Intrigator

Katran & perje

Historijska TV konstanta

Povratak šmirgl-glasa

Hrvatske željeznice kupile su zadnju lokomotivu negdje oko 1979. godine, ali ista još itekako prometuje. Košarkaška reprezentacija doživjela je 234. debakl na Eurobasketu, ali ne odustaje. Nadan Vidošević preživljava na dužnosti.

Da i Hloverka Novak Srzić ostaje u vrijednostima ovih historijskih konstanti, dokazano je nakon što je dotičnoj dodijeljena još jedna u nizu političkih laprdajućih emisija (orig. talkshow), sve uoči jesenske sheme HTV-a, koja ležerno počinje negdje krajem listopada, a možda i početkom studenog.

Hloverku, poznatu po tome što je početkom rata u Dnevniku na drugom programu objavila povijesni fakt da su iz “osječkog zoološkog vrta pobjegli lavovi koji s druge strane Drave sada jedu četnike”, ali i po drugim nepodopštinama, zapljusnuo je bijes protuhadezeovskih histeričnih medija.

S obzirom na to da će novi talkshow nauditi popularnosti ideološki neopterećenog Dnevnika 3, naljutila se Dijana Čuljak Šelebaj, poznata po tome što svojedobno zbog nje nisu emitirane kasne vijesti jer se zaboravila pojaviti na poslu, ali i po drugim nepodopštinama.

Metoda Hloverke Novak Srzić, članice bivše fantastične četvorke Tuđmanovih medijskih superheroja (ostatak: Ströhm – Freundlich – Ujević) odavno je patentirana: kad složi facu s ustima izvrnutima prema dolje ili kad se prema sugovornicima odnosi kao prema djeci s oštećenjem u razvoju, posrijedi je budaljenje s opozicijom, Srbima, Židovima, homoseksualcima ili ostalim neprilagođenim jedinkama.

Nakon što međusobni sukob utiša, Hloverka i Dijana, kao neprijeporno šarmantne manekenke javne televizije, i dalje će zajedno napaljivati puk sklon nesanici, dok će Eustahijeve cjevčice umirovljenika šmirglati ljupki Hloverkin glas.

Petar Glodić

Nakon odluke Ustavnog suda, Furio Radin najavljuje nastavak borbe

Manjine dolaze u Sabor po ukinuta izborna prava

O odluci Ustavnog suda koji je poništio odredbe Ustavnog zakona o dodatnom glasanju pripadnika nacionalnih manjina razgovaralo se i prilikom historijskog susreta predsjednika Hrvatske i Italije Ive Josipovića i Giorgia Napolitana u Puli i zajedničkog čitanja deklaracije o prošlosti i budućnosti hrvatsko-talijanskih odnosa.

– Ovo je povijesni trenutak, ne pomirenje, jer se ono dogodilo prije mnogo godina, već zaokret prema zajedničkoj Evropi – rekao je saborski zastupnik Talijana i predsjednik Talijanske unije Furio Radin, koji je učestvovao u susretima dvojice predsjednika s čelnim ljudima organizacije Talijana, a onda se i obratio publici na koncertu.

– Osim spominjanja prošlosti koju trebamo pamtiti i budućnosti kojoj trebamo biti okrenuti, dotakli smo se i sadašnjosti. Na način koji je bio adekvatan svečanoj večeri naglasio sam da smatram da su nacionalisti opet na djelu kad se manjinama oduzimaju ustavna prava i podsjetio da su stanovnici Istre, bez obzira na nacionalnost, odbacivali nacionalizme. Borba za prava manjina koja su ukinuta odlukom Ustavnog suda nastavlja se ovih dana – kaže za “Novosti” Radin, podsjećajući da je ukinut dio Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kojim su manjine čiji je udio u stanovništvu ispod 1,5 posto trebale ostvariti dodatno pravo glasa, dok bi se tri zastupnika Srba birala na stranačkim, a ne manjinskim listama, pri čemu bi mandate osvojila stranka koja ima najviše glasova.

– To pravo je oduzeto inicijativom dijelova stranaka lijevog centra i stranaka na vlasti – kaže Radin i navodi da će zastupnici, kad se okupe u Saboru, poslati pismo Evropskoj komisiji, ali i šefovima svih država koje imaju svoje manjine u Hrvatskoj.

