Istraga zapela na Todoriću

Trgovački sud u Zagrebu koncem rujna prisilno je imenovao stečajnog upravitelja Matu Balenovića za privremenog direktora tvrtke Dalta d.d. medijskog tajkuna Ninoslava Pavića, sa zadatkom da u roku od četiri mjeseca sazove glavnu skupštinu dioničara radi imenovanja nedostajućih članova nadzornog odbora. Prema rješenju koje posjeduju “Novosti”, sud je to učinio jer je utvrdio da je protekom više od pet godina dosadašnjim članovima uprave i nadzornog odbora istekao mandat, pa više nisu ovlašteni zastupati tvrtku, što znači da Pavić, koji je od sredine 2008. godine stopostotni vlasnik Dalte, nakon te kupnje nije činio nikakve promjene u njenom vodstvu.

Dalta d.d. nekadašnja je tvrtka iz sastava Globus grupe najpoznatijeg privatizacijskog tajkuna Miroslava Kutle, koji ovih dana u Sarajevu pokušava osporiti pravomoćnu zatvorsku kaznu dosuđenu mu u slučaju “Gradski podrum”. Kao što su baš “Novosti” otkrile početkom prošle godine, Pavić je tu tvrtku 2008. kupio za 33,6 milijuna kuna, i to sredstvima koje je dobio od koncerna Agrokor Ivice Todorića, kojemu je tada prodao svoj udio u novoosnovanoj tvrtki mStart telekomunikacije za 43,7 milijuna kuna.

Opisane transakcije bile su veoma sumnjive, s jedne strane zato što je bilo nepoznato kome je Pavić isplatio novac za kupnju Dalte, a s druge zato što tvrtka mStart, za koju je od Todorića dobio astronomski iznos, u tom trenutku uopće nije ni počela poslovati, nije imala zaposlenih, niti ikakve imovine.

Nabijanje cijene

Kako je u međuvremenu, povodom kaznenih prijava za nezakonitosti u privatizaciji Slobodne Dalmacije od strane Pavićeve medijske kompanije Europapress holding, pokrenuta istraga koja je obuhvatila brojne poslovne aktivnosti Ninoslava Pavića, policijski istražitelji su se zainteresirali i za njegovo sumnjivo stjecanje tvrtke Dalta. To ih je dovelo do zanimljivih otkrića o Pavićevoj ulozi u financiranju preuzimanja propale tekstilne industrije Kamensko od strane Kutlinih suradnika. Pojedine detalje iz te istrage objavio je prošlog tjedna riječki “Novi list”, opisavši kako je policija ustanovila da su Kutlini ljudi prije nego što će Daltu prodati Paviću, u roku od dva mjeseca istu tvrtku više puta preprodali među svojim drugim tvrtkama, svaki put joj nabijajući cijenu.

“Novi list” opisao je kako je Antun Crlenjak, jedan od glavnih Kutlinih operativaca još od slavnih privatizacijskih vremena, najprije “napumpao” vrijednost Dalte na 24,1 milijun kuna, pa je prodao skupini od 13 poduzeća. Ona su digla cijenu na 29,7 milijuna kuna, pa tvrtku prodala Vilinskim poljanama Crlenjakova partnera Davora Vlajčevića, koji je Daltu konačno isporučio Paviću za 33,6 milijuna kuna. Na taj način Pavićev je novac naprosto razdijeljen mnogobrojnim tvrtkama Kutlinih suradnika, koje su ga onda ulagale u preuzimanje Kamenskog, a da je tvrtka Dalta za te transfere poslužila samo kao fiktivna vrijednost.

Istražitelji sumnjaju da je novac koji je Pavić isplatio za Daltu bio dio njegova duga prema Kutli iz vremena kada je taj odbjegli tajkun bio financijer uspona Pavićeva medijskog carstva. Zanimljivo je, međutim, da se policija, koja se usudila dohvatiti moćnog medijskog tajkuna, na njemu i zaustavila, ne postavljajući previše pitanja o tome otkud mu novac za stjecanje Dalte. Prema saznanjima “Novosti”, Pavić, koji je Daltu kupio putem svoje tvrtke Com.Com, istražiteljima je kazao da je novac namakao zaduživanjem preko njene tvrtke kćeri Com.Com.Creativ, čime su prestala sva pitanja koja bi mogla voditi prema Todoriću.

