Balkan prolaz

IMOVINA

Zvanična Budimpešta najavila je preispitivanje svoje podrške kandidaturi Srbije u Evropskoj uniji nakon što je Beograd usvojio zakon o povratu imovine, diskriminatoran prema mađarskoj zajednici u Vojvodini, koja broji više od 350.000 stanovnika. “Mi se zalažemo za evropsku integraciju Srbije, ali pristup nije realan sa zakonima koji sadržavaju kolektivno uskraćivanje građanskih prava”, izjavio je u Subotici tim povodom Zsolt Semjen, potpredsjednik mađarske vlade. On je rekao da će “preispitati podršku Mađarske kandidaturi Srbije u EU” ako ta zemlja ne promijeni “neprihvatljive dijelove iz zakona o restituciji, kako bi se omogućila i kompenzacija mađarske zajednice”.

Srbijanski parlament je prošle sedmice usvojio zakon o povratu imovine koju su oduzeli komunisti nakon Drugog svjetskog rata, što je jedan od uslova za približavanje Srbije Evropskoj uniji. “Mađarska odbacuje princip kolektivne krivice, koji je potpuno u suprotnosti s osnovnim normama Evropske unije, s osnovnim ljudskim pravima, kao i s interesima mađarske zajednice”, dodao je Semjen. Rekao je da je ubijeđen da će Srbija ponovo pregledati tekst i da Budimpešta neće biti u prilici da ponavlja svoj stav.

ALBINA

Pred Odjelom za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine počelo je suđenje Albini Terzić, optuženoj za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U optužnici, koju je Sud BiH potvrdio 5. maja, navodi se da je optuženica od maja 1992. do sredine jula iste godine kao pripadnica vojne policije Hrvatskog vijeća obrane, sama ili zajedno s drugim pripadnicima HVO-a, učestvovala u nečovječnom postupanju prema civilima srpske nacionalnosti. Civili su bili nezakonito zatvoreni u prostorijama osnovne škole i u tvornici Strolit u Odžaku. U optužnici se navodi i da je Albina Terzić zatvorene Srbe u školi u Odžaku udarala policijskom palicom po vratu, ramenima i glavi, da ih je šamarala, na njih huškala psa, te ih mučila, zlostavljala, ponižavala i vrijeđala na različite načine, uključujući i prisiljavanje zatvorenika na seksualni odnos ili drugi oblik teškog seksualnog nasilja. Albina Terzić, inače državljanka BiH i Hrvatske, pred sudom se još u junu izjasnila da nije kriva.

ČIŠĆENJE

Policija Brčko Distrikta uhapsila je šestero visokopozicioniranih članova Vlade ovog bh. distrikta, na čelu sa bivšim gradonačelnikom Draganom Pajićem. Detalji policijske istrage još su zvanično nepoznati, ali se pretpostavlja da hapšenje Pajića ima veze sa manipulacijom listama esencijalnih lijekova u poslovima s apotekama. Također, ime bivšeg gradonačelnika  dovodi se u vezu sa jednom prijevozničkom firmom i benzinskom pumpom koje su poslovale s vladinim službama. Policija je, pak, zvanično saopćila da je akcija bila usmjerena protiv 14 osoba za koje se osnovano sumnja da su počinile krivična djela podmićivanje, zloupotreba službenog položaja i falsificiranje službenih isprava. Pretresi su tokom dana izvršeni i u kabinetu gradonačelnika, vladinim odjelima za obrazovanje i zdravstvo, Uredu za upravljanje javnom imovinom, te Direkciji za finansije. Izuzet je velik dio dokumentacije koja će biti analizirana i vještačena, a nije isključeno da će biti i novih pretresa, te još osumnjičenih.

Pajićeva matična stranka, Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, nije se oglasila povodom hapšenja. Dragan Pajić je prije nepunih mjesec dana podnio ostavku na funkciju gradonačelnika, a zamijenio ga je partijski i skupštinski kolega Miroslav Gavrić.

GODINA

Tek reda radi, notiramo da se navršilo tačno godinu dana od posljednjih općih izbora u Bosni i Hercegovini, a da vlast na državnom nivou još nije formirana. Što je i gore, nemoguće je predvidjeti kada će se to dogoditi, jer nikakvi novi sastanci političkih lidera nisu sazivani nakon propasti pregovora u Mostaru, Sarajevu i Brčkom. Vijeće za implementaciju mira, tijelo koje čine ambasadori i međunarodni predstavnici u BiH, šestoricu stranačkih lidera pozvalo je da “ispune svoju demokratsku odgovornost”. Nevladina udruga Akcija građana je, povodom ove sumorne godišnjice, organizirala performans pred zgradom zajedničkih institucija u Sarajevu i osnovala “Alternativno vijeće ministara”. Politički performans počeo je u Umjetničkoj galeriji BiH, koja je za javnost zvanično zatvorena 1. septembra zbog neriješenog statusa ove ustanove od značaja za BiH, a završio na Trgu Bosne i Hercegovine.

Članovi ovog udruženja na simboličan su način skrenuli pažnju da u Ustavu BiH ne postoje pravni mehanizmi kojim bi se vladajuće strukture prisilile da konstituiraju vlast i započnu s potrebnim reformama. Aktivisti su namjeravali ući u zgradu u kojoj se nalazi Vijeće ministara, kako bi “ministri” simbolično zauzeli svoja radna mjesta, ali ih je u tome spriječila policija. Zbog toga su se “ministri” s crnim gavranovim perima preko očiju slikali ispred zgrade. “Sa ovom vladom se ionako samo možemo slikati”, kažu.

HULIGANI

Divljanje navijača na nogometnim tribinama dovelo je do prekida dvije utakmice koje su u okviru Premijer lige igrane u BiH proteklog vikenda. Navijači Borca iz Banje Luke, odnosno Zrinjskog iz Mostara, utrčali su na teren i ugrozili živote fudbalera Željezničara i Veleža. Oba prekida desila su se pošto su gostujuće ekipe postigle vodeće golove. Nakon mostarskog derbija između Zrinjskog i Veleža, u zapadnom dijelu grada zabilježene su masovne tuče između policije i navijača Zrinjskog, i zapaljena su dva auta, pa su morali intervenirati specijalci.

DRAGAN

Dragan Vasiljković, poznatiji kao Kapetan Dragan, osumnjičen za ratne zločine, a manje kao Daniel Sneden, samozatajni učitelj golfa iz Australije, ponovo je izgubio na sudu. Sud u Australiji podržao je odluku nižeg suda iz novembra prošle godine prema kojoj Vasiljković može biti izručen Hrvatskoj, gdje je optužen za ratne zločine. “Nema očigledne osnove po kojoj bi trebalo smatrati da je niži sud pogriješio u svojoj odluci”, navodi se u odluci Saveznog suda, koju prenose australski mediji. Konačna odluka o isporučenju Vasiljkovića sada je u rukama australskog ministra unutrašnjih poslova Brendana O’Connora, mada postoji žalbeni postupak i na ovu odluku.

Vasiljković je uhapšen u Australiji 12. maja 2010. na osnovu potjernice koju je za njim 2006. izdao sud u Šibeniku. Kapetan Dragan je kao komandant dobrovoljačkih jedinica u Hrvatskoj optužen za ratne zločine počinjene nad zarobljenim pripadnicima hrvatske vojske i policije u Kninu u ljeto 1991. te u selu Bruška kod Benkovca u februaru 1993. Za zločine koje je počinila Vasiljkovićeva jedinica u Istočnoj Bosni nikada nikakva optužnica nije podignuta. Vasiljković je pred australskim sudom negirao sve optužbe.