Pokrajine
Nevladine organizacije obilježile 21. septembar, Međunarodni dan mira
Mukotrpna izgradnja mira
Ukazano je i na potrebu procesuiranja ratnih zločina na svim stranama, a dat je primjer zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima u Petrinji, čija je godišnjica bila 21. septembra
Više nevladinih organizacija obilježilo je 21. septembar, Međunarodni dan mira. Tim povodom u Kući ljudskih prava organizirana je tribina “Zapreteni ratovi, nedovršeni mir” na kojoj su govorili profesor historije s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić te čelni ljudi Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić i Dokumente Vesna Teršelič.
– Mnoge stvari iz prošlosti vade se iz konteksta zbog dnevnopolitičkih razloga – rekao je Klasić, dodavši da se čudio s kakvim mu sve uvjerenjima i spoznajama, npr. o Drugom svjetskom ratu, studenti dolaze na fakultet.
Prevladavanje prošlosti
Zoran Pusić je podsjetio na historijat stvaranja komisija i drugih organa koji bi se bavili prevladavanjem prošlosti, navodeći kao primjer aktivnosti Karnegijeve fondacije koja se bavila nasljeđem Balkanskih ratova s početka 20. vijeka.
– Početkom 1990. godine sve su se nevladine organizacije na ovim prostorima zalagale za mir, ali nismo imali podršku politike ni medija – rekao je Pusić, dodavši da je te 1990. rat izgledao nemoguć, ali se ipak desio.
– Izgradnji mira u Hrvatskoj smetaju brojne prepreke – rekla je Vesna Teršelič i navela izjave pojedinih rukovodilaca, ali i sudske presude i paradoksalnu praksu da država još uvijek naplaćuje sudske troškove žrtvama krivičnih djela, od ratnih zločina do neovlaštenog korištenja stanova ili kuća u koje su privremeni korisnici navodno ulagali.
Na skupu je ukazano i na potrebu procesuiranja ratnih zločina na svim stranama, a dat je primjer zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima u Petrinji, čija je godišnjica bila 21. septembra, za što osim dvojice Srba nitko nije osuđen.
– Ukupan broj ubijenih ili nestalih civila tijekom žestokih napada na grad Petrinju i okupacije tog kraja još uvijek nije posve precizno utvrđen, ali se kreće se oko 250 žrtava, od čega je najmanje 120 civilnih žrtava evidentirano u samom gradu – istakla je Vesna Teršelič.
Istog dana uvečer, Međunarodni dan mira obilježio je i Centar za mirovne studije. On je predstavio svoj program radionica i aktivnosti, ističući da i ostvarenje prava ekonomskih emigranata znači doprinos izgradnji održivog mira.
Radnici u Sloveniji
Tom prilikom je prikazan i dokumentarni film “Htjeli smo radnike, a došli su nam ljudi” koji govori o problemima radnika iz BiH na privremenom radu u Sloveniji, gdje imaju mnogo manja prava od domaćih radnika.
– Film pokazuje kolike su prepreke u ostvarenju vlastitih identiteta u slučajevima kada nam je onemogućeno ostvarenje građanskih i političkih prava – rečeno je u diskusiji u kojoj su učestvovale voditeljice Centra za mirovne studije Iva Zenzerović i Mirjana Mikić, Lana Zdravković iz Ljubljane, istraživačica Tamara Puhovski i Đuro Gavran iz ekipe filma. U razgovoru je postavljeno i pitanje da li bi i u Hrvatskoj mogao biti snimljen film o gastarbajterima iz okolnih zemalja, koji imaju slične probleme kao i oni u Sloveniji.
Film i knjiga o građanskim identitetima i pravima nastali su u suradnji Centra za mirovne studije, studenata Mirovnih studija iz Zagreba, Mirovnog instituta iz Ljubljane i produkcijske kuće Hulahop.
