Arhiva za ‘Broj 694’

Kronika

Uzurpatorima vlastite imovine Milan Gvozdić mora isplatiti 167.000 kuna zbog “ulaganja”, sudske troškove od 161.000 kuna, redovnu i zateznu kamatu

Nastavite čitati...

Milijarderske štetočine

U socijalističkoj Jugoslaviji postojao je, sjetit ćete se, mit o legendarnom rudaru iz Breze Aliji Sirotanoviću, koji je u jednom radnom danu iskopao više ugljena od još legendarnijeg sovjetskog rudara Alekseja Stahanova. U ono vrijeme, kada se udarništvo cijenilo puno više od muljaža tipova koji se nikada nisu vrući napili vode (oni će se pojaviti […]

Nastavite čitati...

Gladni križ

Radi se o tome da ideja siromašne Crkve previše košta – reče msgr. Juraj Jezerinac, zavaljen u duboku kožnu fotelju, s čašicom kvalitetnog konjaka u desnoj ruci. “Koliko košta da košta”, kaže msgr. Josip Bozanić, nalijevajući i sebi piće. “Poruke pape Franje treba provoditi u djelo bez obzira na cijenu.” “Čekaj malo, Joža, ali znaš […]

Nastavite čitati...

Protiv dogmi i licemjerja

Moliéreov Tartuffe u ZeKaeM-a  Ime francuskog komediografa Jean-Baptistea Poquelina Moliérea posljednja je tri stoljeća sinonim za oštro ruganje privatnim i društvenim slabostima, a njegov najslavniji komad “Tartuffe” zaštitni je znak govora o pokvarenosti i licemjerju. Tartuffe je lažni vjernik koji obrlati jednu obitelj, pobožno se udarajući u prsa i pretvarajući se da su mu nebesa […]

Nastavite čitati...

Bolje išta nego ništa

Nakon pobjede na vinkovačkom Festivalu dokumentarnog rock filma, Ines Pletikos svoje je ostvarenje “Kako smo ušli u Europu: slučaj SexA” predstavila i u Zagrebu. Riječ je dakle o legendarnoj zagrebačkoj underground rock skupini iz 1980-ih i njihovoj neuspjeloj avanturi u Nizozemskoj početkom 1990-ih. SexA se nakon prve “art” faze raspala sredinom 1980-ih, da bi se […]

Nastavite čitati...

Sitni bodovi

Sonja Manojlović: A sa šest labradora na more putovat ću (HDP, Zagreb, 2012) Sonja Manojlović na jugoslavenskoj se književnoj sceni javila te odmah bila prepoznata kao zanimljiva, poprilično apartna pojava još kao tinejdžerica, upečatljivim prvijencem naslovljenim “Tako prolazi tijelo” (1965.). Od tada do knjige “Babuška” (1987.) u relativno postojanom ritmu objavljuje niz pjesničkih i jednu […]

Nastavite čitati...

Kult ličnosti

Izložbu djela slavnog slikara u Klovićevim dvorima u Zagrebu posjetilo je do sada oko osam tisuća ljudi, a Zagreb se, prema mišljenju direktorice muzeja Marine Viculin, barem nakratko “izvukao iz blatnjave svakodnevice”

Nastavite čitati...

Balkan prolaz

Sredinom prošle sedmice beogradski “Blic” objavio je informaciju, pozivajući se na svoje haške izvore, prema kojoj je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić pokušao “trgovati” sa Tribunalom

Nastavite čitati...

Biblijski prizor u Jošanima

Dnevnik 3 Ivan Šuker je Srećko Horvat hrvatskih financija! Nedavna Horvatova opservacija na temu Basquiat – “Sam sistem subverzira subverziju, međutim ja bih to još malo subvertirao” – dobila je svoj financijsko-teorijski ekvivalent: u Dnevniku tri Tatjane Munižabe, koja pamti i slavnije dane, naš je mudrijaš rekao da bi umjesto zaduživanja provodio strukturne reforme. To […]

Nastavite čitati...

Pronađeno vrijeme?

