Kronika
Šest godina od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova kojim je uvedena kvota od 40 posto žena na stranačkim listama, taj postotak još uvijek je daleka budućnost
Šest godina od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova kojim je uvedena kvota od 40 posto žena na stranačkim listama, taj postotak još uvijek je daleka budućnost
Poznati glazbenik ovih prostora nedavno je dao intervju beogradskim novinama “Blic” u kojem je govorio o sebi, muzici, sjećanjima i prošlosti: “U svakom sistemu sam gorio kao svijeća, ali ideju o solidarnosti i sistemu u kojem svako ima šansu pamtim samo u Jugoslaviji
Hamlet u Zagrebačkom kazalištu mladih Mala zanimljivost vezana uz ZeKaeM-ovu premijeru valjda najpoznatije drame na svijetu: nije prije nje bilo uobičajenih patetičnih pitanja o tome kako će Hamlet izgledati, tko će glumiti Ofeliju i s kakvom će intonacijom biti izgovoreno ono čuveno biti ili ne biti. Umjesto toga, središnja je dilema bila što će sa […]
Velika ljepota Paola Sorrentina Slavni dani talijanske kinematografije završili su sa sedamdesetima. Otada tek povremeno neki autor i neki film zabljesnu na međunarodnoj sceni, da bi se nakon takvog naglog izrona sve ponovno smirilo, potvrđujući (dugo)trajnu bonacu nekoć jednog od najvrućih svjetskih filmskih žarišta. Paolo Sorrentino, uz Mattea Garronea internacionalno najugledniji talijanski sineast danas, kao […]
Don DeLillo: Anđeo Esmeralda (s engleskoga preveo Zoran Paunović; Geopoetika, Beograd, 2013) Jednog od najzanimljivijih suvremenih svjetskih pisaca na hrvatskom jeziku nismo često susretali: DeLillova razvikana “Bijela buka” brzo je nestala iz naših knjižara, a “Umjetnica tijela” i debitantska “Americana” ipak ne nude sustavan uvid u opus izgrađen od čak šesnaest romana, dvadesetak priča, nekoliko […]
W. J. T. Mitchell: What Do Pictures Want? (The University of Chicago Press, 2005) U marketinškoj industriji uspješne reklame nazivaju se reklamama “s nogama”. To su one koje dolaze do cilja, prelaze udaljenost, koje čine nešto. Kada su izraeliti zatražili da slika Boga “ide pred njima”, piše W. J. T. Mitchell, oni su se nadali […]
Vučićevi odbornici su bez problema glasali za Miloševićevu spomen-ploču u Obrenovcu, isto onako kao što su bili najodaniji i najprirodniji sateliti njegove politike tokom devedesetih
I nakon novembarskih lokalnih izbora, povezanost kosovskih Srba sa maticom ostala je loša. Srbija nema kontakt sa nama koji smo učestvovali u radu kosovskih institucija
Građanima je jasno da se radi o zloupotrebi velikog znanstvenika u svrhe predizborne kampanje, pa su organizirali prosvjed u Krunskoj ulici, ispred Muzeja Nikole Tesle
Za njegovo renoviranje trebao bi nam originalni model izrađen u bronci, koji je Bakić, po mom sudu, najvjerojatnije poklonio Stevi Krajačiću. No zar se ne bi moglo potegnuti pitanje tko ga je srušio? Taj spomenik nije samo vlasništvo hrvatskog naroda, nego i čovječanstva
Mnogi su rekli da je i bolje što me u dokumentarnom serijalu “Naši dani” nije bilo, jer ni ne spadam u nešto što ne spominje progresivni rock, jazz rock, avangardu…
Unatoč organizacijskoj zastarjelosti i potpunom izostanku značajnijeg marketinga i PR-a, svim projekcijama prisustvovao je ohrabrujuće velik broj tzv. obične, filmofilske publike
