Arhiva za ‘Broj 667’

Intrigator

U kontinuitetu od ministra Dragana Primorca do Željka Jovanovića, Vlada svojim fiskalnim goropadništvom nameće sveučilištima odnos u kojem sve manje budžetske subvencije potonja jednostavno kompenziraju perušajući studente

Nastavite čitati...

Kult ličnosti

Ruski futurizam, čiji je manifest objavljen 1912. godine, nastao je pod utjecajem Marinettijevog futurizma, ali se od njega razlikovao ideološki, prije svega naklonošću prema idejama Oktobarske revolucije, i u odnosu prema umjetnosti i tradiciji

Nastavite čitati...

Balkan prolaz

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 5. oktobar, izrodili su najgoru i najbezidejniju izbornu kampanju otkada se u toj zemlji održavaju višestranački izbori

Nastavite čitati...

Opasne veze SAD-a i Al-Kaide

Al-Kaida se, rame uz rame s Amerikancima, borila u Libiji protiv Gadafija – nakon što je svrgnut, neko se vrijeme na zgradi libijskog suda vijorila i njezina zastava. Američka državna politika tvrdila je da u libijskom građanskom ratu podupire “borce za slobodu”, upotrijebivši isti izraz koji je Reagan prije 30 godina koristio za podršku afganistanskim mudžahedinima

Nastavite čitati...

Patriotizam jači od zakona

Za napade na američku i njemačku ambasadu nakon mitinga “Kosovo je Srbija” dosad nitko nije odgovarao. Amerika traži dovođenje odgovornih pred lice pravde, “onih koji su naredili ili na bilo koji način podržali taj krajnje nasilan čin, uključujući i one koji su u vlasti”

Nastavite čitati...

Predizborni cirkus u Crnoj Gori

U centralnom biračkom spisku Crne Gore postoji preko 14.000 osoba koje imaju jednog ili više “dvojnika” sa istim imenima, prezimenima i adresama stanovanja, a različitim matičnim brojevima i šiframa birača

Nastavite čitati...

Moskva ne može da čeka

Moskva je izuzetno važna destinacija srpske spoljne politike, pa je sva prilika da nova vlast želi nekog pouzdanijeg na tom mjestu

Nastavite čitati...

Kurta je uklonjen, ali ne i njegova politika

Milošević i veći deo opozicije bili su na istom zadatku, a on je krajem devedesetih počeo ozbiljno da podbacuje. Tu delom leži odgovor na pitanje zašto se Srbija digla protiv njega

Nastavite čitati...

Što je zapravo nedodirljivo?

Problematična mi je pozicija u kojoj satirički list postaje ikona državne politike. Da radim u “Charlie Hebdou”, bavio bih se glupošću i pohlepom Zapada koji u arapskim zemljama ruši, uvjetno rečeno, socijalizme, ali ne i prave islamske diktature, ruši društva koja su iskorak iz onoga čime nas zapadna propaganda plaši, kaže novinar i satiričar Predrag Lucić

Nastavite čitati...

Cijena ukradenih godina

Inženjer strojarstva Pajo Rkman dobio je u ožujku 1992. nezakoniti otkaz u Vjesniku, gdje je bio dodatno osramoćen nevjerojatnim glasinama. Vjesnik d.d., danas u teškoj situaciji, jedva mu vraća presudom utvrđen iznos duga na ime neisplaćenih plaća

Nastavite čitati...

Balkan već sto godina muče isti problemi

Nije riješeno nijedno pitanje od onih koja su ovo područje opteretila prije stotinu godina. Kriza se vratila. Najgore je danas u Makedoniji, koja je i 1912. godine bila najveća meta. U toj državi, koja želi ući u Europsku uniju, makedonska i albanska populacija teško pronalaze zajednički jezik i njihov međusobni odnos nalikuje onome što smo gledali u filmu “Prije kiše”

Nastavite čitati...

Razvod braka iz interesa

Sve što je bilo suprugovo nakon razvoda, Azra Radončić kupila je za dvije stotine miliona konvertibilnih maraka ili oko sedam stotina i dvadeset miliona kuna! Prema ugovoru, obavezala se da će petsto hiljada maraka platiti odmah, dok će ostalih stotinu devedeset devet i pol miliona dati do kraja 2015. godine. U ratama, normalno. I u teoriji

Nastavite čitati...

Tako lako, može svako

Problem s titlovanjem nehrvatskih sadržaja, poput kuharskog nastupa Nenada Veljkovića, uhvatio se kao korov s tankim i ljigavim korjenčićima, dokazujući da njegova bezvezna narav ima ambicije. Prosvijećeni činovnici jezika možda su bacili tek kost, ali ta se u polju umjetničkih disciplina pretvorila u pravi mali, dosadni žanr. Na terenu teatra, dva su primjera

Nastavite čitati...

