Pojačani monitoring za Hrvatsku

Hrvatskoj je potreban pojačani monitoring kako bi se pratila efikasnost istraga i suđenja za ratne zločine, ističu nevladine organizacije Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka. One su na konferenciji za medije sazvanoj nakon objavljivanja izvještaja EU-a o napretku Hrvatske zatražile i da se odmah nakon izbora, kad se konstituira novi saziv Sabora, uspostavi efikasan nadstranački mehanizam za praćenje provođenja svih reformi proisteklih iz pregovora o poglavlju 23 o pravosuđu i ljudskim pravima.

Optužnice primiti i analizirati

– Monitoring nadzornog tijela sastavljenog od zastupnika, stručnjaka i nevladinih aktivista, koje bi surađivalo s Uredom pučkoga pravobranitelja s mandatom za izradu polugodišnjih izvješća te imalo status posebnoga izvjestitelja za institucije EU-a, potreban je jer mnogi ratni zločini, nezavisno od nacionalnosti počinitelja i žrtve, nisu procesuirani – smatraju u navedenim organizacijama.

Na konferenciji je bilo riječi o nastojanju HDZ-a i Vlade da proguraju usvajanje Zakona o ništetnosti pravnih akata bivše JNA, SFRJ i Srbije, što je ocijenjeno kao pokušaj prekida uspješne suradnje sa Srbijom.

– Od sporazuma 2006, Hrvatska je Srbiji ustupila 29 predmeta sa 53 osobe, od kojih je pravomoćno osuđeno desetero, na dvije do 20 godina zatvora – rekao je Mladen Stojanović, pravnik iz osječkog Centra. Podsjetio je da je Hrvatska potpisala sporazume sa Srbijom i Crnom Gorom, ali ne i s BIH-om, a odgođeno je za ljetos najavljeno potpisivanje sporazuma Srbije i BIH-a.

– Tek kad sve države regije međusobno potpišu takve sporazume, moći će uspješno loviti sve koji se skrivaju – rekao je Stojanović.

Kritizirajući Zakon o ništetnosti, predsjednik GOLJP-a Zoran Pusić rekao je da se neke od optužnica koje su ljetos stigle iz Beograda mogu smatrati neosnovanima, ali je jedino rješenje da se svaku primi i analizira, pa da se dokaže njena neosnovanost ili, u suprotnom, pokrene istraga i podigne optužnica.

– Ovakav kakav je, Zakon bi jedino mogao zaštititi ratne zločince, jer bi i Srbija mogla donijeti recipročan zakon – rekao je Pusić.

Porast verbalnog nasilja

Predstavnici nevladinih organizacija podsjetili su na svoje otvoreno pismo zbog politizacije ratnih i poslijeratnih stradanja u predizbornoj kampanji.

– Umjesto politizacije i verbalnoga nasilja, kojima je nakon razdoblja političke korektnosti učinjen korak unatrag, političari bi trebali poštovati institucije pravne države i Ustav te se u nastavku predizborne kampanje okrenuti programima i rješavanju stvarnih problema -upozorila je voditeljica Documente Vesna Teršelič. Ona je podsjetila i da su u 74 posto od 105 istraživanih predmeta odbijeni zahtjevi za odštetu zbog gubitka člana porodice.

– Zahtjevi su odbijeni, a obitelji žrtava koje dvadesetak godina žive u patnji zbog gubitka kažnjava se plaćanjem visokih troškova parničnoga postupka, koji dosežu do 80.000 kuna.  Iako se očekivalo da će u procesu zatvaranja poglavlja 23 Hrvatska odustati od naplate sudskih troškova, to do danas nije učinjeno – rekla je Vesna Teršelič.