Pokrajine

Nastavlja se trpinjska saga o sukobu poljoprivrednika i Vupika

Nama bare, Agrokoru oranice

Seljaci nisu zadovoljni planom koji predlažu novi predsednik opštinskog veća Nikola Lazić, inače radnik Vupika, i sadašnja većina u veću, jer je količina zemljišta namenjena OPG-ima svedena na svega 650 hektara i to, tvrde seljaci, najlošije zemlje u trpinjskom ataru

Iako se očekivalo da će zbog složene situacije oko programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i sumnje u korupciju pojedinih većnika, koju je nadležnim telima prijavila grupa građana, Ministarstvo uprave raspustiti opštinsko veće u Trpinji, posle čega bi usledili prevremeni lokalni izbori, to se nije dogodilo.

Na osnovu zahteva novoformirane većine u veću, Ministarstvo je sazvalo novu sednicu na kojoj je smenjen dosadašnji predsednik Slobodan Živković (SDSS) i na tu funkciju izabran Nikola Lazić (Nova srpska stranka). Tako je priča o zemlji, u kojoj su se na suprotstavljenim stranama našli vlasnici porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i Vupik, čije interese podržavaju dva suprotna tabora u veću, nastavljena, budući da veće više od četiri meseca nije zasedalo čekajući odluku resornog Ministarstva.

Nezadovoljni donetom odlukom, Živković i još četvorica većnika SDSS-a napustili su većnicu.

Ništa od izbora

– U opštinskom veću se stvorila jedna neprirodna većina koja je spremna da raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na način koji nije u skladu sa interesima stanovništva opštine Trpinja. Mi smo očekivali da do ove sednice neće ni doći i da će Ministarstvo raspisati vanredne izbore za opštinsko veće. Međutim, iz Ministarstva smo dobili samo dopis u kome se konstatuje da je stvorena nova većina u veću, na osnovu čega je sazvana sednica. Načelnik opštine je takođe tražio nadzor rada veća, ali se Ministarstvo nije ni oglasilo po tom zahtevu – kazao nam je Živković.

On smatra da su seljaci izigrani, a veće osramoćeno. Podseća da je to predstavničko telo u martu ove godine gotovo jednoglasno (sa 13 glasova, jednim protiv i dva suzdržana) donelo odluku da se raspiše konkurs za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta na osnovu postojećeg i od strane Ministarstva poljoprivrede prihvaćenog programa. Nakon mesec i po dana, na sledećoj sednici, nova većina (11 naprama 5) donela je potpuno suprotnu odluku i pokrenula izmene tog programa. Živković je takođe naveo podatak da je na opštinski račun uplaćeno oko dva miliona kuna jamčevine, a seljaci zbog odluke veća gotovo pola godine ne mogu raspolagati svojim novcem.

Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem bilo je predviđeno da se od 3.300 hektara raspoložive zemlje pola dodeli Vupiku u dugogodišnju koncesiju, a pola u zakup, a kasnije da se proda seljacima. Novim planom koji predlažu Nikola Lazić, inače radnik Vupika, i sadašnja većina u veću, seljaci nisu zadovoljni jer je količina zemljišta namenjena  OPG-ima svedena na svega 650 hektara i to, kako tvrde, najlošije zemlje u trpinjskom ataru.

Promena mišljenja

–  To je zemlja koju Vupik nikada nije hteo da obrađuje, to su bare i manje njive – tvrdi Dragan Mijatović, jedan od nekoliko desetina nezadovoljnih poljoprivrednika koji su se pre početka sednice veća okupili na protestu ispred zgrade opštine, prozivajući pojedince da su podmićivani. Svoje sumnje u korupciju prijavili su USKOK-u i drugim nadležnim institucijama.

– Neko je nešto dobio, neko materijalna sredstva ili zaposlenje, neko traktorske prikolice ili neki poljoprivredni alat, da bi promenio svoje mišljenje iz korena. Mi ćemo nastaviti sa tužbama. Sve smo prijavili, ali to ide sporo. Jedini način je pravnim putem, “na mišiće” ne ide – dodaje ovaj Bršadinac.

Nikola Lazić, inicijator izmena programa raspolaganja zemljom na području trpinjske opštine i novoizabrani predsednik veća, smatra da će njegov predlog zadovoljiti veći broj zainteresovanih za zemlju.