Pravimo novine dobrih vijesti

“Bosanska pošta” već je godinama najčitaniji list, s tiražom koji varira između devet i deset hiljada primjeraka. Tiraž nam je veći od ukupno prodate štampe koja dolazi s bivšeg jugoslovenskog prostora. Uspjeli smo u tome proglasivši se najprije nezavisnim od svih političkih partija, a onda i od svih organizacija, klubova i drugih formi kolektivnog okupljanja

Nastavite čitati...

S političarima nema pregovora

Na politiku u kojoj kultura prestaje biti javno dobro gledam kao na politiku zatiranja prava na slobodno, zdravo i solidarno društvo. U takvim uvjetima nije moguće samo nastaviti raditi. Umjetnost i kultura moraju prestati imitirati sistem, moraju se početi boriti protiv njega

Nastavite čitati...

Stvorili smo društvo straha i licemjerja

“Mladima smo ostavili dugove, brige i probleme”; “Mogli smo spriječiti rat i krađu”; “Žao nam je ove zemlje: niti je suverena, niti slobodna, a ljudi su nesretni. Vrhunac naše političke aktivacije je gledanje sva tri dnevnika, jednog za drugim, svakoga dana”, svoju su odgovornost za sadašnje stanje u društvu opisivali protagonisti predstave “55 +”

Nastavite čitati...

Pejzaži obilježeni traumom

Umjetnica Sandra Vitaljić snimila je naša ratna stratišta da prikaže kako danas izgledaju i što se s njima dogodilo. U knjizi se Drugi svjetski rat pretapa s ratom i sumarnim egzekucijama devedesetih. Kad je sve opet krenulo ispočetka, samo u autoričinoj generaciji: Pakračka Poljana, Bučje, Sisak, Ovčara…

Nastavite čitati...

Kraj destruktivnog razdoblja

Na centralnom zagrebačkom trgu sedam su dana stajali panoi s podacima o intelektualcima ubijenima u Dotrščini – Augustu Cesarcu, Božidaru Adžiji, Ognjenu Prici i Otokaru Keršovaniju. U samoj Dotrščini na Svjetski dan mira održana je komemoracija, a na 7.000 stabala zavezane su vrpce koje simboliziraju na ovom mjestu stradale žrtve

Nastavite čitati...

Palmin strah od Evrope

Ako homoseksualci treba da vode Srbiju u Evropu, onda je bolje da ostanemo u Srbiji i da čuvamo ovce, kaže šef Jedinstvene Srbije. Ovo je samo jedna od blažih izjava, jer D. M. Palma ima čitavu predstavu o LGBT populaciji koja se svake jeseni aktivira u medijima kao prvi bezbednosni štit države protiv održavanja Prajda

Nastavite čitati...

Americana bazirana na entuzijazmu

Vjerujem da se Chrisu Eckmanu iz The Walkaboutsa i Howeu Gelbu svidjelo to što radimo i da su osjetili našu energiju. Muzika stvarno sadrži nekakav univerzalni kod koji povezuje ljude različitih mentaliteta s različitih kontinenata, to nije nikakva fraza

Nastavite čitati...

Deset godina filmova i tolerancije

Za otprilike dva tjedna počinje jubilarno, deseto izdanje Zagreb film festivala, na kojem će publika od 14. do 21. oktobra imati priliku vidjeti neka od najznačajnijih recentnih ostvarenja filmske umjetnosti. Borisa T. Matića, direktora ZFF-a, na početku razgovora pitamo koji su mu ovogodišnji aduti i hoće li se, osim novih programa, jubilarni festival još po […]

Nastavite čitati...

Neumsko ludilo

Zanimljiva se stvar dogodila s naširoko prepričavanom i komentiranom sjednicom Sabora na kojoj je Zoran Milanović suvereno izrešetao prvi ešalon HDZ-ovaca. Znate već, nitko od tih prvokategornika hrvatske opozicije nije znao odgovoriti, a Tomislav Karamarko nije ni pokušavao, nego je satima kao zaliven šutio. Većina hrvatskih medija to je ocijenila trijumfom premijera, a kao da […]

Nastavite čitati...

Janez Girardi Jurkić

Vesna Girardi Jurkić, prva ministrica kulture u samostalnoj i nezavisnoj Hrvatskoj, preminula je 25. kolovoza ove godine u Puli, a uskrsnula mjesec dana kasnije u Ljubljani. Taj neobični rasplet prekjučer mi je dojavio prijatelj, inače urednik u ljubljanskoj “Mladini”, kunući se da je pokojnicu zapazio na sjednici slovenske vlade, i to u ulozi predsjedavajućeg. “Siguran […]

Nastavite čitati...

Siddhartha s Grobnika

SPEKTAR U vrlo dobrom sezonskom debiju Petra Štefanića zablistala su dva novinara. Vedran Kukavica napravio je izvrstan prilog na temu tko su naši ekonomski analitičari, ljudi koje obično uzimamo zdravo za gotovo. No, nije ih podijelio na kejnzijance, fridmanovce, štiglicovce, krugmanovce, ove ili one ovce, nego ih je jednostavno prokazao kao ljude koji su radili […]

Nastavite čitati...