U danima kada saznajemo da je “Slovenija jednoglasno za Hrvatsku u EU-u”, kako novinari prevode glasanje zastupnika slovenskog Državnog zbora o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, i kada treba imati želudac, tj. opskrbiti se dobrom dozom (nepovijesnog) cinizma da bismo mogli progutati fraze političara o “upućenosti jednih na druge i imanju puno toga zajedničkog”, sada “kada […]

Nastavite čitati...

Petar Skansi: Ne znam zašto bi Marčinku smetala sportska inspekcija

Tomislav Marčinko je tvrdio da sportska inspekcija u Dinamu neće ništa naći, pa ne vidim razloga zašto bi mu smetala. Netko tko tako napada rad inspekcije izaziva sumnju da nešto nije u redu. No svjesni smo da sportski inspektori neće riješiti sve probleme sporta

Nastavite čitati...

Pravi Bauk za ustašluk

Broj 694, str. 8

EGIDA: Politika

NN: Ministar uprave nastoji promijeniti nazive ulica vezane uz osobe i datume iz NDH
N: Pravi Bauk za ustašluk
PN: Ministarstvo Arsena Bauka zatražilo je odluke predstavničkih tijela o imenovanju ulica po Mili Budaku i 10. travnju kako bi se utvrdilo jesu li one u skladu s Ustavom i zakonima

PIŠE: Nenad Jovanović

FOTO1: Ulica u Vinkovcima nazvana po ministru NDH (Foto: PIXSELL)
Op.Ur.: Ulica Mile Budaka

OKVIR N: Promjena osobnih dokumenata prije im nije smetala
OKVIR TEKST: Poteze Ministarstva uprave i ministra Bauka pozdravila je i židovska nevladina organizacija “Margelov institut” iz Zagreba koja se već godinama zalaže za ukidanje ustaških naziva ulica u hrvatskim gradovima.
– Ustaše u Hrvatskoj konačno treba smjestiti na povijesni otpad, gdje im je i mjesto. Srpska i židovska zajednica previše su krvlju platile ustaško divljanje od 1941. do 1945. da bi danas neko slavio zločinca Milu Budaka kao hrvatskog književnika ili obilježavao uspomenu na uspostavljanje zločinačke NDH putem naziva ulica – kaže direktor “Margelovog instituta” Alen Budaj.
– Ne iznenađuje nas otpor stanovnika tih ulica koji ne žele promjenu naziva pravdajući to financijskim izdatkom za nove osobne dokumente. Oni su sve do sada prihvaćali takvo stanje, budući da nijedna inicijativa promjene naziva nije došla od samih stanovnika tih ulica. Dakle, stanovnici tih ulica šutjeli su i pasivno prihvatili ustaške nazive koje su im nametnule gradske i općinske uprave, a kada država te nazive napokon uklanja, sada im to smeta iz razloga plaćanja promjene osobnih dokumenata – kaže Budaj.