– Ići ćemo na to da se sačuvaju radna mesta i zaposle novi ljudi, da veći broj poljoprivrednika dobije po manje hektara zemlje i da tako veći broj ljudi zadovoljimo, da Agrokor bude nosilac razvoja ovog područja sa kvalitetnim kreditiranjem proizvodnje i otkupnim cenama koje su daleko povoljnije nego proteklih godina. To nam je cilj, jer jedna takva jaka firma treba da bude zamajac razvoja privrede, poljoprivrede i života na ovom području – kaže Lazić.

Činjenicu da je desetero većnika gotovo preko noći promenilo odluku Lazić objašnjava ranijim nedostatkom informacija, odbacujući mogućnost korupcije.

– Nije to baš bilo preko noći. Mi smo i pre dve godine imali situaciju u veću osmero naprema osmero – podseća ovaj Boboćanin.

Među onima koji su se pridružili njegovoj inicijativi su i trojica od osmero većnika SDSS-a, koji su zbog toga u međuvremenu isključeni iz stranke.

Neka se izjasne

Predsednik Radničkog veća i poverenik Slavonsko-baranjskog sindikata u Vupiku Jovica Živanović ističe da je Agrokor, u čijem je vlasništvu i vukovarski kombinat, u proteklih godinu i po dana investirao oko 300 miliona kuna. Sa područja trpinjske opštine u Vupiku je danas zaposleno oko 150 radnika, od čega je 30 novoprimljenih. U slučaju da Vupik izgubi zemlju koju je do sada obrađivao, morao bi otpustiti dve trećine tih radnika.

– Smatramo da će i opština imati daleko veću korist, preko plaćanja i ulaganja, jer Vupik to može, za razliku od seljaka koji nemaju sredstava. Mi smo svesni toga, evo vidimo da su na cesti svaka dva-tri meseca. Uvek im nešto fali, nemaju ni za sebe, a kamoli da ulažu u opštinu ili zapošljavaju. Ja razumem interes pojedinca koji sebi želi bolje, ali ne može on imati dve kore hleba, a ja nijednu – kaže Živanović.

Seljaci koji su se okupili na protestu ne odustaju od svojih zahteva.

– Naši zahtevi su da program ostane kakav jeste, kakav je mukotrpno donošen poslednjih deset godina i odgovarao je svim stanovnicima opštine Trpinja, radnicima Vupika i nama poljoprivrednicima, što se vidi iz promemorije koju su pre nekoliko godina potpisali tadašnja uprava Vupika, poljoprivredni proizvođači, predstavnici opštine i resorno Ministarstvo. Tražićemo od gospodina Todorića da jasno izrazi svoje stajalište da li podržava način poslovanja na bazi korumpiranosti, zatražićemo od državnih institucija, ministarstava uprave i poljoprivrede da nas tretiraju kao građane prvog reda, bez obzira na to što ovde živi srpska nacionalna manjina i da provode zakon onako kako ga provode na čitavom području Republike Hrvatske – poručio je predstavnik OPG-ovaca Srđan Maksić iz Vere.

Dragana Bošnjak

• 
  

Alarmantna demografska slika Baranje

U 20 godina 15.000 stanovnika manje

Na popisu iz 1991. godine Baranja je imala 54.190, a 2001. godine 42.633 stanovnika. Jedino mesto koje beleži rast broja stanovnika je Bilje

Prema prvim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, Baranja ima 39.416 stanovnika. Na popisu iz 1991. godine Baranja je imala 54.190, a 2001. godine 42.633 stanovnika.

Ako se uporede brojke iz 1991. godine sa današnjima, nije teško izračunati da je Baranja za dve decenije izgubila oko 15.000 stanovnika, a samo u prošloj deceniji 3.217 stanovnika. Brojke koje je objavio Državni zavod za statistiku svakako su poražavajuće i nad njima bi se trebalo ozbiljno zamisliti.

Smanjenje broja stanovnika u Baranji većina će pripisati nerealnom broju koji je pokazao popis iz 2001, a na kojem su bile i osobe koje stvarno ne žive u Baranji. Ne treba imati iluzija da je poslednji popis stanovništva realniji ali, kako su iz Državnog zavoda za statistiku objavili, bilo je manje propusta nego na pretposlednjem popisu.

