Balkan prolaz

ESKALACIJA

U procesu uspostavljanja reda na graničnim prijelazima između Srbije i Kosova u utorak, 27. septembra došlo je do eskalacije sukoba Srba sa KFOR-om i otvorenog puškaranja, u kojem je bilo povrijeđenih i teško ranjenih na obje strane. Beogradski mediji su prenijeli da je u oružanom okršaju na administrativnom prijelazu Jarinje teže ranjeno najmanje sedmero Srba, da ih je više lakše povrijeđeno, dok je KFOR saopćio da su povrijeđena i četvorica pripadnika međunarodnih snaga.

Vojnici KFOR-a u punoj borbenoj opremi, sa uperenim puškama u pravcu okupljenih građana, obezbjeđuju bodljikavu žicu koju su postavili sa namjerom da preuzmu kontrolu nad državnom granicom. Pripadnici međunarodnih snaga na graničnom prijelazu uhapsili su nekolicinu osoba koje su se protivile uklanjanju drumskih barikada, ali su mještani odmah postavili novu, pet metara dalje, dramatično najavljujući da će barikade “štititi svojim tijelima”. Sukobi lokalnih Srba u Jarinju sa pripadnicima KFOR-a izbili su uoči otvaranja nove rudne pregovora između Beograda i Prištine u Bruxellesu.

VEČERA

Crnogorski mediji ne prestaju iznositi pojedinosti sa događaja koji je ekspresno proglašen “tajnom večerom”. Riječ je o sastanku održanom potkraj prošle sedmice u podgoričkoj Vili Gorica, na kojem je učestvovalo dvadesetak javnih ličnosti iz Akademija nauka, sa Univerziteta Crne Gore, iz svijeta kulture i medija, a na kojem je kao zvijezda večeri figurirao predsjednik DPS-a, bivši crnogorski premijer i predsjednik Milo Đukanović. On je, pišu podgoričke “Vijesti”, “na ‘tajnoj večeri’ (…) sa 20-ak crnogorskih javnih ličnosti, koji su mahom prepoznatih kao ‘branitelji nacionalnog identiteta’, iznio svoje viđenje stanja u Crnoj Gori, regionu i Evropskoj uniji u kojem je provijavalo da je EU u krizi čiji ishod može biti i njen raspad”.

Dobar dio javnosti ovaj skup smatra inicijacijom euroskepticizma u Crnoj Gori, dok opozicija kaže da je cilj sastanka predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića sa oko 20 javnih ličnosti, kojem nisu prisustvovali predsjednik Filip Vujanović i premijer Igor Lukšić, stvaranje atmosfere da se sa političke scene skloni sadašnji premijer, a vrati Đukanović. “Skup režimskih intelektualaca, pod patronatom Krivokapića, a o trošku države, imao je cilj da se pronađu načini kako dodatno podijeliti i destabilizovati Crnu Goru i usporiti ili trajno prekinuti njene evropske integracije”, rekao je glasnogovornik Nove srpske demokratije Jovan Vučurović.

Nakon sastanka učesnici su se u javnosti ponašali prilično tajnovito, uzdržavajući se od komentara. Jedan od njih, profesor Šerbo Rastoder, pokušavao je objasniti da nije bilo riječi o konspirativnom, već o redovnom sastanku, ali je njegov kolega, književnik Milorad Popović, objašnjenjem da o detaljima sastanka ne može govoriti upravo zbog toga što je bio zatvoren za javnost, samo pojačao opći dojam konspirativnosti.

DOGOVOR

Lideri šest najjačih političkih partija u BiH ni na posljednjem sastanku u Brčkom, održanom nakon sastanaka u Mostaru i Sarajevu, nisu se uspjeli dogovoriti oko formiranja vlasti na državnom nivou. Sastanku u Brčkom – a bili su prisutni lideri SDS-a Mladen Bosić, SNSD-a Milorad Dodik, HDZ-a BiH Dragan Čović, HDZ-a 1990 Božo Ljubić, SDA-a Sulejman Tihić i SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija – prethodio je optimizam, naročito u svjetlu činjenice da BiH zbog nemoći da formira vlast može izgubiti skoro sto miliona eura iz IPA fondova, no taj je mjehur od sapunice naprasno splasnuo, nakon što se ni za jotu nisu pomjerile čvrsto ušančene pozicije.