Trag do Agrokora

Međutim, iz poslovnih izvještaja Pavićevih tvrtki Com.Com i Com.Com.Creativ vidljivo je da je 2008. jedini prihod Com.Coma dovoljno velik za kupnju Dalte došao od prodaje bezvrijedne tvrtke mStart komunikacije Agrokoru za astronomsku svotu, a da je jedini kredit koji je uzeo Com.Com.Creativ bio težak 22 milijuna kuna, što je nedovoljno za preuzimanje Dalte. Iz toga nedvojbeno proizlazi da je Pavić kupovinu Dalte financirao sredstvima dobivenim od Todorića koji mu je, na isti način kao što je to ove godine učinio prilikom kupovine tvrtke Romah od supruge guvernera Željka Rohatinskog, dao ogroman novac za bezvrijednu tvrtku. A što se tiče onog kredita, i njega je Pavić dobio od Agrokora, što čitko piše u izvještajima tog koncerna.

Iz činjenice da taj rukavac priče nije zainteresirao istražitelje, jasno je da su se oni svjesno zaustavili pred pragom najkrupnijeg domaćeg poduzetnika. Umjesto toga, istraga o Pavićevim poslovima okrenuta je u smjeru Kutle, odnosno ljudi koji su, pretpostavlja se, u njegovo ime držali dionice Dalte prije prodaje te tvrtke Paviću. Osim načina na koji je višestrukom preprodajom povećavana vrijednost Dalte, o čemu je prošlog tjedna pisao “Novi list”, istražitelji su, kako neslužbeno doznaju “Novosti”, utvrdili i tko su bile osobe na koje su glasile dionice te tvrtke prije nego što će u proljeće 2008. početi dvomjesečni proces preprodaje, nakon kojeg će Dalta završiti u Pavićevom vlasništvu. Njihove spoznaje pokazuju na koji način funkcionira prikrivanje vlasništva u tvrtkama koje se Kutli pripisuju zbog iznimne koncentracije njegovih suradnika, prijatelja i srodnika, iako on nigdje nije službeno zaveden kao njihov vlasnik.

Riječ je o poslovnoj mreži sastavljenoj od više desetaka tvrtki, u čijim upravljačkim tijelima sjede ljudi poput Crlenjaka, nekadašnjeg direktora Kutline Dastre, koji je zajedno s njime bio sumnjičen zbog malverzacija u toj tvrtki, Kutline nećakinje Lidije Cebović, koja je 1990-ih bila direktorica njegove tvrtke Krotel, Damira Rihtarića, koji je bio direktor Kutlinog Globus Tradea, te Lidije Matasić i Davora Vlajčevića, koji su se priključili Kutlinim ljudima, pa se s njima rotiraju na funkcijama. Neki od ovih ljudi povremeno i figuriraju kao vlasnici pojedinih tvrtki, no u najvažnijim, centralnim tvrtkama navedene poslovne mreže, vlasništvo je do te mjere netransparentno da je, kao što smo naveli na početku teksta, u slučaju Dalte, koju su prodali Paviću, na kraju intervenirao Trgovački sud.

Kutlina nećakinja Lidija Cebović u Dalti je obnašala funkciju direktorice, dok je Crlenjak bio predsjednik nadzornog odbora, u kojem su sjedili još Rihtarić i Matasić, a svi su na tim funkcijama ostali do danas, odnosno i nakon što je tvrtka prodana Paviću. Iste funkcije ti ljudi zauzimaju i u famoznoj Globus grupi, preko koje je Kutle 1990-ih upravljao svojim privatizacijskim carstvom, jedino što je umjesto Rihtarića tamo treći član nadzornog odbora spomenuti Vlajčević. Iako je poznato da oni čine upravljačku strukturu u tim tvrtkama, ni u jednom od službenih registara nije zavedeno tko je vlasnik dionica Dalte i Globus grupe, koje glase “na donosioca”.

“Napumpane” dionice

Da je Pavić postao stopostotni vlasnik Dalte, “Novosti” su svojevremeno otkrile iz izvještaja njegove tvrtke Com.Com. No zbog netransparentnog, odnosno neprijavljenog vlasništva, kao i činjenice da Dalta nije poštovala zakonske obaveze u pogledu održavanja skupštine, nije se moglo utvrditi na koga su glasile njene dionice prije prodaje Paviću, a potpuno je ista situacija i s Globus grupom, kojoj bi također dobro došla sudski nametnuta uprava. Kao što smo naveli, te ranije vlasnike dionica Dalte otkrila je konačno policijska istraga, koja je utvrdila da je riječ o stanovitim ženskim osobama, Višnji Misirači, Jadranki Jakšić i Ivani Luketić, potpuno nepoznatima javnosti.

Te tri osobe potom su prebacile dionice Dalte na Kutlinu nećakinju Lidiju Cebović, preko koje su one išle dalje, rastući u cijeni, sve do Ninoslava Pavića. Te tri žene istražiteljima su priznale da u dionice Dalte nisu uložile vlastita sredstva niti su donosile ikakve poslovne odluke, već su sve činile po nalogu Kutlina vjenčanog kuma Hrvoja Gašparinca i njegova oca Zlatka Gašparinca te uz pomoć poznatog zagrebačkog odvjetnika Marijana Hanžekovića, iz čega je policija zaključila kako je Dalta imala prikrivene vlasnike.