Administrativno središte Baranje, Grad Beli Manastir, koji je 1991. imao 10.100 stanovnika, danas je siromašniji za 2.100 ljudi – ima ih 8.000, a manji broj stanovnika ima i Darda, u kojoj je popisano 5.322 osoba, što je gubitak od 1.500 stanovnika u drugom po veličini mestu u Baranji. Jagodnjak, koji je na popisu pre rata imao nešto manje od 2.000 stanovnika, danas ih ima 1.300, a u Kneževim Vinogradima popisano je 1.600 stanovnika, što je 500 duša manje u poslednjih dvadeset godina.

Kao u Kneževim Vinogradima, slična je situacija i u Čemincu i Popovcu, gde živi 970 stanovnika. Mesto Draž, koje je nekada imalo 840 stanovnika, danas ih broji 505, a brojka od 1.000 stanovnika, koliko ih je pre rata živelo u Petlovcu, danas je smanjena na 712. Jedino mesto u Baranji u kojem je demografska slika ohrabrujuća je Bilje, u kojem se broj stanovnika povećao. Ovo mesto koje po svom geografskom položaju gravitira Osijeku, 1991. godine imalo je 3.571, a danas 3.627 stanovnika.

Na kraju, kao kuriozitet spomenimo i da je Podunavlje mesto sa samo jednim popisanim stanovnikom.

Zoran Popović

Afirmacija baranjskih autorica i urednica

Izložba knjiga “Baranjske spisateljice”

Na Međunarodni dan pismenosti (8. septembar) u Belom Manastiru svečano je otvorena velika izložba knjiga “Baranjske spisateljice”. To je jedna od aktivnosti projekta “Važno je imati podršku”, koji provodi Udruženje “Baranja” iz Bilja i financira ga Evropska unija, a izložbu je organizovala Mirovna grupa Oaza u saradnji s Centrom za kulturu Grada Belog Manastira. Isticanje ženskog autorstva u skladu je s opštim ciljem projekta “Važno je imati podršku”, kojim se želi stvoriti podržavajuće okruženje ženama u Baranji da mogu konzumirati ljudska prava.

Izložbu su otvorili Edo Jurić, ravnatelj Centra za kulturu, koji je iznio osnovne podatke o izložbi i njenoj organizaciji te o Međunarodnom danu pismenosti, Vesna Nedić, predsjednica “Oaze” i koordinatorica na projektu, te voditeljica projekta Jasna Petrović iz Udruženja “Baranja”. Pri kraju svečanog otvaranja pozvane su sve prisutne autorice i urednice – njih dvadesetak – da dođu na podij i predstave se publici, a potom su se okupljenim posjetiocima kratkim izlaganjima obratile autorice Tinde Šipoš Živić, Marija Keler i Darija Klaričić-Veg.

Postavka se može razgledati svakog radnog dana u Maloj galeriji Centra za kulturu u Belom Manastiru, Ulica kralja Tomislava 2.

J. Nedić

Općine, gradovi i županije većinom poštovali odluku Vlade

Konstituirana vijeća srpske nacionalne manjine

Nacionalne manjine po važećim zakonima imaju pravo participacije u broju zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, ali to se ne poštuje i zato ćemo to staviti na dnevni red, rekao je novi predsjednik VSNM-a Sisačko-moslavačke županije Nikola Arbutina

Najveći broj općina, gradova i županija ispoštovao je odluku Vlade i do 10. septembra sazvao konstituirajuće sjednice vijeća srpske nacionalne manjine. Vijeća su, uz prisustvo predstavnika lokalne i regionalne samouprave, izabrala predsjednike i zamjenike. Planovi i programi rada, koji se u nekoj mjeri razlikuju, zavisno o području na kome neki VSNM  djeluje, usvojit će se na sjednicama koje će sazvati u narednih mjesec dana.

Na konstitutivnoj sjednici VSNM-a Grada Zagreba održanoj 6. septembra, kojoj je uz 21 od izabranih 25 članova prisustvovao i ambasador Srbije Stanimir Vukićević, za predsjednika je sa 14 glasova izabran dosadašnji predsjednik Vijeća Saša Milošević, a za zamjenicu sa 17 glasova Slađana Čanković, oboje s liste SNV-a.

