Možda je upravo obilježavanje “Dinarine” stogodišnjice prilika da se postave više ciljevi i NK “Dinara” vrati na ono mjesto koje joj objektivno u današnjem hrvatskom nogometu može pripadati, a to je pozicija solidnog i ambicioznog drugoligaša
NK “Dinara” nije djelovala tokom Drugog svjetskog rata. Velik broj njenih igrača uključio se aktivno u partizanske jedinice, a još u predratnom razdoblju dvojica su izgubili živote zbog svojih antifašističkih uvjerenja
“Dinarino” igralište nalazilo se odmah ispod velike ranžirne stanice. Pedesetih godina, kad bi bura duvala a igrala se utakmica, zastajali bi mašinovođe na parnim lokomotivama i puštali paru koju bi bura ponijela na igralište i vitlala je zajedno sa prašinom
Tokom tridesetih godina “Dinara”nije bila samo nogometni klub, već i društvo sa više sekcija, pokretač i organizator društvenoga života u Kninu. Pored sportskih sekcija, kroz “Dinaru” su djelovali mješoviti pjevački zbor i klupski muzički orkestar
Oko promjene imena kninskoga kluba, dugo je trajalo usaglašavanje, i početkom 1923. godine, kad se to više nije moglo odlagati, na zahtjev Milana Amanovića, klub dobija ime NK “Dinara”, po planini koja dominira nad Kninom. NK “Dinara” se legitimisala kao gradski i građanski klub, bez nacionalnih i ideoloških oznaka
NK “Dinara” iz Knina obilježit će u ljeto 2013. stotinu godina kontinuiranog rada. Na koji je način klub odolijevao vremenu i kako se uspio održati kad je kroz svoju historiju preživio tri krvava rata i čak osam državnih tvorevina, a ostao pod istim imenom, ničući više puta iz pepela? U ovom feljtonu, pokušat ćemo to približiti čitateljima