I Hrvatska ima “izbrisane”
U saborskoj je proceduri zakon o izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu, kojim bi trebalo biti omogućeno brisanje građana iz evidencije prebivališta i boravišta u cilju što boljeg usklađivanja sa stvarnim stanjem.
– Iz evidencije neće biti brisani građani koji privremeno rade u inozemstvu i osobe koje su obuhvaćene programom povratka i zbrinjavanja izbjeglica, prognanika i raseljenih osoba – kaže Boris Milošević, pravnik u Srpskom narodnom vijeću (SNV). S druge strane, upozorava na to da su policija i državni organi pogrešnom primjenom člana 13 zakona, po kojem se nekoga moglo izbrisati zbog netočnih podataka prilikom upisa u evidenciju, posljednjih godina i mjeseci “očistili” velik broj građana srpske nacionalnosti, velikim dijelom povratnika, ali i izbjeglica u Srbiji.
Revnosna policija u Slatini
Ovih dana je SNV uputio pismo državnim organima kojim se upozorava na nezakonitu praksu Policijske uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, odnosno policijske stanice u Slatini koja je, pozivajući se na rečeni zakonski član, izdavala rješenja o brisanju iz evidencije samo na osnovu jedne terenske provjere policije. Obavljana je u večernjim satima i njome bi na brzinu bilo utvrđeno da li imenovani prebivaju na navedenoj adresi.
“Da se htjelo kontrolirati boravke tih ljudi, onda je trebalo obavljati mnogo više kontrola, pozivati građane, pismeno ih obavještavati o nalazima”, ističu u SNV-u. “Sve stranke koje su nam se obratile za pomoć, imaju uredno prijavljeno prebivalište, na adresama nekretnina čiji su oni vlasnici, što je vidljivo iz vlasničkog lista, koji je svaka od njih dostavila prilikom prijave prebivališta. Nadalje, nije jasno s kojim je motivima MUP išao u ove kontrole i zašto je to ograničeno samo na selo Smude u općini Voćin, odakle je izbrisano petoro povratnika čije su osobne iskaznice poništene”, navodi se u pismu SNV-a. Ističu i da “nije bilo moguće donositi pozitivna rješenje o prijavi prebivališta, što su svi gore navedeni imali, na temelju neistinitih navoda”. Zbog toga SNV traži da MUP odmah prekine s protuzakonitom praksom brisanja iz evidencije prebivališta jer su zloupotrebom i pogrešnim tumačenjem zakona oštećeni brojni Srbi. “Okolnost da su brisani građani srpske nacionalnosti upućuje na političku pozadinu brisanja iz evidencije o prebivalištu, s obzirom na to da srpska zajednica u Virovitičko-podravskoj županiji još uvijek nije ostvarila svoje zakonski zajamčenu zastupljenost koja se vezuje uz postotni udjel u popisu birača”, ističe SNV.
Na području općine Voćin u samo nekoliko mjeseci, od lokalnih izbora u maju 2009. do predsjedničkih izbora početkom ove godine, izbrisane su 242 osobe. Broj izbrisanih iz evidencije na području cijele županije iznosi 521, što je uz Ličko-senjsku županiju, koja broji 470 izbrisanih, najviše u zemlji.
Upozorenja GONG-a
U SNV-u su skeptični prema tvrdnjama MUP-a da “ne brišu određene kategorije građana, već sve osobe za koje se dođe do podatka da ne žive na prijavljenim adresama”.
Dok je između lokalnih izbora 2001. i onih 2009. ukupan broj birača u Hrvatskoj porastao za 194.848, u sedmomjesečnom periodu od lokalnih do predsjedničkih izbora ukupan broj birača u Hrvatskoj porastao je za 3.187, ali je smanjivan u županijama u kojima žive Srbi. S druge strane, teško je shvatiti kako je za samo sedam mjeseci broj birača u Zadarskoj županiji porastao za 1.640, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 989 osoba. To su sve pogranične županije s BiH koje su na glasu po velikom broju fiktivno prijavljenih Hrvata iz te zemlje, koji očito nisu brisani.
Otuda i skepticizam koji je GONG iskazao prema prijedlogu zakona. Ova nevladina organizacija upozorava na neprecizna pravila i postupak otkrivanja, utvrđivanja, dokazivanja i na kraju brisanja građana iz evidencije prebivališta, a time i iz popisa birača od strane nadležnog tijela.
OKVIR:
NASLOV: Izbjegli obavezu dopunskih izbora
– Još smo prošle godine upozoravali na nezakonitu praksu policije oko brisanja iz evidencije prebivališta – kaže Mladen Kulić, predsjednik VSNM-a Grada Slatine. Slatina nije uskladila svoj statut s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kako bi se omogućilo adekvatno predstavljanje manjina. Kulić podsjeća da je Vlada prije izbora u maju 2009. upozorila općine, gradove i županije na dosljednu primjenu Ustavnog zakona. Pritom su mjerodavni podaci oni iz popisa birača za parlamentarne izbore iz 2007, kad je u Slatini bilo 2.177 birača srpske nacionalnosti, odnosno 15,09 posto, na osnovu čega su imali pravo na srazmjernu zastupljenost.
– Kako županija, gradovi i općine nisu ni nakon majskih izbora obavili svoju dužnost, u decembru nisu održani dopunski izbori za članove predstavničkih tijela i zamjenike općinskih načelnika. Naprotiv, gradsko vijeće u Slatini 29. decembra 2009. usvaja protuzakonit zaključak kojim je utvrđeno da ne postoji obaveza usklađivanja statuta jer je nakon spomenutih protuzakonitih brisanja broj Srba pao na 14,22 posto – kaže Kulić.