U programu liste SNV-a prioriteti su nastavak besplatne pravne pomoći, pomoć starijima i nemoćnima, a razmatra se i otvaranje dućana u kome bi se prodavali domaći i eko-proizvodi zadruga i OPG-ova s povratničkih područja.

Razvoj privrede

Na konstituirajućoj sjednici VSNM-a Virovitičko-podravske županije, održanoj u prisustvu župana Tomislava Tolušića, 19 od 25 izabranih članova Vijeća za predsjednika su izabrali Igora Pavkovića iz Hum Varoša u Općini Voćin. Pavković je i zamjenik načelnika Općine Voćin iz reda srpske zajednice. Za zamjenika predsjednika izabran je Stanislav Ivković iz Virovitice, ekonomist zaposlen u Područnoj službi HZMO-a i član Vijeća u prethodnom mandatu, a izabrano je i petero potpredsjednika, pri čemu se vodilo računa o teritorijalnoj zastupljenosti u županiji.

Na sjednici u Orahovici, održanoj 1. septembra, za predsjednika Vijeća po drugi je put izabran Milutin Jovanović, a u Slatini je za predsjednika ponovno izabran Mladen Kulić koji je tu dužnost obavljao i u prošlom mandatu, dok je zamjenik predsjednika Milenko Obradović iz Slatine.

Načelnik Općine Dvor Nikola Arbutina izabran je za predsjednika VSNM-a Sisačko-moslavačke županije, a za njegovog zamjenika Miloš Borojević, vijećnik u Kukuruzarima. Po Arbutininim riječima, zadatak Vijeća je provođenje zakona i propisa koji su još mrtvo slovo na papiru. Među problemima, osim neusklađivanja akata, je i pitanje upotrebe srpskog jezika i ćirilice, kao i školovanja srpskih učenika.

– Nacionalne manjine po važećim zakonima imaju pravo participacije u broju zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave prema broju pripadnika, ali to se ne poštuje i zato ćemo to staviti na dnevni red – rekao je Arbutina.

Ilija Obradović novi je predsjednik VSNM-a Ličko-senjske županije, dok će se o zamjeniku i programu rada odlučivati za mjesec dana.

– Naš prioritet u aktivnostima bit će očuvanje kulturnog identiteta Srba u našoj županiji, rješavanje problema s kojima se suočavaju, ali i iniciranje nekih privrednih aktivnosti. Iako Vijeća kao savjetodavna tijela ne mogu mnogo učiniti oko provođenja mjera iz domene privrednog razvoja, sigurno mogu inicirati takve aktivnosti – kaže Obradović i ističe da su sjednice održane svugdje osim u Donjem Lapcu.

– Tamošnje rukovodstvo nije se snašlo, ali je riješeno da održi konstituirajuću sjednicu što prije – dodaje Obradović.

Bjelobabi treći mandat

Vijeće Splitsko-dalmatinske županije vodit će Marko Tomašević, a zamjenica je Semina Lončar koja je i predsjednica splitskog Vijeća.

– U ovom je sazivu dobra ekipa, a promjenom statuta uvrstili smo i petero potpredsjednika koji će operativnije voditi aktivnosti Vijeća – kaže član Vijeća Dušan Stojanac, ujedno predstavnik Srba u Sinju.

– Novi predsjednik VSNM-a Zadarske županije je Milan Milić iz Obrovca, a zamjenica Jadranka Kovačević iz Kakme – kaže doskorašnji predsjednik Vijeća Veselko Ćakić, ističući da su sjednice u svim općinama i gradovima županije provedene bez problema. U Benkovcu je za predsjednika Vijeća izabran Rajko Kukavica, a za zamjenika Igor Miodrag.

Novi predsjednik VSNM-a Zagrebačke županije je Đuro Zatezalo iz Zaprešića, a zamjenica Mileva Bućan iz Velike Gorice. Dosadašnji predsjednik županijskog Vijeća Dragoljub Geratović sada je predsjednik Vijeća Velike Gorice.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji Miodrag Nedeljković ostaje predsjednik VSNM-a, dok je zamjenica Dragana Jeckov. Programi rada ostaju isti, ali će se teže provoditi jer je županija smanjila sredstva za rad, kažu u Vijeću.