Još jedan mirotvorni Dan općine u Dvoru
Međunarodni dan mira svečanom sjednicom, predstavom za stariju djecu, sajmom male privrede i takmičenjem u kuhanju gulaša obilježila je i Općina Dvor. Svečanoj sjednici prisustvovali su saborski zastupnik Mile Horvat i dožupan Sisačko-moslavačke županije Milan Oblaković kao izaslanik županice.
– Predstavi za djecu koju je “Mak teatar” iz Zagreba održao u mjesnoj kino-dvorani prisustvovalo je preko 200 djece, uzrasta od petog do osmog razreda – kaže načelnik Dvora Nikola Arbutina.
Povodom Dana općine, tamošnja osnovna škola imala je izložbu učeničkih likovnih radova, prikaz projekta “Zrinski” i izložbu radova učeničke zadruge “Una”.
– Ove godine, na sajmu male privrede i poduzetništva u parku pred zgradom općine imali smo deset štandova koji su bili lijepo posjećeni – kaže Arbutina i dodaje da je na gulašijadi učestvovalo pet ekipa institucija u općini: policije, škole, Elektre, komunalnog poduzeća i lovačkog društva, od kojih je najbolja bila ekipa policije.
Kad je prije desetak godina tadašnji načelnik Dvora Nikola Carić predložio da se kao Dan općine slavi Međunarodni dan mira, tome su se suprotstavili lokalni Hrvati, ocijenivši da rukovodstvo općine zapravo slavi pogibiju većeg broja hrvatskih vojnika. S vremenom su protivljenja bila sve manje izražena, pa je Dvor danas jedina općina u Hrvatskoj koja za svoj dan ima jedan međunarodni spomen-dan. R. I.
Nenad Jovanović
Belomanastirska akcija na Dan mira
Šareni most na Crnom kanalu
Metalna ograda mostića preko tzv. Crnog kanala bila je prilično zahrđala. Zato je i ona obojena raznim bojama
Na Međunarodni dan mira u cijeloj se zemlji održavala javna manifestacija “Hrvatska volontira!” kojom se željelo ukazati na značaj volontiranja za razvoj savremenog demokratskog društva. U manifestaciju se uključio i Volonterski centar Mirovne grupe Oaza volonterskom akcijom uređivanja šetnice “Crni put” između Belog Manastira i Šumarine, uz željezničku prugu prema Mađarskoj. U akciji je učestvovalo dvadesetak volontera i volonterki, od dječaka do onih u zlatnim godinama.
Akcija se sastojala od nekoliko aktivnosti. Prvo je pokupljeno smeće cijelom trasom šetnice, od belomanastirskog Tunela i nekadašnjeg zatvora, do cestovnog prijelaza preko željezničke pruge na ulazu u Šumarinu. Uz šetnicu se nalaze i dvije klupe, koje su “išmirglane” i obojane pa sada pristojno izgledaju. Metalna ograda mostića preko tzv. Crnog kanala bila je prilično zahrđala. Zato je i ona obojena raznim bojama, tako da sada na šetnici “Crni put” postoji “Šareni most preko Crnog kanala”.
Akciju uređivanja šetnice “Crni put” organizovala je Ana Jeličić, voditeljica “Oazinog” volonterskog centra. Akciju je podržala belomanastirska tvrtka “Slonja” doniranjem boja i sredstava potrebnih za farbanje. Podrška nije izostala ni od gradske uprave. Volontere su u toku akcije obišli gradonačelnik Ivan Doboš i njegovi zamjenici Nikola Redžep i Predrag Stojanović. Gradonačelnik je primijetio da sad šetnica cijelom svojom dužinom izgleda vrlo zeleno i umiveno jer na njoj više nema smeća. Volonteri se nadaju da će tako i ostati. J. Nedić
Deveti Sajam obrtništva i poduzetništva Baranje
Zalog za bolja vremena
Pored svih nedaća, baranjski poduzetnici i njihovi gosti iz drugih delova zemlje svojski su se potrudili. Svaki se izlagač želeo pokazati u najboljem mogućem svetlu
Udruženje obrtnika Baranje organizovalo je 24. septembra, u sklopu tradicionalne manifestacije “Jesen u Baranji”, deveti Sajam obrtništva i poduzetništva Baranje, na kojem je učešće uzelo više od pedeset izlagača. Najveći broj izlagača pristigao je iz gotovo svih baranjskih mesta, a ovogodišnji će sajam ostati zabeležen i po tome što su učešće uzeli i izlagači iz najzapadnijih delova Hrvatske, koji su aplauzom prisutnih bili posebno pozdravljeni.
