Broj 631
Tags: rijeka
Datum objave: 21.01.2012. Piše: Vladimir Arsenijević
“Ko te je vukao za jezik”, rekao mi je jedan prijatelj nakon što mi je “Press” otkazao angažman, “nemaš kome da se žališ.” U toj situaciji, izvesnost jednomesečnog boravka u Rijeci za mene je izuzetno naglo dobila na vrednosti. Darovana mi je mogućnost da se, barem nakratko, poštedim elementarnih briga čistog preživljavanja – kakva neslućena privilegija!
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Premda je dožupan Vidoje Vujić deklarirani Srbin, izabran sa stranačke liste SDP-a, sam za sebe kaže kako nije i ne želi biti srpski predstavnik u županijskoj izvršnoj vlasti, tvrdi Milan Eraković iz riječkog SDSS-a
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Načelnik Glavnog štaba JNA Blagoje Adžić naredio mi je da u gradu raketiram i granatiram što i koga stignem. Kad je stigla depeša, moj se sekretar doslovno tresao od straha. Adžiću sam uzvratio prijedlogom o preseljenju 13. korpusa u Srbiju
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Korzo je bio vrsta institucije, koja je malodušne razgaljivala, kukavice ohrabrivala, ojađene tješila, razmetljive prizemljivala, a besposlene, kakvih je najviše, zabavljala
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ekonomska kriza u Hrvatskoj toliko je jaka da ćemo do kraja godine dotaknut samo dno: suočit ćemo se sa 360 do 380 tisuća nezaposlenih, s golemim brojem ljudi koji će raditi a neće dobiti plaće. Što napraviti?
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nevolje Dragoljuba Kruškovića počinju još 1983. godine kada je na partijskom sastanku progovorio o problemima u Trećoj milicijskoj stanici u Rijeci. Slijedi otkaz, pa vraćanje na posao, pa mobing. Godine 1990. nakratko ga zapošljava MUP, ali “greška” je brzo otkrivena…
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Politička elita Rijeku voli nazivati “urbanim turističkim središtem” u kojem industrija ne smije stanovati. “Očita je namjera da se život Riječana svede na uslužne djelatnosti”, kaže Jadranka Tomašić
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Broj općina u Hrvatskoj narastao je nakon rata više od četiri puta, 127 je gradova i 20 županija, plus Grad Zagreb koji ima status županije. Analize pokazuju da se značajan broj jedinica lokalne samouprave u svom financiranju oslanja na pomoć države ili stranu pomoć. Po mišljenju Josipa Kregara, od gradova su samoodrživi jedino Zagreb i Rijeka
Nastavite čitati...
Next post
Previous post