Mislim da bi netko od odgovornih iz HDLU-a trebao odgovoriti na pitanja postavljena u otvorenom pismu umjetnika. U suprotnim, HDLU se više ne bi trebao smatrati njihovom krovnom institucijom
Taj novi svet oslobođen je svakog oblika objašnjenja i logike. Svaki čitalac može da sklopi slagalicu od pojedinačnih pesama-scena-epizoda, po sopstvenom nahođenju
Englezi i Irci koji su 2000. boravili u BiH nisu mogli da se načude da je već tada počela komunikacija između običnih ljudi koji su do juče bili neprijatelji. Politika je ta koja svjesno insistira na temama što mogu dodatno da razdvoje ljude. Ali u tome nije potpuno uspjela
Socijalizam se vraća u bivšu Jugoslaviju. Ne, naravno, s izgledima da već sutra ponovno dođe na vlast, i ne na prostoru cijele upokojene države. Ne, ukratko, na velika vrata, nego na nešto više nalik sporednom, dvorišnom ulazu. Ali način na koji se to ovih dana dogodilo u Ljubljani izrazito je inspirativan i – štono bi […]
Nakon što je sutkinja Ivana Čalić, uz izravni televizijski prijenos, izrekla presude u predmetu koji je kolokvijalno nazvan “Slučaj Fimi medija”, razrezavši bivšem premijeru Ivi Sanaderu devet godina robije, njegovim operativnim pomagačima zanemarive ili uvjetne zatvorske kazne, a njegovoj bivšoj stranci globu od pet milijuna kuna, iskoristio sam lijepo vrijeme i otišao popiti kavu na […]
Saša Radulović, RTS Sva su uspješna društva nalik jedno na drugo, dok su sva neuspješna neuspješna na svoj način, kaže bivši srpski ministar privrede Saša Radulović u predizbornom nastupu na RTS-u. To je odlična parafraza inače precijenjene Tolstojeve rečenice iz “Ane Karenjine”. Činjenica da je Radulović izriče bez dodatnih pojašnjenja govori u prilog njegove decentnosti. […]
U najužem središtu Gline na nekoliko kuća natpis je o prodaji. Jedna od njih, zajedno s okućnicom, otišla bi za dvadesetak hiljada eura. Za vlasnicu su skorašnji izbori mrtvo slovo na papiru. “U životu sam birala samo jednom i to kada sam se udavala”, daje nam do znanja
S obzirom na sve veću netrpeljivost prema strancima u Uniji, azilanti će se susretati s još više izazova: granice i načini ulaska u zemlje EU-a vjerojatno će postati još čvršći i nepropusniji
Umjesto da se pravi zločinci identificiraju i kazne, sve žrtve obeštete, a narodi napokon oslobode kolektivne krivnje, tužbama za genocid i laičkim tumačenjem tog pojma, što forsiraju brojni političari i novinari, samo se produbljuju podjele i predrasude
Tajništva UEFA-e i FIFA-e, na čelu s Jérômeom Valckeom i Giannijem Infantinom, ustala su u obranu Mamićevih namjesnika u HNS-a
Politička fikcija 15 riječkih autora i autorica, koja polazi od pretpostavke da je u Hrvatiji na snazi klerofašističko uređenje, izazvala je brojne komentare i diskusije na društvenim mrežama
Jugoslavenski tip socijalizma odlikuju neki prilično radikalni pokušaji demokratizacije društva, na koje ćemo se i mi u određenim dijelovima svoje politike nasloniti. To se najviše odnosi na neke prakse na mikronivou – samoupravljanje u poduzećima, suodlučivanje u općinama itd.
Ranko Krivokapić, predsjednik crnogorskog parlamenta, tijekom službenoga posjeta Pragu poručio je, referirajući se na situaciju na Krimu, kako su “balkanska iskustva i prokletstvo sličnosti jugoslavenskih naroda previše svježi da ne bi upućivali na jake strahove i opreznost u vezi događaja u Ukrajini”