Pravi Bauk za ustašluk

Ministar uprave Arsen Bauk počeo je ispunjavati najave o uklanjanju imena ulica, trgova i mjesnih odbora vezanih uz Nezavisnu Državu Hrvatsku. Ovakvi nazivi su tokom 1990-ih bili pravi hit i namnožili su se u državi koja je u svom Ustavu, u izvorišnim osnovama, navela da je sljednica antifašističke a ne ustaške Hrvatske, odnosno ZAVNOH-a a ne NDH.

Podsjetimo, u “najboljim” danima, ministar u vladi NDH Mile Budak imao je 20-ak ulica, trgova i kvartova, između ostalih i u Zagrebu. U Pakoštanama kraj Zadra čak su dvije ulice nosile njegovo ime, dok se u selu Slatinskom Drenovcu u općini Čačinci jedna ulica zove “10. travnja”.

Dok se vlada Ivice Račana pravila nevještom oko imena ulica, ali i oko spomen-obilježja Budaku u Sv. Roku i Juri Francetiću u Slunju, naredni premijer Ivo Sanader energično je 2004. godine naredio da se ta dva spomen-obilježja uklone, što je promptno provedeno. Do kraja te godine gradska vijeća u Gospiću, Kninu i Zadru, sva tri s HDZ-ovom većinom, preimenovala su ulice Mile Budaka, što je učinjeno i s ulicom u Splitu. U Zagrebu je, nakon višegodišnjeg natezanja i inertnosti gradskih vlasti, mjesnom odboru koji se zvao po Budaku 2010. vraćeno predratno ime po slovenskom pjesniku Otonu Župančiču. Ipak i danas u Slavonskom Brodu, Vinkovcima, Virovitici, Pagu, Pleternici, Komiži, Lovincu, Jasenici, Klakaru i u Pakoštanama postoje ulice Mile Budaka, ali kako vjeruju u Ministarstvu uprave, neće još dugo, iako će, kako su najavili, zadnju riječ o tome imati Ustavni sud.

Naime, to je Ministarstvo početkom marta od svih općinskih i gradskih uprava u kojima su ulice nazvane po Budaku i danu osnivanja NDH zatražilo odluke predstavničkih tijela o imenovanju tih ulica kako bi se utvrdilo jesu li ona u skladu s Ustavom i zakonima. Polazište za takav postupak je stav Sanaderove vlade vezan uz uklanjanje spomen-obilježja: da je njihovo postavljanje bilo suprotno izvorišnim osnovama Ustava Hrvatske i da nanosi štetu ugledu i interesima zemlje. U Ministarstvu uprave ističu da ako ti spomenici nisu bili u skladu s Ustavom, onda to ne mogu biti ni ulice koje nose Budakovo ime.

Što se tiče Ulice 10. travnja, koja je to ime umjesto dotadašnjeg (Ulica 21. novembra) dobila na sjednici skupštine od 11. aprila 1997, nakon pribavljenog mišljenja stanovnika Slatinskog Drenovca, Ministarstvo je pokrenulo postupak ciljanog nadzora ustavnosti i zakonitosti općinske odluke i zatražilo dokumentaciju od općinskih vlasti. Nakon uvida u nju, donijelo je odluku o obustavljanju te odluke, odnosno o poništavanju imena 10. travnja.

U izvorišnim osnovama Ustava navodi se da se “izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost” to očitovalo, između ostalog, “u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju NDH, 1941., u odlukama Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.).”

Kako se naziv ulice povezuje s datumom osnivanja NDH, čije je veličanje u suprotnosti s vrijednostima i principima uređenim izvorišnim osnovama Ustava, Ministarstvo je obustavilo primjenu odluke. Odluka će biti dostavljena općinskim vlastima u Čačincima koje na osnovu nje imaju mogućnost ulici dati neko drugo ime. No kako smo rekli, konačnu riječ o tome da li odluke o imenovanju ulice 10. travnja, a onda i Mile Budaka krše Ustav imat će Ustavni sud.

Razvoj događaja oko ulice u Slatinskom Drenovcu pozdravio je i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije Igor Pavković.

– Do sada nije bilo političke volje da se to ime promijeni. Općina nije bila zainteresirana, a s državnog nivoa nitko je na to nije prisiljavao. Uostalom, za svaku je osudu što nakon 70 godina imamo licu 10. travnja – kaže Pavković, koji se nada da će to sada biti riješeno.

Podsjetio je da je VSNM u prošlom sazivu tražio promjenu imena ulice, ali bezuspješno. Zbog preimenovanja ulica u Slatinskom Drenovcu i Virovitici u proljeće 2011. godine istupio je i tadašnji dožupan Staniša Žarković.

Promjena osobnih dokumenata prije im nije smetala

Poteze Ministarstva uprave i ministra Bauka pozdravila je i židovska nevladina organizacija “Margelov institut” iz Zagreba koja se već godinama zalaže za ukidanje ustaških naziva ulica u hrvatskim gradovima.

– Ustaše u Hrvatskoj konačno treba smjestiti na povijesni otpad, gdje im je i mjesto. Srpska i židovska zajednica previše su krvlju platile ustaško divljanje od 1941. do 1945. da bi danas neko slavio zločinca Milu Budaka kao hrvatskog književnika ili obilježavao uspomenu na uspostavljanje zločinačke NDH putem naziva ulica – kaže direktor “Margelovog instituta” Alen Budaj.

– Ne iznenađuje nas otpor stanovnika tih ulica koji ne žele promjenu naziva pravdajući to financijskim izdatkom za nove osobne dokumente. Oni su sve do sada prihvaćali takvo stanje, budući da nijedna inicijativa promjene naziva nije došla od samih stanovnika tih ulica. Dakle, stanovnici tih ulica šutjeli su i pasivno prihvatili ustaške nazive koje su im nametnule gradske i općinske uprave, a kada država te nazive napokon uklanja, sada im to smeta iz razloga plaćanja promjene osobnih dokumenata – kaže Budaj.