Ova knjiga nije samo sjećanje na malu grupu hrabrih, ona pokazuje da je Antiratna kampanja svojevrsni ugaoni kamen mirotvorne kulture u Hrvatskoj, bez kojeg bi posljednjih dvadeset godina bilo bitno siromašnije
Bivša država, između svog potencijala i svog naličja, na ovoj je tribini tretirana kao memorijska energetska zona, u kojoj su se puno više vidjele traume iz sadašnjosti nego povijesna sjećanja
Nova knjiga povjesničara Dejana Đokića bavi se kompleksnim odnosom Srba i Hrvata u međuratnoj Jugoslaviji, koji se ne može svesti na sukobe, već prije na neprekidno traženje kompromisa
Vlasti bi morale shvatiti da je bilo krajnje necivilizacijski željeti da Srbi odu, jer je zapravo trebalo izraziti žaljenje što su hrvatski građani srpske nacionalnosti ostavili svoju domovinu Hrvatsku
Hrvatskoj FIFA pripisuje sudjelovanje na svjetskim prvenstvima 1998, 2002. i 2006, dok se uz Srbiju vežu svi reprezentativni uspjesi Jugoslavije od 1930. naovamo.
Njemački povjesničar Wolfgang Hopken ističe da hrvatske i srpske udžbenike u prvoj polovici devedesetih godina povezuju tri obilježja: renacionalizacija, dejugoslavizacija i detitoizacija.
Profesorica Snježana Koren kaže da će neprimjena “Dodatka” u Istočnoj Slavoniji još više pogoršati međuetničke napetosti, jer je u međuvremenu stasala čitava jedna generacija koja nema iskustvo zajedničkog života
To se osobito tiče Domovinskog rata. Retorika je često na razini “mi Hrvati smo bili žrtve, a Srbi agresori”. Također, službene komemoracije često spominju “hrvatske žrtve”, umjesto da se komemoriraju svi građani Hrvatske koji su stradali u ratu