Kampanja zakon mijenja

Pod komandom Jadranke Kosor, koja prvi put vodi stranku kroz parlamentarne izbore, Hrvatska demokratska zajednica odlučila se na kampanju svim raspoloživim sredstvima, a iz onoga što je dosad pokazala, čini se da joj je repertoar argumenata krajnje oskudan. HDZ-ova kampanja svodi se na niske udarce, u kojima predsjednica stranke ne preza od spominjanja prepona opozicijskog prvaka Zorana Milanovića, na ponavljanje priglupih laži, poput one da će Kukuriku koalicija otpustiti 80 posto državnih službenika, ili na primitivne šovinističke ispade, za koje su zaduženi stranački jastrebovi poput šefa HVIDR-e Josipa Đakića.

Glavni motiv dosadašnje kampanje bilo je plašenje birača dolaskom “crvene opasnosti” i srbijanskim presezanjima izvana, što su do te mjere potrošene fore da su mjerenja biračkog raspoloženja već zabilježila negativan efekt po rejting vladajuće stranke, a njena predsjednica popila je pritom i pokoji komični autogol, poput onoga kada joj je na internetu osvanula partijska knjižica SKJ, čija je članica bila još od 1972. godine.

Ljubav, rat i politika

Sve bi to bilo tek samo nepodnošljivo degutantno i otužno, na mahove i smiješno, da vladajući HDZ u sva raspoloživa sredstva kampanje nije ubrojio i zakonodavnu većinu u Saboru, predlažući štetna zakonska rješenja kojima je jedini cilj manipulacija biračkim tijelom. Posljednje među tim rješenjima je prijedlog Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, čiji je smisao najjasnije izrazio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, ustvrdivši da će ići na ruku samo ratnim zločincima. Zakon, koji bi jednim potezom uništio jedva uspostavljenu suradnju Hrvatske i Srbije po ovim osjetljivim pitanjima, i predsjednik Ivo Josipović uzeo je kao primjer štetnog zakona koji bi, kada bi imao veće ovlasti, odbio potpisati i vratio Saboru.

No, kako za “Novosti” kaže profesor Fakulteta političkih znanosti Ivan Šiber, HDZ-ove predizborne metode, koje uključuju manipulaciju zakonima, u kampanji su očekivane. “U ljubavi i ratu, a pomalo i u politici, sve je dozvoljeno”, navodi Šiber.

– Unutar kampanje oni koji su na vlasti u poziciji su da dirigiraju nekim društvenim procesima, pa mjesecima prije izbora otvaraju raznorazne objekte, a koriste se i zakonima. Nema nikakve dileme da je prijedlog Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata sastavni dio HDZ-ove predizborne kampanje. Činjenica je da se već nekoliko mjeseci za tu podvalu s optužnicama zna i da se nije reagiralo, već se reagiralo u optimalno vrijeme, da bi se prije izbora stvorio nacionalni naboj i mobiliziralo biračko tijelo – kaže Šiber, dodajući da se ne bi previše bavio ocjenom sadržaja samog prijedloga Zakona o ništetnosti.

– Tu bih se priklonio prosudbama predsjednika Josipovića, po kojem od tog zakona nema velike koristi, a štetne posljedice donosi u mjeri u kojoj pojačava tenzije u Hrvatskoj i regiji, što nam nije potrebno. Uvijek možemo reći da mi nismo s time započeli, ali činjenica je da su hrvatska i srpska vrhuška pronašle zgodan moment međusobnog suprotstavljanja i unutrašnje homogenizacije – dodaje Šiber.

Zakon o Ini

Njegov kolega s fakulteta, politolog Dražen Lalić, ističe da je HDZ i prije zastupao štetna zakonska rješenja kako bi se dodvorio svojim biračima, podsjećajući, primjerice, da je u svibnju ove godine premijerka Kosor odbila stavove stručnjaka iz Radne skupine za izmjene Kaznenog zakona, koji su predložili dekriminalizaciju lakih droga.

– Šteta ovoj zemlji činila se i takvim zakonima koji, unatoč stavu stručnjaka, ne žele razlikovati lake i teške droge, a mogli bismo govoriti i o štetnim odlukama Vlade, poput nedavne donacije gotovo deset milijuna kuna za gradnju crkve u Kninu, dakle, mimo onih 300 milijuna kuna koji se godišnje daju crkvi po ugovoru sa Svetom Stolicom. Predsjednica Vlade još je za tu crkvu prošlog mjeseca postavila kamen-temeljac, što je prošlo prilično nezapaženo, iako se radi o izravnom narušavanju odvojenosti crkve i države u svrhu što boljeg rezultata u IX. izbornoj jedinci – kaže Lalić, napominjući, kao i Šiber, da vladajući na taj način mehanizme vlasti koji su im još dostupni koriste u vrlo širokom rasponu, pri čemu podudaranje aktivnosti Vlade s kampanjom ide dotle da premijerka osobno otvara “sajmove bundeva i bučica”.