Mladen Bosić, koji je uoči sastanka bio naročito poletan, kazao je da se iz Republike Srpske odustalo od zahtjeva za četiri ministarstva, ali da je evidentno da ni ti ustupci nisu bili dovoljni da se napravi dogovor oko Vijeća ministara. Sulejman Tihić objasnio je kako je postojala saglasnost da buduće Vijeće ministara čine tri Bošnjaka, tri Srbina, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih, ali da je spor nastao kod pozicija koje popunjavaju Hrvati. Prema pojedinim izvorima sa brčanskog propalog sastanka, pregovore je srušio Dragan Čović koji je, navodno, zahtijevao tri pozicije u Vijeću ministara, ali i, potpuno neočekivano, rekonstrukciju Vlade FBiH, u skladu sa zaključcima nedavno usvojenim na Hrvatskom narodnom saboru.

Zlatko Lagumdžija optužio je, pak, svoje partnere za rušenje dogovora o formiranju vlasti, ne spominjući ni jednom riječju vlastiti udio u propasti pregovora, budući da je SDP svojom dosadašnjom politikom učinio sve da stranke koje su nedvojbeno dobile najveću podršku među bh. Hrvatima budu isključene iz vlasti na nivou Federacije BiH. Trećeg oktobra navršit će se tačno godina dana od općih izbora u BiH, nakon kojih državna vlast nije formirana. Što je još gore, ovoga puta čak nije dogovoren ni termin eventualnog narednog susreta.

PRIDE

Druga Parada ponosa u Beogradu bit će održana u nedjelju, 2. oktobra, a učesnici će se, kao i prošle godine, okupiti u parku Manjež u centru grada, odakle će prošetati istom trasom koju su oktobra 2010. pratili krvavi sukobi policije i huligana. Iako je podrška državnog vrha Srbije izostala, organizatori Pridea su izrazili uvjerenje da će svi učesnici biti zaštićeni.

Zgradu u kojoj su se pred novinarima okupili predstavnici Parade ponosa ponovo su osiguravali policajci Interventne brigade, a na obližnjim zidovima su se opet pojavili plakati sa uvredljivim i homofobnim porukama. Grupa koja se naziva Srbska akcija izlijepila je letke na kojima je pisalo “Omladina bez nade posao čeka, a režim pedere po Beogradu šeta. E sada je dosta!”, desničarski pokret Dveri najavio je održavanje “porodične šetnje”, dok je raščinjeni monah Eparhije raško-prizrenske Antonije Davidović pozvao sve “uistinu Srbe” da se u subotu okupe ispred Saborne crkve u Beogradu, a da posle litije noć uoči parade provedu ispred hrama Svetog Save, da bi u nedjelju nastavili šetnju centrom grada. Navodeći da ne zna ništa o ovom pozivu, poglavar Srpske pravoslavne crkve Irinej pozvao je “moralno zdravi deo naroda da u nedelju ostane u svojim kućama i na taj način bojkotuje Paradu ponosa”.

Goran Miletić, jedan od organizatora Parade, rekao je kako je broj grafita mržnje po beogradskim zidovima ove godine ipak manji nego ranije. “Ali šta će zaista da se desi u narednih sedam dana i kako će sve da izgleda, videćemo svi zajedno. Ono što vidite po zidovima jeste bolje, ali to ne mora ništa da znači”, kaže Miletić. On izražava uvjerenje da će policija obaviti svoj posao, uprkos zajedničkom saopćenju Policijskog sindikata Srbije i pokreta Dveri koji su pozvali na otkazivanje Parade, te nedavnoj izjavi ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića da bi sa aspekta sigurnosti bilo bolje da se ona ne održi.

MESS

Regionalni teatarski festival MESS, koji se u Sarajevu održava po 51. put, počinje posljednjeg dana septembra, a završava 9. oktobra. Na ovoj prestižnoj smotri bit će odigrano više od 30 predstava, sa brojim pratećim manifestacijama. Očekuje se velik broj gostiju iz zemlje i inostranstva, a festival će ponovo biti takmičarskog karaktera. Ove godine MESS ostvaruje saradnju i sa Balet Festom Sarajevo, u okviru koje će predstaviti djela vrhunskih koreografskih stručnjaka, predstavu “Hell” Emia Grecoa i “Gardeniu” Alaina Platela. Među ostvarenjima koja će zasigurno pobuditi veliku pažnju publike i kritike bit će gostovanje trupe Rimini Protokoll i češka predstava “Šta se dogodilo nakon što je Nora napustila muža”, u režiji Michala Dočekala. Posebno zanimljivo bit će gostovanje Mađarskog teatra iz Cluja, iz Rumunije, koji će se predstaviti izvedbom “Leonce i Lena” u režiji Gabora Tompe.