godine učestvovati u mirovnim misijama EU-a u Somaliji i Ugandi.

Pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije učestvuju u mirovnim operacijama UN-a u Kongu, Liberiji, Obali Slonovače, na Kipru i u Libanu, a pripadnici MUP-a u misijama u Liberiji i na Haitiju. Na Kipru su “srpski plavi šljemovi” angažirani u sastavu slovačko-mađarskog kontingenta, dok su u Libanu u sastavu španskog kontingenta mirovnjaka. U mirovnim misijama UN-a u Kongu, Liberiji i Obali Slonovače pripadnici srpskog sistema odbrane učestvuju samostalno, uglavnom na nivou vojno-sanitetskih timova i na dužnostima vojnih posmatrača. Pripadnici vojnog saniteta, u mirovnoj misiji UN-a u Čadu, koja je završena prije nekoliko mjeseci, bili su angažirani u sastavu norveškog kontingenta.

Resorni ministar Ivica Dačić više je puta bio izrazio spremnost za povećanjem broja policajaca u tim aktivnostima.

EKONOMIJA

Augustovska analiza Narodne banke Srbije pokazuje da je ukupna ekonomska aktivnost u drugom ovogodišnjem tromjesečju stagnirala, te da je manjak u budžetu, koji je dostigao 60 odsto iznosa predviđenog Zakonom o budžetu za ovu godinu, već u prvih šest mjeseci bio veći od planiranog. U slučaju zaoštravanja drugog talasa krize u SAD-u, a posebno u zemljama eurozone, u Srbiji bi moglo doći do rasta inflatornih pritisaka, smanjenja priliva kapitala i pada dinara, piše u ovom dokumentu. Stoga ekonomisti van NBS-a procjenjuju da bi do kraja godine još 200.000 ljudi u Srbiji moglo ostati bez posla. Analiza je pokazala i da su prognoze zvaničnog Beograda izrečene početkom godine – da će se u Srbiju uliti četiri milijarde stranih investicija – bile potpuno neutemeljene. U realnosti, u drugom kvartalu ove godine stiglo je manje kapitala nego u prvom tromjesečju, svega 271 milon eura. Ukupno, po raznim osnovama ulaganja, priliv stranih investicija je dostigao tek oko pola milijarde eura. Dokument također spominje broj od 84.000 ljudi koji su u ovoj godini ostali bez posla, dok su zvanični pokazatelji da je ta brojka dostigla 101.000.