Vijeće srpske nacionalne manjine u Općini Udbina za novog/starog predsjednika izabralo  je Slobodana Bjelobabu (kojem je ovo treći mandat zaredom), dok je potpredsjednik Milan Uzelac. Sjednicu je otvorio načelnik Općine Ivan Pešut, pozdravio sve prisutne i novom sazivu Vijeća zaželio uspjeh u radu.

Koprivnica: rješavanje komunalnih problema

U našem sazivu pokušat ćemo skrenuti pažnju i na komunalne probleme – kaže novi predsjednik VSNM-a Koprivničko-križevačke županije Branko Dulikravić iz Velikog Poganca, čiji je zamjenik Jovo Manojlović iz Velikih Sesveta kod Križevaca. Osim angažmana oko dovođenja vodovoda u sela općine Rasinja, Dulikravić najavljuje aktivnosti oko asfaltiranja puta prema Velikim Grabičanima i dijela puta preko Koprivničkoj Rijeci.

– Ministarstvo za regionalni razvoj i općine Rasinja i Sokolovac trebale bi naći po pola sredstava od 300.000 kuna za svaki od projekata, pa bi, ako sve bude u redu, asfaltiranje moglo početi najesen – kaže Dulikravić.

Karlovac: Kosanović novi/stari predsjednik

Rade Kosanović ponovno je izabran za predsjednika VSNM-a Karlovačke županije. Dobio je 13, a njegov protukandidat Siniša Ljubojević iz Ogulina 11 glasova. Ovo je treći saziv tog Vijeća i drugi Kosanovićev mandat. Zamjenik predsjednika nije izabran jer su obje kandidatkinje, Mara Šupica iz Plaškog i Natalija Popović-Ivančević iz Karlovca dobile po 12 glasova. Zamjenik predsjednika izabrat će se na prvoj radnoj sjednici Vijeća, kada će se izabrati i predsjednici sedam odbora koji će činiti predsjedništvo Vijeća.

Konstituirajućoj sjednici, koja je održana 9. septembra, prisustvovali su karlovački župan Ivan Vučić, predsjednik Županijske skupštine Josip Zaborski i zamjenik župana Milenko Rebić, koji je kao najstariji vijećnik vodio konstituirajuću sjednicu do izbora novog predsjednika.

Kosanović se zahvalio na izboru svima onima koji su glasali za listu SNV-a, ali i onima koji su glasali za konkurentsku listu, što je napredak u razvoju demokracije u Hrvatskoj i u demokratizaciji unutar srpske zajednice.

– Zalagat ćemo se za doslovno poštivanje odredaba Ustavnog zakona. Znamo da nismo vlast, ali možemo i sugerirat ćemo i predlagati rješenja za brojne probleme sa kojima se susreću pripadnici srpske zajednice u županiji, kao što su školstvo, zapošljavanje i stvaranje uslova za održivi ostanak i opstanak. Želimo biti ravnopravni građani ove države i više se nećemo niti želimo zadovoljavati minimumom – kazao je Kosanović. M. C.

Nenad Jovanović

Masovno prvenstvo Baranje u kuhanju ribljeg paprikaša

Fišijada za Ginisovu knjigu

Prvo otvoreno prvenstvo Baranje u kuhanju ribljeg paprikaša okupilo je čak 111 takmičara. To je dosad najveća fišijada u Baranji

U sklopu ovogodišnje manifestacije “Jesen u Baranji”, na poljani u centru Belog Manastira održano je Prvo otvoreno prvenstvo Baranje u kuhanju ribljeg paprikaša, na kome je učestvovalo čak – 111 takmičara. To je dosad najveća fišijada u Baranji, a dobri poznavaoci takvih manifestacija kažu da veće nije bilo ni u cijeloj Hrvatskoj.