Sajmu koji je otvoren u ranim prepodnevnim satima, uz brojne izlagače, kako to i priliči, odazvali su se i brojni gosti, mahom iz gospodarstva i iz cele Osječko-baranjske županije. Posebno je ukazano na problem funkcionisanja obrtništva, većinom manjih poduzetnika, koji je tim veći jer se kompletno gospodarstvo već izvesno vreme bori s raznim preprekama. Jedan od najvećih problema, koji pogađa i brojne poduzetnike, otežana je naplata usluga i proizvoda. Većina današnjih poduzetnika u Hrvatskoj, pa tako i u Baranji, ma koliko bili elastični u svom poslovanju, došla je do krajnjih granica isplativosti poslovanja, pa se mnogi s pravom pitaju do kada će se moći nositi sa svim nedaćama kojima se, kako sada stoje stvari, još uvek ne nazire kraj. Neizvesnost koja je u ovom trenutku jedino izvesna, sasvim sigurno ne doprinosi da se poduzetnici upuštaju u dalji razvoj i nove investicije.
No, i pored svih nedaća, baranjski su se poduzetnici i gosti iz drugih delova zemlje i na ovogodišnjem Sajmu svojski potrudili. Svaki se izlagač želeo pokazati u najboljem mogućem svetlu, kako ponudom proizvoda tako i izgledom štanda. Ponuda je tradicionalno bila raznolika i šarolika, od igle do lokomotive, a draž svemu davali su zvuci tamburica, mirisi baranjskih specijaliteta i umešnost poduzetnika, koja je u ovakvim prilikama gotovo takmičarska, da najveći broj kupaca ode punih ruku baš s njihovog štanda.
Pokrovitelji Sajma su Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, županijska Obrtnička komora, Osječko-baranjska županija, HGK, HBOR, Grad Beli Manastir i TZ Baranje. Iako je na ruku organizatorima i poduzetnicima išlo lepo subotnje prepodne u jedinom baranjskom gradu, utisak je da je broj posetilaca mogao biti i veći. I pored toga, devet Sajam obrtništva i poduzetništva Baranje ispunio je očekivanja organizatora. Da li su ispunjena i očekivanja svih poduzetnika teško je reći, ali potpisniku ovih redova je poznato da su neki od njih kući otišli praznih štandova i punih džepova.
Zoran Popović
Posjeta vrhovnog poglavara Srpske pravoslavne crkve
Patrijarh Irinej u Zagrebu
Za Malu Gospojinu, 21. i 22. septembra, patrijarh srpski Irinej prvi je put u tom svojstvu posjetio Eparhiju zagrebačko-ljubljansku. Osim s domaćinom, mitropolitom zagrebačko-ljubljanskim Jovanom, i vladikama dalmatinskim Fotijem i gornjokarlovačkim Gerasimom, patrijarh je razgovarao s predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, vicepremijerom Slobodanom Uzelcem i predsjednikom SNV-a Miloradom Pupovcem.
Patrijarh je s mitropolitom obišao Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg, gdje ga je pozdravio protojerej stavrofor Slobodan Lalić, koji je i v.d. direktor Srpske pravoslavne opšte gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković”. Mitropolit Jovan je upoznao patrijarha sa stanjem i prilikama u kojima žive i rade SPC i srpski narod na prostoru Hrvatske, pri čemu je, kako je saopćeno iz Eparhije, patrijarh izrazio zadovoljstvo zbog postignutog stepena obnove i napretka ukupnog crkvenog života, a posebno zbog stanja Eparhijskog muzeja i ostalih eparhijskih organa.