Koji tjedan prije nego što će u Sabor poslati spomenuti prijedlog Zakona o ništetnosti, HDZ-ova vlast upustila se i u obranu nacionalnih interesa od velikomađarskih presezanja, prijedlogom izmjena Zakona o Ini kojim bi se ograničilo vlasništvo u toj kompaniji ispod 50 posto dionica, a taj zakon kasni najmanje godinu dana, koliko je prošlo otkako je SDP predlagao slično rješenje i otkako je čak i HDZ-ovcima postalo jasno da je Ina bila predmet sumnjivih aranžmana s MOL-om. Moglo bi se reći da premijerka s tim zakonom kasni i tri godine, koliko je prošlo otkako je hrvatska strana izgubila većinu u Ini, jer je Fond hrvatskih branitelja, kojem je na ona bila na čelu, odlučio prodati svoje dionice MOL-u, ili da kasni čak devet godina, koliko je prošlo otkako je SDP-ova koalicijska vlada donijela Zakon o privatizaciji Ine, koji je predvidio da se ta kompanija postupno proda tako da do ulaska u Europsku uniju Hrvatska zadrži samo 25 posto dionica.

Mnogi su komentatori hrvatskih zbivanja ocijenili da se predizbornom izmjenom takvog zakona iz Hrvatske stranim investitorima, koji su se ionako razbježali, šalje poruka o vlastitoj nevjerodostojnosti. Naime, jedini nesporan i čist način da Vlada zadrži punu kontrolu nad Inom bio je da u svojem vlasništvu zadrži i više od 50 posto dionica te kompanije, što ona nije učinila, već je dionice utržila. S druge strane, jedini opravdan razlog za ograničavanje vlasništva u Ini je u sumnjivom stjecanju upravljačkih prava od strane MOL-a, na koje je trebalo reagirati ranije, jer se s takvim prijedlogom uoči izbora odašilje u inozemstvo dojam, koji je točan, da se u Hrvatskoj zakoni mijenjaju samo u svrhu političke kampanje. Tim više što taj zakon sada predlaže osoba – Jadranka Kosor – koja je kao tadašnja zamjenica premijera 2009. vlastoručno potpisala Vladinu odluku kojom su MOL-u prepuštena upravljačka prava, a iz koje je proizašla sva šteta.

Za TV kalendar

No od rastjerivanja investitora zasigurno je važniji moment što se Vlada Jadranke Kosor svojom manipulacijom zakonima na bazi nacionalističke politike našla u raskoraku s europskom politikom koju je zdušno zastupala kao ključnu polugu svojeg održanja, pa je, nakon što je premijerka uzviknula kako više nikada nećemo ići po mišljenje u Beograd, prijedlog izmjena Zakona o Ini dala prevesti na engleski i poslati po mišljenje u Bruxelles. Taj isti Bruxelles, po čije ćemo mišljenje od sada uvijek ići, zabrinuo se i nad prijedlogom Zakona o ništetnosti, što je smjesta dovelo do kolebanja u HDZ-ovim redovima. Umjesto zakona, u Sabor je poslana deklaracija sličnog sadržaja, pa je zatim odlučeno da se Saboru pošalju i zakon i deklaracija, da bi HDZ prilikom glasanja ostao bez kvoruma, a pitanje je hoće li ga uopće moći osigurati s obzirom na protivljenje dijela koalicijskih partnera.

To glavinjanje između obaveza prema briselskim uzusima i pokušaja da se manipulacijom zakonima osvoje politički poeni u kampanji, počelo je ostavljati dojam da Hrvatskom posljednjih mjeseci upravlja pijani zakonodavac, tim više što je HDZ-ova Vlada, baš otkada je vodi Jadranka Kosor, već imala čitav niz legislativnih promašaja koji su kasnije ispravljeni, poput Zakona o umjetnoj oplodnji, ili je forsirala zakonske prijedloge toliko ozbiljno pripremljene da su unaprijed bili osuđeni na propast, poput izmjena Zakona o radu ili paketa zakona o visokom školstvu.