TEKST:
Ministar uprave Arsen Bauk počeo je ispunjavati najave o uklanjanju imena ulica, trgova i mjesnih odbora vezanih uz Nezavisnu Državu Hrvatsku. Ovakvi nazivi su tokom 1990-ih bili pravi hit i namnožili su se u državi koja je u svom Ustavu, u izvorišnim osnovama, navela da je sljednica antifašističke a ne ustaške Hrvatske, odnosno ZAVNOH-a a ne NDH.
Podsjetimo, u “najboljim” danima, ministar u vladi NDH Mile Budak imao je 20-ak ulica, trgova i kvartova, između ostalih i u Zagrebu. U Pakoštanama kraj Zadra čak su dvije ulice nosile njegovo ime, dok se u selu Slatinskom Drenovcu u općini Čačinci jedna ulica zove “10. travnja”.
Dok se vlada Ivice Račana pravila nevještom oko imena ulica, ali i oko spomen-obilježja Budaku u Sv. Roku i Juri Francetiću u Slunju, naredni premijer Ivo Sanader energično je 2004. godine naredio da se ta dva spomen-obilježja uklone, što je promptno provedeno. Do kraja te godine gradska vijeća u Gospiću, Kninu i Zadru, sva tri s HDZ-ovom većinom, preimenovala su ulice Mile Budaka, što je učinjeno i s ulicom u Splitu. U Zagrebu je, nakon višegodišnjeg natezanja i inertnosti gradskih vlasti, mjesnom odboru koji se zvao po Budaku 2010. vraćeno predratno ime po slovenskom pjesniku Otonu Župančiču. Ipak i danas u Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici, Pagu, Pleternici, Komiži, Lovincu, Jasenici, Klakaru i u Pakoštanama postoje ulice Mile Budaka, ali kako vjeruju u Ministarstvu uprave, neće još dugo, iako će, kako su najavili, zadnju riječ o tome imati Ustavni sud.
Naime, to je Ministarstvo početkom marta od svih općinskih i gradskih uprava u kojima su ulice nazvane po Budaku i danu osnivanja NDH zatražilo odluke predstavničkih tijela o imenovanju tih ulica kako bi se utvrdilo jesu li ona u skladu s Ustavom i zakonima. Polazište za takav postupak je stav Sanaderove vlade vezan uz uklanjanje spomen-obilježja: da je njihovo postavljanje bilo suprotno izvorišnim osnovama Ustava Hrvatske i da nanosi štetu ugledu i interesima zemlje. U Ministarstvu uprave ističu da ako ti spomenici nisu bili u skladu s Ustavom, onda to ne mogu biti ni ulice koje nose Budakovo ime.
Što se tiče Ulice 10. travnja, koja je to ime umjesto dotadašnjeg (Ulica 21. novembra) dobila na sjednici skupštine od 11. aprila 1997, nakon pribavljenog mišljenja stanovnika Slatinskog Drenovca, Ministarstvo je pokrenulo postupak ciljanog nadzora ustavnosti i zakonitosti općinske odluke i zatražilo dokumentaciju od općinskih vlasti. Nakon uvida u nju, donijelo je odluku o obustavljanju te odluke, odnosno o poništavanju imena 10. travnja.
U izvorišnim osnovama Ustava navodi se da se “izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost” to očitovalo, između ostalog, “u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju NDH, 1941., u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.).”
Kako se naziv ulice povezuje s datumom osnivanja NDH, čije je veličanje u suprotnosti s vrijednostima i principima uređenim izvorišnim osnovama Ustava, Ministarstvo je obustavilo primjenu odluke. Odluka će biti dostavljena općinskim vlastima u Čačincima koje na osnovu nje imaju mogućnost ulici dati neko drugo ime. No kako smo rekli, konačnu riječ o tome da li odluke o imenovanju ulice 10. travnja, a onda i Mile Budaka krše Ustav imat će Ustavni sud.
Razvoj događaja oko ulice u Slatinskom Drenovcu pozdravio je i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije Igor Pavković.
– Do sada nije bilo političke volje da se to ime promijeni. Općina nije bila zainteresirana, a s državnog nivoa nitko je na to nije prisiljavao. Uostalom, za svaku je osudu što nakon 70 godina imamo licu 10. travnja – kaže Pavković, koji se nada da će to sada biti riješeno.
Podsjetio je da je VSNM u prošlom sazivu tražio promjenu imena ulice, ali bezuspješno. Zbog preimenovanja ulica u Slatinskom Drenovcu i Virovitici u proljeće 2011. godine istupio je i tadašnji dožupan Staniša Žarković.

Nastavite čitati...

Rabljena sedmica

Slovenija Slovenski parlament u utorak je jednoglasno izglasao ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom. Tako je sretno okončano višegodišnje slovensko oklijevanje da ukloni prepreke s hrvatskog puta u EU, oklijevanje koje je počesto sličilo na političko ucjenjivanje s ciljem da se od Hrvatske iznude određeni teritorijalno-ekonomski ustupci. “Danas je za obje države poseban i […]

Nastavite čitati...

Intrigator

Prvog travnja na snagu je stupio Zakon o dadiljama kojim se reguliraju odnosi vezani uz izvaninstitucionalnu brigu o predškolskoj i školskoj djeci. Prvo što je medijski bilo zanimljivo jest da je zakonodavac zaprijetio nemalim kaznama onima koji se neće pridržavati novog zakona

Nastavite čitati...