Drugog dana posjete, patrijarh je zajedno s episkopima osvetio nedavno kupljene i obnovljene prostorije eparhijskog Upravnog odbora i Crkvenog suda eparhije, a nakon toga i
manastir Svete Petke i novu zgradu Gimnazije, gdje su mu učenici i profesori pripremili svečani doček. Patrijarha su učenici dočekali u atriju škole, a hor Gimnazije je otpjevao “Himnu Svetom Savi”, zatim “Gaudeamus igitur” i “Sentandrejsku himnu Svetom Nikolaju”, pri čemu je visokog gosta u ime učenika pozdravila Nataša Vrga. Patrijarh je prigodnim riječima pozdravio učenike i profesore, ističući da ima priliku da se upozna s Gimnazijom i onima koji u njoj rade i pohađaju je. R. I.
Kulturna i duhovna manifestacija posvećena Branku Radičeviću
Počast besmrtnom pesniku
Najvažnija je ljubav kojom deca pišu, profesori rade zajedno s njima, a gosti učestvuju u našem programu, kaže protojerej-stavrofor Jovan Radivojević, predsednik organizacionog odbora “Brankovih dana” u Vukovaru i starešina hrama Svete Petke
Branko Radičević (1824 – 1853)
U okviru “Brankovih dana” u Vukovaru, kulturne i duhovne manifestacije posvećene pesniku Branku Radičeviću, pokraj hrama Prepodobne matere Paraskeve na Dobroj vodi održan je program pod nazivom “Al’ se nebo osmehiva” u kome su nastupili članovi Dečjeg kulturnog centra iz Beograda i Crkvenog igračkog ansambla “Branko” iz Niša.
Branko Radičević, čija je majka Ružica rođena u Vukovaru, a on u Slavonskom Brodu, često je dolazio na vukovarsku Adicu, gde je upravo pokraj pravoslavnog hrama pisao svoje stihove. Zbog toga je u njegovu čast ustanovljena kulturna i duhovna manifestacija koja se održava petu godinu zaredom.
Posebna prilika
– Ovo je jedna posebna prilika za Dečji kulturni centar zato što neguje vezu s predstavnicima srpske zajednice i pravoslavne crkve u Vukovaru. Ovo je naše treće gostovanje na “Brankovim danima”, a četvrto u Vukovaru, dok smo jedan program realizovali i u Mirkovcima. Koliko je u našoj mogućnosti, finansijskoj i organizacionoj, trudimo se da što više posećujemo pripadnike srpske zajednice, što u Hrvatskoj što u Bosni i Hercegovini, i da razvijamo te veze Beograda i srpske zajednice u dijaspori, jer Dečji kulturni centar, iako je gradska ustanova, istovremeno je i referentna ustanova za međunarodnu saradnju na polju dečje kulture i umetnosti – kaže Dalibor Stojanović, organizator i menadžer.
Dečji kulturni centar iz Beograda predstavio se spletom narodnih pesama “Preletele ptice lastavice” koji je sa svojim najboljim učenicima pripremila Snežana Despotović, dirigent dečjeg hora Radio-televizije Srbije. Posetioce su takođe oduševili i gosti iz Niša koji su izveli igre iz Šumadije, iz okoline Niša te gradske niške igre.
– Veoma smo srećni, puni emocija, s obzirom na to da se radi o jednom izuzetnom pesniku čije ime i mi nosimo. Maja meseca 2005. godine, kada je prvi put naš igrački ansambl izašao iz grada Niša, otišli smo direktno na Stražilovo, poklonili se senima Branka Radičevića i tada obećali da ćemo pronositi njegovo ime, njegovu slavu i ono što je za života uradio. Tada nismo ni sanjali da ćemo biti ovde u Vukovaru, na mestu gde je i on provodio vreme. Zbog toga smo veoma uzbuđeni i svaki naš dolazak u Vukovar, na ovo mesto, za nas su sreća, radost i veliki praznik – kazao nam je Miljko Petrović, direktor Crkvenog igračkog ansambla iz Niša kome je ovo bilo drugo učešće na ovoj manifestaciji.