Kuhari su sa sobom morali donijeti samo nogare, kotlić i začine, a za sve ostalo (3 kg ribe, vodu, drva, hljeb, tanjire, čak i piće) pobrinuli su se organizatori. Uz zvuke tamburaškog sastava “Kočije” iz Narda, vrijeme kuhanja brzo je prošlo, uz dobru kapljicu, u veselim razgovorima kuhara, “kibiciranju” ostalih članova ekipa (uglavnom zaduženih samo za kasnije konzumiranje) te uz malo ljutnje na vjetar koji je dim nosio na sve strane.

Nakon što je kuhanje završeno, tanjiri s uzorcima predavani su u “famozni” bijeli šator, u kome je stručni žiri – pun eminentnih imena iz baranjskih gastrokrugova – ocjenjivao skuhane fiševe na osnovu nekoliko kriterija. Za to vrijeme takmičari i gosti uživali su u kušanju onoga što su napravili fiš-majstori.

Najbolji fiš skuhao je Vlado Đurkas, drugi je bio Milan Bujadinović, a treći Siniša Frank. Njih trojica predstavljat će Baranju na državnom takmičenju. Pobjednik prvenstva Vlado Đurkas izjavio je da je riblji paprikaš kuhao za svoj prijatelje i društvo pa ga je prvo mjesto veoma iznenadilo. Organizatori su (pre)zadovoljni odzivom, a sljedeće godine bit će spremni primiti još veći broj takmičara. J. Nedić

Stogodnjak (76)

16. 9. – 23. 9. 1911: policija je u Gračacu, po nalogu općinskog predstojnika Kangrge,  rastjerala učesnike skupštine Srpske samostalne stranke i zabranila njezino održavanje. O svemu je vrlo brzo pukao glas po mjestu, pa se u njegovu centru okupio veliki broj ljudi i zastupnicima priredio ovacije, noseći kroz grad na ramenima Svetozara Pribićevića. Zabranjena skupština ipak je dan kasnije održana u selu Ploči, a na njoj su govorili Svetozar Pribićević i Pajo Obradović.

* Poslije jednomjesečne vrlo uspješne turneje po Srbiji, u Zagreb se vratilo srpsko akademsko pjevačko društvo “Balkan”. Priredilo je koncerte u Beogradu, Valjevu, Aranđelovcu, Kragujevcu, Jagodini, Vrnjačkoj Banji, Kraljevu, Kruševcu, Nišu, Leskovcu, Vranju, Pirotu i Šapcu.

* Općinsko vijeće u Dvoru donijelo je odluku da se u općini počne uredovati ćirilicom, te da se natpisi na općini, školama i putokazima ispišu na ćiriličnom i latiničnom pismu. Zanimljivo je da je takav zaključak općinsko vijeće donijelo i 1910. godine, ali su ga više vlasti ukinule, iako je bilo poznato da je ta općina do 1908. u službenoj prepisci koristila ćirilicu. Istu odluku donio je i školski odbor u Gornjim Dubravama. U njoj stoji da se “ima odmah početi zvaničiti ćirilicom, te da se isto tako ima na školskoj zgradi pored službenog natpisa latinicom postaviti i natpis ćirilicom…” Općinsko vijeće je zaključilo da se ubuduće ureduje ćirilicom, te da se ćiriličnim pismom nadopune svi natpisi i putokazi.

* Srpska omladina u selu Mlaki, kraj Zagreba, priredila je veliku narodnu priredbu i na njoj odigrala “Hasanaginicu”. U “Srbobranu” je objavljen dopis oduševljenog gledaoca-Hrvata koji je uz ostalo napisao: “Na svakom pojedinom članu te divne družine vidjelo se živo raspoloženje i volja za rad, vidjela se vrela mladost, u koju se jedino i uzdati moramo… Za to bi trebalo ovakova društva potpomagati, ako ništa bar mnogobrojnije posjećivati, a ne mrziti s političkih razloga…”

* “Srbin sam zanatlija, 33 godine star, imam 2 godine dobro uvedenu radnju na glavnom prometnom mjestu u Zagrebu, opštim sa najboljom publikom, rado bi se oženio sa ozbiljnijom djevojkom ili mladom udovicom sa strane, koja posjeduje gotovih novaca, te je rada udati se u grad Zagreb. Samo ozbiljne ponude s fotografijom poslati na adresu ‘Bračna sreća'”, stoji uz ostalo u oglasu broj 2504 u “Srbobranu”.

Đorđe Ličina