Nostalgija i bijes

Iceage: You’re Nothing (Matador, 2013) Danski sastav Iceage na sceni je osvanuo prije dvije godine, snimivši odličan album “New Brigade” – brigada je zbilja bila nova, pogotovo usporedimo li ih sa sličnim grupicama koje su bolje od njih prošle stoga što su bile medijski gurane do iznemoglosti. “New Brigade” najavio je potencijalno zanimljivu budućnost mladih […]

Nastavite čitati...

Rekvijem za veliki san?

Prvoga srpnja ući ćemo u ozbiljno uzdrmanu integraciju, među čijim članicama ne vlada ravnopravnost, koja ulijeće u izvanevropske ratove i koja prihvaća potiranje demokracije

Nastavite čitati...

Država je kriva 25.671 put

Administrativnom mjerom – brisanjem iz stalnog prebivališta – životi onih koji su bili porijeklom iz ostalih republika SFRJ pretvoreni su u pakao. Uskoro ističe rok koji je Europski sud za ljudska prava dao slovenskoj vladi da uspostavi mehanizam njihova obeštećenja

Nastavite čitati...

Branislav Jelić: Ukinimo Vojsku Srbije

Umesto traljavih i sramnih izvinjenja, neiskrenosti oko pitanja koja iziskuju elementarnu ljudskost, ukinimo Vojsku Srbije. Srbija nema niti će imati Vilija Branta. Moramo da se pomirimo sa tim i da na drugi način pošaljemo poruku

Nastavite čitati...

Strah od popisa

Već se na probnom popisu, održanom prošle godine, pokazalo kako Bosna i Hercegovina baš i nije onakva kakvom je vide elite proizašle iz tronacionalne podjele države i društva

Nastavite čitati...

Država se povlači iz kulture

Najavljen je kraj etatizma takozvanog hladnog pogona: traže se modeli alternativnog financiranja kulture u financijskom sektoru, putem javno-privatnog partnerstva i zaklada

Nastavite čitati...

Julijana Matanović: Izborila sam se za neko svoje pismo

Svjesna sam svih opasnosti koje nosi to inatsko insistiranje na eglenisanju o knjigama, ali od njega ne odustajem ni pod cijenu marginaliziranja u užim znanstvenim krugovima

Nastavite čitati...

Lazar Džamić: Scene iz “Alana Forda” živimo svakog dana

Snaga “Alana Forda” je u tome što je vanvremenski. On je kritika svakog korumpiranog društva. Mnoge scene onoga što su bankari radili kao da su sišle sa njegovih strana

Nastavite čitati...

Sara Renar: Puštam da muzika govori za sebe

Ljepota je glazbe što na jednom primjeru možeš oslikati opće društveno stanje. Dok svatko gleda samo svoje sitne interese, nikada se kao zajednica nećemo pomaknuti s mjesta

Nastavite čitati...

Podzemna veza

Istražujući veze između pojedinih tvrtki ljudi iz Razvoj golfa, “Novosti” su zaključile da su projekti golfa na Srđu i HE Ombla povezani. Prokurist Razvoj golfa Ivan Kusalić ujedno je prokurist tvrtke Hydro SE, koja je 2011. iskazivala interes da bude HEP-ov partner u izgradnji Omble

Nastavite čitati...

Fantazma o biciklistima

Politikantsko kačenje za bicikliste, u rasponu od Bandića do Milanovića, jednostavan je i jeftin način da se kupi imidž zapadne metropole, brige za okoliš i zdravog života

Nastavite čitati...

Dušan Janjić: Događaji u Vukovaru otežali su razgovore Beograda i Prištine

Ako neko misli, poput predsednika Hrvatske Ive Josipovića, da je doprineo atmosferi regionalnog razumevanja time šta je dozvolio da se skup u Vukovaru održi i da se posle licitira sa mogućom promenom Ustava, onda je u teškoj zabludi

Nastavite čitati...