Kult ličnosti
Pablo Picasso
Izložbu djela slavnog slikara u Klovićevim dvorima u Zagrebu posjetilo je do sada oko osam tisuća ljudi, a Zagreb se, prema mišljenju direktorice muzeja Marine Viculin, barem nakratko “izvukao iz blatnjave svakodnevice”. Na izložbi, koju je dosad u 20 gradova svijeta vidjelo šest milijuna posjetitelja, predstavljeno je 49 Picassovih slika, sedam skulptura i 41 fotografija, koje predstavljaju kronološki presjek stvaralaštva jednog od ključnih umjetnika 20. stoljeća. Izložba pokriva različite faze Picassova stvaralaštva, plavu, ružičastu i afričku, najvažnija djela sintetičkog kubizma, nadrealistički ciklus, angažiranu umjetnost i ratne slike, pop-fazu i varijacije na teme starih majstora, a sadrži i fotografije iz osobnih arhiva.
Dario Fo
Talijanski dramski pisac i glumac, autor je poruke koja je na Svjetski dan kazališta, 27. ožujka, pročitana u svim teatrima svijeta. U poruci, između ostalog, piše: “Jednom davno, vlast je svoju nepodnošljivost prema ljudima od teatra izrazila tako što ih je prognala iz grada. Danas se glumci i ansambli zbog krize susreću s teškoćama u pronalaženju pozornice i publike, pa vlastodršci više nemaju problema s nadzorom nad onima koji se izražavaju kroz ironiju i sarkazam. Zato je jedino rješenje za krizu nadati se da će se protiv nas i protiv mladih koji žele naučiti teatarsko umijeće organizirati velika hajka: nova dijaspora glumaca koja će svakako, iz nametnutih okolnosti, izvući nezamislive prednosti za novo kazalište.
Tena Štivičić
Jedna je od četvoro dramskih autora koji će sudjelovati u kreiranju predstave “Evropa” u Zagrebačkom kazalištu mladih. Radi se o koprodukcijskom projektu “Četiri grada, četiri priče” koji je u Zagrebu okupio glumce, dramaturge, skladatelje i producente iz još tri kazališta: Repertoarnog kazališta Birmingham, Državnog kazališta Dresden i Poljskog kazališta Bydgoszcz. Autori tekstova za predstavu su i Steve Waters, Lutz Hübner i Malgorzata Sikorska, a redatelj je Janusz Kica. Predstava “Evropa” na satiričan i komičan način govori o svakodnevnom evropskom životu u doba krize, o traženju identiteta na multikulturnom kontinentu koji se neprestano mijenja i o novim političkim opasnostima koje kucaju na vrata. Premijera predstave zakazana je u ZeKaeM-u za 25. travnja.
Ljubomir Simović
Književnik i dramski pisac, autor je poznatog komada “Čudo u Šarganu” koji je nedavno izveden u Narodnom pozorištu u Užicu. O njemu Simović kaže: “Kafana Šargan je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih negde na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija kafana Šargan. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade. Ipak, verovati da je ispunjenje čoveka moguće samo uz novac i moć, značilo bi otpisati milione ljudi i životnih mogućnosti. Ostvarenje čovekovog identiteta i njegove sreće mora da je moguće na svim nivoima, pa i na onima koje smatramo najnižim. Zato je za mene moja glavna junakinja važna u istoj meri kao Antigona ili Medeja.”
Želimir Žilnik
Znameniti filmski redatelj, dobitnik je nagrade za životno djelo Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma. Žilnik je autor brojnih igranih i dokumentarnih filmova, jedan od začetnika žanra doku-drame, nagrađivan na domaćim i internacionalnim filmskim festivalima. Od početka filmske karijere okrenut je suvremenim temama, koje uključuju društvenu kritiku svakodnevice, kao u filmovima “Žurnal o omladini na selu, zimi” (1967), “Pioniri maleni, mi smo vojska prava” (1968), “Nezaposleni ljudi” (1968), “Crni film” i drugima. Studentske demonstracije 1968. tema su Žilnikovog prvog igranog filma “Rani radovi” (1969), nagrađenog Zlatnim medvjedom u Berlinu i s četiri nagrade u Puli. Njegovi filmovi do sada su prikazani na oko 250 međunarodnih festivala i filmskih manifestacija.
Bojana Subašić i Bogdana Opačić
Autorice su istraživanja “Šta su vrednosti za maturante?” koje je nedavno predstavljeno u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka u Beogradu. Današnji maturanti u Srbiji nešto su liberalniji nego što su bili njihovi vršnjaci ranijih godina, postepeno prihvaćaju suvremene kulturne obrasce, ali još zabrinjava izražena netrpeljivost prema drugim narodima, naročito prisutna među mladima tradicionalističkih stavova. Istraživanje pokazuje da liberalne stavove češće danas u Srbiji pokazuju osobe ženskog spola, dok manje od četvrtine tradicionalista zna navesti barem jednu demokratsku vrijednost. Uglavnom ne vole klasičnu i jazz muziku, idoli su im Gadafi i Milorad Ulemek Legija, a omiljena mjesta kladionice i sportska borilišta.
Emir Kusturica
Priprema se režirati operu “Na Drini ćuprija”, koja bi trebala biti postavljena na sceni kazališta u kamenom Andrićgradu, koji redatelj podiže uz svesrdnu pomoć predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Pismo namjere za projekt “Na Drini ćuprija” u Banja Luci uz Kusturicu je potpisao i direktor talijanskog kazališta La Fenice Verdiana iz Venecije Cristiano Keroto. “Opera će biti financirana obostrano, s tim što ćemo mi dati znanje, a scenografiju, ljude i filharmoniju dati će teatar La Fenice”, kazao je Kusturica.