Novo jednoumlje

Interesantno je promatrati kako u nas trenutno stoji sa stranačkim životom. On se – više ili još uvijek – ne dijeli na desni i lijevi, iako analitičari srednje struje zovu SDP lijevom, a HDZ desnom strankom. Jer, a to sada kažu već svi koji nisu ostali u okvirima samo duhovne obnove, njihove se ekonomske politike […]

Nastavite čitati...

Izgubljeni i bez prijevoda

Premijera “Gospođe ministarke” u zagrebačkom kazalištu “Kerempuh” Može se reći da se s dobrim razlogom očekivala premijera predstave “Gospođa ministarka” Branislava Nušića u zagrebačkom “Kerempuhu”: redatelj je politički provokativni Oliver Frljić, a Nušić se na izvornom srpskom jeziku u Hrvatskoj nije igrao barem 30 godina. Nakon posljednjih ratova, mržnji i šovinizma, u vremenu postupnog otopljavanja […]

Nastavite čitati...

Ispod vrhunca

Drugim samostalnim dugometražnim filmom “Očnjak” iz 2009., Yorgos Lanthimos trijumfirao je u uglednom kanskom programu Izvjestan pogled, a nakon uspjeha u Montrealu i na nizu manjih festivala, uključujući Sarajevo, kao neočekivani šlag na tortu došla je oskarovska nominacija za najbolji strani film. Jer doista, tko bi očekivao da će se konzervativnim glasačima američke filmske Akademije […]

Nastavite čitati...

Ratnik iz vode

Faruk Šehić: “Knjiga o Uni” (Algoritam, 2011) Ima ljudi čiji je život trag u vodi – stoji na početku novele Borislava Pekića “Čovek koji je jeo smrt”. “Njihovo biće je voda. Voda je njihov Element. U vodi njihova priroda i sudbina.” Pekićev Žan-Luj Popje, pisar tribunala za vreme francuske revolucije koji je jeo dokumenta na […]

Nastavite čitati...

Drskost ograničena dometa

Helena Peričić: “Deset drskih studija” (Naklada Bošković, Zagreb, 2011) Naslov zbirke tekstova zadarske književne povjesničarke i teoretičarke Helene Peričić obećava iskošenu znanstvenu perspektivu, ali obećanje ispunjava samo djelomično: knjiga zapravo donosi neobičan spoj provokativnosti i konzervativnosti, prevrednovanja i povinovanja, avangardnog i retrogradnog. Drskost tu ima jasno ograničen domet: očituje se u propitivanju kanonizacije i valorizacije […]

Nastavite čitati...

Pokrajine

U Konzervatorskom odjelu u Sisku kažu kako samo u njihovoj županiji godišnje nestane tridesetak starih kuća. Krađe su učestale i na granici Banije i Korduna, u brdskim selima i zaseocima oko Gvozda. Policija se trudi da lopovima uđe u trag, ali uspjeh je polovičan

Nastavite čitati...

Prava hrvatske manjine u Srbiji nisu toliko velika

Jedina proračunski financirana novina na hrvatskom jest pokrajinski informativno-politički tjednik “Hrvatska riječ”, koji dobiva 20% manje dotacija u odnosu na slovački, rumunjski i rusinski pokrajinski tjednik. Ostale tiskovine su privatne i izlaze u okviru nevladinih udruga ili institucija i financiraju se bez sredstava koja osigurava država

Nastavite čitati...

Brže od brzine svjetlosti

Istraživači s Instituta NEC u Princetonu tvrde da su uspjeli ubrzati svjetlosne impulse na brzinu koja je tristo puta veća od one koja se dosad smatrala najvećom mogućom. Ako se to pokaže točnim, Einsteinova teorija relativnosti prestaje važiti

Nastavite čitati...

Most kojeg neće biti

Potpredsjednik EK-a Siim Kallas i komesar za regionalnu politiku Johannes Hahn dali su hrvatskim ministrima do znanja da europski porezni obveznici neće platiti gradnju Pelješkog mosta dok se ne dokaže njegova puna opravdanost. Skepsu su potkrijepili retoričkim pitanjem zašto se most za Siciliju “gradi” već 40 godina te sami odgovorili – zato što nije isplativ

Nastavite čitati...

Betonska zona Sanaderovih ortaka

Miroslav Brkić i Rade Perković započeli su uništenje uvale Nečujam na otoku Šolti bespravnom izgradnjom novog naselja sa stotinama apartmana, a završili rasprodajom fizičkim osobama stare turističke zone izgrađene još 1980-ih. Naravno, to je izvedeno uz suradnju vlasti, a učešće je uzela i Hrvatska poštanska banka

Nastavite čitati...

Regionalna politika koje nema

Da je Hrvatska imala suvisao koncept vanjske politike, uključujući regionalnu, onda bismo znali da su za nas najvažnija ambasadorska mjesta u Beogradu i Sarajevu, a tek potom u Bruxellesu, Washingtonu i Berlinu. Umjesto toga, ona se gurala u ulogu strateškog partnera moćnog SAD-a, zlurado okrećući leđa regiji kako se približavao dan njezinog ulaska u EU

Nastavite čitati...