– Pismo šaljemo sada, jer će svi koji ga trebaju dobiti biti na svojim mjestima, i u njemu ćemo ponovno ukazati na činjenicu da je Ustavni sud svojom odlukom utjecao na predstojeće izbore, a nije smio zadirati u izborno zakonodavstvo četiri mjeseca prije izbora – kaže Radin, dodajući da to nije sve.

– Tu problematiku oko Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ponovno ćemo vratiti u Sabor i tražiti da se odmah na početku zasjedanja uvrsti kao točka dnevnog reda – otkriva Radin.

Ističući da nije preveliki optimist, zastupnik Talijana kaže da treba očekivati da će se zastupnici nacionalnih manjina prema tome odnositi na odgovarajući način.

– Ne može se očekivati podrška manjinskih zastupnika bilo kome ako se ta nepravda ne ispravi – zaključuje Radin.

Nenad Jovanović

HRT još uvijek bez jesenske sheme i koncepcije praćenja izbora

Borbe za fotelje i termine paralizirale Prisavlje

U borbi za prevlast izdvajaju se dvije fronte: ona između HRT-ovih prime time rivalki Hloverke Novak Srzić i Dijane Čuljak Šelebaj, te ona za fotelje u Upravnom odboru

Dok su komercijalke Nova TV i RTL punom parom krenule u realizaciju jesenske sheme, javna televizija je opet paralizirana borbom za prevlast, i to na nekoliko fronti. Dvije se fronte ipak izdvajaju, ona između nekadašnjih partnerica u prkošenju javnom interesu, a današnjih HRT-ovih prime time rivalki Hloverke Novak Srzić i Dijane Čuljak Šelebaj, te ona na kojoj već mjesecima tinja borba za fotelje u prisavskom Upravnom odboru.

Službeni pokušaji novinara da doznaju kako će izgledati jesenska shema na HRT-u nisu uspjeli do zaključenja ovog teksta. Iako predsjednik Uprave HRT-a Josip Popovac u razgovoru za “Novosti” tvrdi kako na koncepciji praćenja izbora HRT radi još od lipnja, u neslužbenim razgovorima s djelatnicima HRT-a doznajemo upravo suprotno.

Kako će izgledati jesenska shema trebalo je, naime, biti poznato još do kraja kolovoza, no na Prisavlju, pričaju nam zaposlenici, trenutno vlada kaos u kojem se situacija mijenja iz sata u sat. Svako malo hodnicima prohuji neka nova glasina o tome koja emisija će biti ukinuta, koja će izgubiti termin, a koja će dobiti manju minutažu.

“Događa se da netko dođe rezervirati studio i u tom trenutku sazna da mu emisija ne ide”, prepričava nam jedan od zaposlenika HRT-a, ne skrivajući činjenicu da za milijun i pol građana, koji izdvajaju 80 kuna mjesečno kako bi gledali HRT, program pripremaju nimalo motivirani djelatnici televizije, koja je čak i upravno obezglavljena.

Naime, nakon neuspjelog pokušaja Programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a da sredinom srpnja izaberu dva člana Uprave koja je predložio Popovac, taj su težak posao ostavili za rujan. A nakon Uprave slijedi i ništa manje važan izbor urednika. Kako stvari stoje, njihov identitet postat će poznat tik pred izbore. Izbor članova Uprave, kaže nam Popovac, zakazan je za 13. rujna.

S jesenskom i izbornom shemom HRT će, najavljuje Popovac, izaći kroz nekoliko dana. Ono što je trenutno poznato jest borba oko prime timea između Hloverke Novak Srzić, koja ovih dana prema neslužbenim pričama hodočasti Prisavljem i širi riječ da će se “mijenjati koncepcija ljudi”, i Dijane Čuljak Šelebaj, koja je na nedavnom sastanku ekipe koja radi Dnevnik 3, prema informacijama upućenih, “rigala vatru” zbog navodna četiri večernja termina tjedno koje Novak Srzić želi za svoju političku emisiju, a zbog čega bi Dnevnik 3 išao u kraćoj formi i bez gostiju. Popovac ovaj slučaj neodređeno komentira riječima kako Dnevnik 3 “definitivno ostaje, s minutom-dvije gore ili dolje”. Ono što je sigurno, vraća se Hloverkina emisija “Otvoreno”.

RTL je već službeno izašao u javnost s Igorom Bobićem kao prvim licem koje će naciju izvještavati o izborima, dok će istu funkciju na Novoj TV imati Mislav Bago. Na HRT-u će to, po svemu sudeći, opet biti Hloverka. Na upit zašto još uvijek nemaju koncepciju praćenja izbora, dok sve druge redakcije na njoj rade punom parom, Popovac odgovara kako izborna pravila mora odobriti Uprava, naglašavajući kako je HRT u “sasvim drugoj poziciji od komercijalnih televizija”. B. S.