Hrvoje Gašparinac (37), s kojim se Kutle zbližio u pritvoru kada su nakon 2000. pokrenute prve istrage protiv njega, bivši je francuski legionar kojeg su do sada zaobilazile pravomoćne presude, iako se više puta našao na optuženičkoj klupi. Kao pripadnik knežijske skupine bio je osumnjičen i oslobođen u famoznom procesu tzv. zločinačkoj organizaciji, a nakon što ga je sudac Marin Mrčela 2004. osudio zbog razbojstva iz 1998. godine, prije tri godine na višem stupnju oslobođen je i u tom procesu. No kontroverze oko njega nastavljene su i lani, kada se otkrilo da je u Zagrebu iznajmio stan ubijenom srpskom mafijašu Cvetku Simiću, i kada je bio priveden u sklopu policijske akcije “Šok 3”. Otkada se povezao s Kutlom, Hrvoje Gašparinac počeo se pojavljivati kao financijer tvrtki kojima upravljaju spomenuti Kutlini suradnici, dok je Zlatko Gašparinac od vlasnika male vinarije počeo figurirati kao vlasnik niza tvrtki s različitim građevinskim pothvatima, također povezanima s Kutlinom družinom.

Nova Globus grupa

Policijsko otkriće da iza triju ženskih osoba koje su figurirale kao vlasnice Dalte stoji Gašparinac, pomaže nam i u slučaju tvrtke T.M. savjetovanje, za koju se prema istraživanju “Novosti” čini da trenutačno igra ulogu stožerne tvrtke u razgranatoj Kutlinoj mreži. Mreža tvrtki koje se granaju iz T.M. savjetovanja posjeduje imovinu vrijednu na stotine milijuna kuna. Za razliku od danas operativno mrtve Globus grupe, T.M. savjetovanje vrlo je aktivna tvrtka, koja u svojem vlasništvu ima građevinsko poduzeće Orion grupu i još nekoliko drugih tvrtki, i koja putem uloga u dionice i višemilijunskih pozajmica kontrolira još niz pothvata Kutlinih suradnika, uključujući i preuzimanje Kamenskog. Nadzorni odbor te tvrtke kontroliraju Crlenjak, Cebović i Matasić, dok joj je od početka ove godine direktor i jedini dioničar javnosti nepoznati 30-godišnji Zagrepčanin Marko Butković. Iako mladi Butković figurira kao isključivi vlasnik, iz financijskih izvještaja te tvrtke vidljivo je da je Hrvoje Gašparinac s beskamatnom pozajmicom od 17,5 milijuna kuna njen glavni financijer. Vidljivo je, također, kako su dionice T.M. savjetovanja prije prebacivanja na Butkovića glasile na Misiraču, Jakšić i Luketić, dakle na tri žene koje su u istrazi oko Dalte priznale da su samo Gašparinčev paravan.

Jasno je da je i mladi Butković tek novi paravan Hrvoja Gašparinca koji je, opet, glavni emisar odbjeglog širokobriješkog tajkuna.

Pavićeva veza s Podravkom i mafijaškim miljeom

Medijski tajkun Ninoslav Pavić, koji svoj poslovni uspon duguje tajnim aranžmanima s Miroslavom Kutlom tijekom 1990-ih, već je zbog toga trpio određene neugodnosti, primjerice kada je koncem 2000. godine, po izbijanju afere “Grupo”, bio nakratko pritvoren zajedno s Kutlom, Antunom Crlenjakom i drugim akterima te afere. Ovaj put Pavićev životni dug prema Kutli, koji je izravnavao preko tvrtke Dalta, doveo ga je u izravnu povezanost s mafijaškim miljeom Hrvoja Gašparinca.

Uz sve to, Pavić je kupnjom Dalte dospio i u vezu s aferom Podravka, s obzirom na to da je Dalta 2008. prenijela na Fima grupu Milana Horvata, jednog od glavnih aktera te afere, paket od 23,55 posto svojih dionica tvrtke Mirna Rovinj, a da je Fima upravo dionice Mirne Rovinj založila za kredit koji je dobila od Podravke. Kako je policijska istraga otkrila da je Pavić Daltu stekao u lipnju 2008., a dionice Mirne Rovinj na Fimu su prenesene u kolovozu, proizlazi da se ta transakcija zbila tek kada je tvrtka dospjela u njegovo vlasništvo.

Nadalje, Pavić je u svoje odnose s krajnje sumnjivim krugovima ljudi uvukao i Ivicu Todorića, za kojeg ne možemo tvrditi da je bio svjestan za što će Pavić upotrebljavati njegov novac. Možda ga je sve to i naljutilo, no tako mu je to kada ne pazi s kim se druži. S kim si, takav si, kaže narod.