Nagrađeni radovi
Peti “Brankovi dani” u Vukovaru započeli su 18. septembra programom “Tambur, tambur, sitna tamburice” u kome se predstavilo Srpsko kulturno-umetničko društvo “Jovan Jovanović Zmaj” iz Bijelog Brda. Tokom sedmice, između dva nedeljna programa, učenici Osnovne škole “Dragutin Tadijanović” iz Vukovara u nastavi na srpskom jeziku i pismu proveli su nekoliko školskih časova na Dobroj vodi, gde su na temu “Brankovih dana” pisali i slikali, a tom prilikom je 16 najboljih radova i nagrađeno.
Završni program ovogodišnje manifestacije biće održan u nedelju, 2. oktobra, najavio je predsednik organizacionog odbora i starešina hrama Svete Petke, protojerej-stavrofor Jovan Radivojević.
– Gosti programa biće narodni guslar Milan Mrdović iz Beograda, studentkinja muzičke gimnazije Nikolina Kovačević, Vukovarsko srpsko pevačko društvo “Javor” i recitatori vukovarske gimnazije koji pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. Mi smo i ove godine raspisali konkurs za najbolji literarni rad i na zatvaranju manifestacije dodelićemo nagradu “Ružica Radičević” za devet najboljih radova. Ono što je meni kao organizatoru najvažnije i najznačajnije jeste ljubav sa kojom deca pišu, profesori i nastavnici rade zajedno s njima, a naši gosti dolaze i učestvuju u našem programu. A sve je to jedna upaljena voštanica za pokoj duše neumrlog pesnika Branka Radičevića u čiju čast sve ovo i pripremamo – istakao je Radivojević.
Dragana Bošnjak
UNHCR obilježio važne datume za unapređenje ljudskih prava
Izazovi ulaska Hrvatske u EU
U ovom se trenutku nalazimo na raskršću između prošlih uspjeha i novih izazova koje donosi ulazak Hrvatske u EU, rekao je predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Terens Pajk
Prigodnim skupom u Zagrebu predstavništvo UNHCR-a u Hrvatskoj obilježilo je 60 godina od prihvaćanja Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine, 50 godina od prihvaćanja Konvencije o smanjenju apatridnosti iz 1961. godine i 20-godišnjicu svoje aktivnosti u Hrvatskoj.
Multimedijalna izložba globalnih i lokalnih nastojanja u pomaganju izbjeglicama i ostalim raseljenim osobama pod sloganom “I jedan je previše”, uz obraćanje predstavnika UNHCR-a u Hrvatskoj Terensa Pajka, održana je u Ateljeu Meštrović u Zagrebu.
– UNHCR je tokom 1990-ih surađivao s hrvatskim vlastima u pružanju prijeko potrebne humanitarne pomoći i zaštite skoro milion ljudi u bijegu od rata – rekao je Pajk i naglasio da je rad UNHCR-a sa skoro 400 aktivista od samih početaka bio podržan od strane međunarodne zajednice i nevladinih organizacija kroz velikodušne donacije i podršku procesa koji vode ka uspješnom zatvaranju poglavlja raseljenosti u regionu.
– UNHCR danas pruža pomoć pojedincima da dostignu rješenje za svoje neprilike i pronađu dom i sigurnost. U ovom trenutku nalazimo se na raskršću između prošlih uspjeha i novih izazova koje donosi ulazak Hrvatske u EU – rekao je Pajk, zahvalivši i hrvatskoj Vladi za 20 godina partnerstva u zbrinjavanju raseljenih osoba. Čestitao je i na pristupanju Hrvatske Konvenciji o smanjenju apatridnosti, što je u Njujorku učinio predsjednik Ivo Josipović.