Vekićeva deklaracija o ljudskim pravima

Vojna stega i smrtna kazna

Nekim bi ljudima trebalo zabraniti da se izražavaju kao Hrvati. To ćemo, ako Bog da zdravlja i napraviti, kao što ćemo vratiti smrtnu kaznu i uvesti vojnu obvezu. Netko mora baciti kamen da se ova žabokrečina zaljulja – poručio je to na skupu u Osijeku Ivan Vekić, ratni ministar unutarnjih poslova i predsjednik notorne desničarske stranke Hrvatska straža.

Uzdajući se, dakle, ponajprije u zdravlje – čemu ne pribraja i ono duševno – diskriminatorskom je retorikom, u stilu Josepha Goebbelsa, pozvao na mobilizaciju hrvatske desnice, u kojoj vidi posljednju priliku da se sačuvaju nacionalni interesi, jer je Hrvatska, reče on, nakon svakog rata sve manja. Vekić je zavapio da se “mala Hrvatska” prodaje i predaje (misleći valjda na generale i ostale odgovorne za ratne zločine), ogorčen je na uvozne španjolske lubenice, kredite u švicarskim francima, muka mu je što radnici rade 12 ili 14 sati dnevno, pa je poručio i da Drinu treba označiti kao tektonsku provaliju između dva svijeta, jer dok se to ne napravi, kaniti se treba priča o prijateljstvu i uzlaznoj liniji odnosa sa Srbima.

Ratni ministar, koji je početkom ove godine u Osijeku ispitan za ratne zločine na području Vukovara i koji je istodobno stao u obranu ratnog zločinca Tomislava Merčepa, otkrio je kakav bi program za parlamentarne izbore trebala prezentirati ujedinjena desnica. Uz malo zdravlja, dakle, zapovijedao bi Vekić desnicom na dobrobit svih građana, samo bi bilo zgodno da im otkrije predviđa li smrtna kazna intravenozno, električno ili olovno umiranje.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Zvonimir Mršić, SDP

Premijerka stvara iluziju

Kako komentirate izjavu premijerke Jadranke Kosor koja tvrdi da se predsjednik Ivo Josipović uvukao u kampanju i stao na stranu SDP-a?

– Jedini komentar je taj da Jadranka Kosor nema rješenje za izlaz iz krize i takvim izjavama želi skrenuti pozornost građana sa stvarnih problema. Takvim izjavama vjerojatno pokušava pridobiti i homogenizirati svoje biračko tijelo, jer nema čime drugim privući glasove. Kada bi premijerka imala nekakav sadržaj, vjerojatno bi o tome govorila, a ne o predsjedniku Ivi Josipoviću i SDP-u.

Prema njenim riječima, navodno je Josipović na zahtjev šefa SDP-a Zorana Milanovića zaustavio imenovanje veleposlanika, izvrijeđao ministra vanjskih poslova i zatražio njegovu smjenu, što nije u skladu s Ustavom?

– Ne bih htio više o premijerki Kosor. Ona me uopće ne zanima, već isključivo građani i način na koji možemo izaći iz krize. Premijerka stvara iluziju tvrdeći da smo izašli iz krize. Što se tiče predsjednika Josipovića, odgovorno tvrdim da je njegov odnos prema svim građanima posve ravnopravan. On nema odnos sa strankama, pa tako ni sa SDP-om, kako to javnosti premijerka želi prikazati.

Kad smo već kod krize, premijerka se hvali da smo ostvarili 0,8 posto rasta BDP-a, pa nas uspoređuje s Italijom čiji predsjednik nije rekao da u njegovoj zemlji vladaju jad, čemer i užas. Kako bi građani trebali reagirati na ovakav optimizam?

– U ovom trenutku u Italiji je kolaps, generalni štrajk, javne službe ne rade, toliko o tome. A što se tiče 0,8 posto rasta BDP-a, radi se o jednom kvartalu i tu nije riječ o izlazu iz krize. HDZ nas je doveo u prezaduženost i morali bismo rasti pet do šest posto da bismo bili na nuli, odnosno da saniramo zaduženje. To su problemi za koje SDP ima rješenja i spremni smo se s njima uhvatiti ukoštac.

Dragan Grozdanić