Balkan prolaz

 Trgovina

Sredinom prošle sedmice beogradski “Blic” objavio je informaciju, pozivajući se na svoje haške izvore, prema kojoj je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić pokušao “trgovati” sa Tribunalom. “Naši sugovornici ističu da su u Tribunalu šokirani pokušajem predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da trguje sa tim sudom”, piše dnevnik, navodeći kako je Nikolić preko svoga savjetnika Olivera Antića pokušao izdejstvovati da haški osuđenici služe kazne u Srbiji. Kao protuuslugu sudu Nikolić je ponudio, piše “Blic”, odustajanje od kritika na račun Tribunala, koje inače namjerava iznijeti na debati 10. aprila u UN-u. “To nije prvi put da neko od srpskih zvaničnika traži da osuđenici služe kazne u Srbiji, ali prvi put neko Tribunalu nudi trgovinu ili nagodbu, što je neprihvatljivo”, citira “Blic” svoje haške izvore, podsjećajući kako je spomenuti Nikolićev savjetnik potvrdio medijima da bi Srbija odustala od učešća u debati o radu Haškog tribunala pred Generalnom skupštinom UN-a da je prihvaćen prijedlog da haški osuđenici izdržavaju kazne u Srbiji.

 Trgovina 2

Mnogi bi se složili sa tvrdnjom da je srpski predsjednik Nikolić, kada je o trgovini riječ, ipak amater u usporedbi sa muftijom Islamske zajednice u Srbiji Muamerom Zukorlićem. Video-snimak, koji je u rekordnom obišao regiju, demonstrira spretnost muftije Zukorlića u prikupljanju novca. U akciji među Bošnjacima u Luxembourgu, u kojoj se prikupljao novac za kulturni centar Bošnjaka na Bihoru u Petnjici, a u okviru kampanje “Bitno je biti Bošnjak”, muftija je pozdravio okupljene donatore napomenom da će uvažiti samo donacije veće od 500 eura. “Ispod 500 mogu samo studenti, učenici i nezaposleni”, uviđavno je savjetovao muftija. Kako se može vidjeti na snimku, za kratko vrijeme je prikupljeno 77.000 eura. Pojedini mediji u Bosni i Hercegovini povodom objavljivanja snimka ustvrdili su kako su sve glavne informacije vezane uz navodnu izgradnju centra za koji se prikupljao novac – ostale  nepoznate: od toga ko pravi kulturni centar, na kojem mjestu i zemljištu, do toga za čiji račun.

 Monstrum

Nepravomoćna presuda koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine Veselinu Vlahoviću Batku ostat će upamćena kao prva maksimalna kazna koju je spomenuti sud izreka 45 godina zatvora. Veselin Vlahović Batko, koga su mediji širom svijeta prozvali “monstrumom sa Grbavice”, osuđen je – po 60 od 66 tačaka optužnice – za ratne zločine počinjene tokom 1992. na području sarajevskih općina Grbavica, Vraca i Kovačići. Optužnica protiv Vlahovića sadrži dokaze o ubojstvima, silovanjima, mučenjima, odvođenju u zarobljeništvo i mnogim drugim zlodjelima počinjenim nad civilima nesrpske nacionalnosti. Tužitelji su dokazali da je Vlahović ubio najmanje 30 osoba, a u završnoj riječi tužitelj Behaija Krnjić rekao je kako je na osnovu dokaza “utvrđena odgovornost optuženog za zločine protiv čovječnosti”. Prema optužnici, Vlahović je, kao pripadnik srpskih paravojnih snaga, vršio “progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva” i u okviru “progona na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi ubijao, odvodio u ropstvo, učestvovao u silovanju i protivpravnim zatvaranjima”. Vlahović će u pritvorskoj jedinici Suda BiH sačekati izricanje presude Apelacijskog vijeća.

 Prognoze

Još je neizvjesna situacija oko iznalaženja modela rješavanja ciparskog bankrota, a pojedini strani mediji već prognoziraju koja će europska zemlja potonuti sljedeća. Bloger “Washington Posta” Dylan Matthews, prenose regionalne agencije, tvrdi da je unutar eurozone Slovenija trenutno najbliža bankrotu. Iako već danima u slovenskom tisku eksperti objašnjavaju kako se Slovenija ipak neće otisnuti ciparskom nizbrdicom, “Postov” bloger napominje kako je više od 20 posto kredita u trima najvećim slovenskim bankama nenaplativo, te da trećina tog postotka otpada na privatne kompanije. Premda je konzervativna vlada Janeza Janše počela provoditi sveobuhvatne mjere štednje, smatra Matthews, tome bi mogao doći kraj s novoustoličenom lijevo orijentiranom premijerkom Alenkom Bratušek. “Ona bi umjesto štednjom Sloveniju iz krize mogla pokušati izvlačiti novom potrošnjom, tj. novim zaduživanjem”, tvrdi Matthews, iznoseći sumornu prognozu kako bi Slovenija mogla biti prisiljena zatražiti međunarodnu finansijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot.

 Krah 

Posljednja runda pregovora između Beograda i Prištine završila je slično kao i prethodne – iznošenjem različitih, često proturječnih informacija sa sastanka emisara dviju država, dok su mediji u Srbiji spekulirali o razgovorima između premijera Kosova Hašima Tačija i dopremijera Srbije Aleksandra Vučića vođenim “povišenim tonovima”. Kako su izvijestile E-novine, nakon izostanka dogovora premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je da Srbija teško može očekivati dobivanje datuma za početak pregovora o članstvu u EU-u. On je istodobno poručio da “ovo nije kraj razgovora”: “Iako nije došlo do dogovora, postignuto je puno na normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.” Domaćica sastanka u Bruxellesu, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, rezignirano je izjavila nakon sastanka da je “na stolu bilo nekoliko prijedloga”. “Jaz među stranama je uzak, ali veoma dubok”, “duboko” je zaključila.