Konvencija iz 1961. godine postavlja pravila u slučajevima stjecanja ili gubitka državljanstva ako bi neka osoba trebala postati apatrid ili osoba bez državljanstva. Države su slobodne u razradi sadržaja svog zakonodavstva vezanog uz državljanstvo, ali ova pravila moraju biti u skladu s drugim međunarodnim standardima koji se odnose na državljanstvo, ističu u UNHCR-u.
Među brojnim diplomatima, funkcionerima, predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj i nevladinim aktivistima bili su i državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Stanko Janić, zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević, savjetnik u MUP-u Ilija Krneta i drugi. N. J.
“Privrednikova” kreativna radionica za mlade
Upoznaj, djeluj, ostvari
Projekt je inovativni primjer poticanja mladih na učešće u društveno-političkim i građanskim aktivnostima u Hrvatskoj
Srpsko privredno društvo “Privrednik” podružnica Ogulin i “Privrednik junior” u okviru svog projekta “Upoznaj – djeluj – ostvari” organizirali su 23. septembra u Ogulinu kreativnu radionicu za mlade kojoj je prisustvovalo 20-ak mladih ljudi.
– Projekt “Upoznaj – djeluj – ostvari” je inovativni primjer poticanja mladih od 17 do 29 godina na uključivanje i učešće u društveno-političkim i građanskim aktivnostima u Hrvatskoj, s ciljem da oni svojim angažmanom doprinesu rješavanju manjinskih problema i ostvarivanju manjinskih potencijala u svom okruženju – kaže predsjednik “Privrednik juniora” Marko Ignjatić, koji je sa svojim zamjenikom Predragom Krupljanom jedan od idejnih začetnika tog projekta. Sufinancira ga Vladin Ured za ljudska prava, a već se drugu godinu provodi kroz radionice u većim gradovima, pa su lani seminari i radionice održani u Gračacu, Kninu, Vukovaru, Dvoru, Karlovcu i Belom Manastiru.
– I ove se godine serija seminara provodi na području posebne državne skrbi, kao i u većim gradovima izvan ovog područja, gdje pretežno živi srpsko stanovništvo. Provodi se serija od sedam seminara koji se, osim u Ogulinu, održavaju u Puli, Rijeci, Splitu, Donjem Lapcu, Osijeku i Kninu – kažu Ignjatić i Krupljan.
Čelni čovjek “Privrednikove” regionalne podružnice Neven Rajak izrazio je zadovoljstvo odazivom i interesom mladih za ovu radionicu, te odličnom prvom suradnjom “Privrednikovih” organizacija.
– Dobro je da su mladi na predavanjima i u zajedničkoj diskusiji imali priliku da se upoznaju s manjinskim pravima i problematikom, radom manjinskih udruga, organizacija i vijeća te da dobiju informacije o mogućnostima sudjelovanja i angažiranja. Također su upoznati i s mogućnostima za dobivanje “Privrednikovih” studentskih i učeničkih stipendija za koje je ovih dana raspisan natječaj – kaže Rajak. N. J.
Prvi festival zlatnih ansambala Srba u regionu
Vukovarci u Temišvaru
Članovi Ansambla narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Vukovara boravili su prošlog vikenda u Temišvaru gde su nastupili na Prvom festivalu zlatnih ansambala Srba u regionu. Festival je održan u organizaciji Saveza Srba Rumunije, u okviru tradicionalne manifestacije “Maraton srpskog folklora”.
Pored domaćina, članova Amaterskog kulturno-umetničkog društva “Mladost” iz Temišvara i vukovarskih folkloraša koji su predstavljali Srbe iz Hrvatske, u programu su učestvovala srpska kulturno-umetnička društva i ansambli iz Slovenije, Mađarske, Srbije, Republike Srpske i Crne Gore.
U kategoriju “zlatnih ansambala” “Prosvjetin” folklorni ansambl iz Vukovara je svrstan zahvaljujući plasmanu na evropskim smotrama srpskog folklora dijaspore i Srba u regionu, na kojima je četiri puta osvajao zlatnu plaketu. Najnovije zlato je stiglo sa 16. smotre održane polovinom juna ove godine u Beogradu. Sa dve manifestacije “Prosvjetini” su folkloraši umesto zlatne poneli srebrnu i bronzanu plaketu, a tri puta su bili nagrađeni specijalnim nagradama za rekonstrukciju kostima i najbolju novu koreografiju. D. B.