– Oni se u cjelini mandata ponašaju na taj način, pri čemu pijanstvo očigledno ima svoje faze. Najprije su bili veseli, pa su onda, kako ih je hvatalo, izgubili odgovornost i počeli krasti. Sada bauljaju, a otrežnjenje će doći nakon izbora – vrlo je sažeto za “Novosti” taj fenomen opisao SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk.

Za razliku od HDZ-a, Kukuriku koalicija odlučila je ovogodišnju kampanju voditi pozitivno, s primarnim naglaskom na ekonomska i socijalna pitanja, potpuno izbjegavajući uvući se u rat uvredama. Time je agresivnost HDZ-a do te mjere naglašena da se, prateći stranačke skupove i komunikaciju s biračima suprotstavljenih tabora, sve više čini da na ovim izborima biramo između pristojnosti i raspomamljenog divljanja.

Bauk smatra da je način na koji HDZ trenutačno vodi kampanju kontraproduktivan za samu tu stranku jer, kako kaže, stavovi koje oni zastupaju, poput plašenja građana “crvenom opasnošću” i opasnošću iz Srbije, više se ne mogu uzimati zaozbiljno.

– Recimo to tako da ozbiljni politički stavovi imaju mjesto u središnjem dnevniku, dok su ovi stavovi HDZ-a više za TV kalendar. Ta kampanja ne doprinosi rastu njihovog rejtinga, a to je još jedna dobra vijest za Hrvatsku, jer se pokazalo da građani očito na to više ne reagiraju – zaključuje Bauk.

HDZ-ova tragikomedija

Politolog Dražen Lalić procjenjuje da prijedlog Zakona o ništetnosti neće proći u Saboru ili će, ako će proći, biti usvojen samo da bi nakon izbora, zbog međunarodnog pritiska i potrebe suradnje sa Srbijom, bio povučen.

– Nekadašnji njujorški guverner Mario Cuomo rekao je kako kampanju “vodimo u poeziji, a vladamo u prozi”; ova naša groteska vodi se u tragikomediji, a vlada se u stvarnosti koja je po obilježjima krize tragična. U HDZ-u znaju da se nikada ne može dovoljno podcijeniti biračko tijelo i majstori su održavanja na vlasti. Oni žele zadržati one birače koji su do sada glasali za njih zbog seta tradicionalističkih vrijednosti, odnosno nacije, religije, Domovinskog rata, a oba zakona koja spominjete nisu tom dijelu izbornog tijela samo signal da je HDZ nacionalno svjesna, nego i nacionalistička stranka. Međutim, za one birače koji su obrazovaniji, takvi trikovi nisu funkcionalni, pa istovremeno dolazi do kontraefekta – kaže Lalić.

– Loša vijest za HDZ je što se kontekst značajno promijenio. Prvo, Domovinski rat zbog proteka vremena sve manje utječe na birače; drugo, upravo je HDZ radio protiv nacionalnih interesa kada je MOL-u prepustio upravljačka prava; treće, zbog učinka krize u kampanji ljude najviše zanimaju ekonomska i socijalna pitanja; a četvrto, tu su razarajuće posljedice korupcije na HDZ i postavlja se pitanje kako je stranka koja tvrdi da je jedini garant nacionalnih interesa mogla toliko naštetiti nacionalnim interesima – zaključuje Lalić.

Lalić: HDZ mora kleknuti pred ljude i tražiti ih oprost

To što opozicija nije dovoljno kvalitetna i konkretna, tvrdi Dražen Lalić, za većinu ljudi neće značiti da oni neće glasati protiv HDZ-a koji se pokazao, kaže on, “kao jedna mediokritetska, neznalačka i kvarna stranka”.

– S druge strane, moram reći da HDZ ne bi trebalo baciti u ropotarnicu povijesti, jer ta stranka ima svoje zasluge u stvaranju države, a i u kasnijoj liberalizaciji, kao kada je Ivo Sanader došao s onim “Hristos se rodi”. Ne bi se smjelo dogoditi kao u Italiji, da su demokršćani nestali, a da ih je zamijenio licemjerni populizam. Ali HDZ mora kleknuti pred ljude i tražiti ih oprost što je, nažalost, propustio učiniti, a zadnja prilika bila je na stranačkom saboru u Areni. Ovo što sada radi u kampanji nije znak da je stvarno svjestan da mora ići na servis. On si utvara da je doživio katarzu, a nije, za što je pokazatelj i to što se jednostavno vratio starim Sanaderovim trikovima za održavanje na vlasti. Mnogi hadezeovci su pošteni i demokratski orijentirani ljudi koji će kazniti tu stranku i loša vijest za HDZ je da, ako neće sami preuzeti političku odgovornost, onda će to 4. prosinca učiniti birači – kaže Lalić.