Pomozimo Tamari
Tamara Ćurčić iz Borova boluje od veoma retke i teške bolesti, čija je dijagnoza Mycosis fungoides non-Hodgkin limfom kože.
Ova devojka je rođena 1986. godine, završila je turističku školu, sanjala da će jednog dana završiti fakultet, raditi, imati decu i živeti normalan život svojih vršnjaka. A onda se razbolela. Opaka bolest s kojom se bori više od dve godine uzela je maha, a njena majka Jelena nadu vidi u daljnjem lečenju u Nemačkoj. Budući da porodica Tamare Ćurčić nema dovoljno finansijskih sredstava, Radio Borovo je pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja novčane pomoći za nastavak lečenja mlade sugrađanke. Akciji su se već odazvali brojni pojedinci dobrog srca koji su, u skladu sa svojim mogućnostima, uplatili novčane iznose za pomoć ovoj devojci.
Međutim, Tamari je potrebna i vaša pomoć. Zato vas pozivamo da se odazovete našem apelu, da pokušamo spasiti jedan mladi život. Broj tekućeg računa Tamare Ćurčić kod Privredne banke Zagreb je 2340009-3210277163. U ime porodice Ćurčić, od srca zahvaljujemo!
Radio Borovo
Stogodnjak (78)
30. 9. – 7. 10. 1911: “U upravi gornjo-karlovačke dijeceze”, piše zagrebački “Srbobran”, “događaju se vrlo čudne pojave. Moramo ih iznijeti na javnost tim više što će se naskoro održati plenumi konzistorije i administrativnih odbora, pa bi tu trebalo pretresti te pojave i zapriječiti da g. episkop Mihailo u buduće na račun naše narodno-crkvene avtonomije, a na štetu crkve i naroda, ne istjeruje svoju samovolju. Kada su se 1906. u našoj domovini promijenile prilike, pokazao se je i gosp. episkop gornjo-karlovački predusretljiv spram narodnih predstavnika u eparhijskoj skupštini, koja je međusobnim sporazumom riješila sav svoj dnevni red i razišla se u najboljem svjedočenju da sviću dani mirna razvitka narodno-crkvenog života u našoj dosta napaćenoj i zaparloženoj dijecezi… Međutim, najnoviji događaji svjedoče da se g. ep. tek poradi političkih prilika bio pritajio, da je svoju staru samovolju i despotsku ćud zadržao. Čim je osjetio da je na stolicu ugarskog ministra predsjednika došao grof Kun, odmah je pomislio da je došlo njegovo vrijeme i da je on pozvan da igra ulogu političkog vođe srpskog naroda. Nu, umjesto vođe iščaurio se u posve običnog munkača Tomašićeva, kojem je tek poslužio za štafažu. Mi nemamo uostalom ništa protiv toga, da g. ep. Mihailo ima svoje zasebno političko mišljenje, te ako njega ne ženira, što se upregao u kola Tomašićeva, ne ženira bogme ni nas, ali moramo odlučno ustati protiv toga da on svoje političke podvige prenaša na naše avtonomno polje. Srpska samostalna stranka odavno je posve odlučno zastupala mišljenje da u našoj narodno-crkvenoj avtonomiji nema mjesta političkim utrkama i da se pojedina avtonomna pitanja nemaju rješavati prama političkim pogledima pojedinih stranaka, a pogotovo ne pojedinih ljudi…”
* Srpsko društvo “Privrednik” u Zagrebu osnovalo je svoj patronat i u njega imenovalo 52 osobe – stalne članove, članove osnivače, dobrotvore i fundatore čiji će osnovni zadatak biti briga o poslovanju društva i unapređenju njegova rada.
Đorđe Ličina