U jednom sasvim ciničnom raspletu mogao bi se idealno poklopiti prvi sljedeći prijem neke nove, do suza ganute članice, recimo Hrvatske, i prvo napuštanje EU-a ili makar eurozone od strane kakve iscrpljene sredozemne države
Do očekivanog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ostalo je još godinu i pol dana, a Vlada slabo ili nikako informira građane o sadržaju pregovora, tako da se postavlja pitanje hoće li oni uopće znati o čemu će glasati na referendumu
Kada konačno pristupi Europskoj uniji, Hrvatska definitivno neće zauzeti posljednje mjesto na europskoj ljestvici razvijenosti, iako će se često nalaziti pri njenom dnu, može se zaključiti iz podataka Unijinog statističkog ureda Eurostata
Uvjerljivih svjedoka za sud nema: rijetki preživjeli su umrli, neki su proglašeni ludima, a čovjek koji je sahranjivao mrtva tijela nikad nije ispitan, kao ni osoba koja je naredila prekid pokolja. “U jedno sam jutro izgubio dvojicu braće i njihove porodice”, priča Radojca Vuković
Još nismo spremni za predaju lista s potpisima građana, jer nema šanse da ih predamo bez kopija koje ostaju kod nas. Osim toga, želimo spriječiti mogućnost da se referendum raspiše u kolovozu, kada će dobar dio građana biti na godišnjem odmoru
Pametniji analitičari odavno su primijetili da je ono što se pojavno registrira kao financijska, ekonomska, pa onda i privredna kriza, ujedno i kriza “vrijednosti”. Točnije svojevrsna devolucija, napredak kao nazadak, u oblicima društvenosti. “Novo vrijeme donosi i nove zadatke, podvukao je na kraju svog izlaganja”, ismijavao je Marko Brecelj, još u socijalizmu, politički diskurs stalnih […]
Stanite na ulazna vrata tako da ste okrenuti prema unutra: vaš kut blagostanja nalazi se u stražnjem dijelu kuće na lijevoj strani
Rekao jednom Mudrac neki Da je domoljublje Posljednje Utočište hulja… Početak pjesme “Čuvar utočišta” Borisa Dežulovića (iz njegove zbirke “Pjesama iz Lore”; izd. Duirex; Zagreb, 2005.) nametnuo mi se (za samovoljno korištenje!) kao uvod u skasku o utočištu (svih nas) Hrvata. Po definiciji iz ranih devedesetih godina (prošlog stoljeća) to jest, može i mora biti […]
Vesna Pusić veli da se “dosljedno” zalaže za “građansku državu”, no Hrvatska naprosto nije građanska država. Naprotiv, u Ustavu je definirana kao nacionalna država hrvatskoga naroda, dok su nacionalne manjine ustavno priznate tek nedavno. Nisam čuo da je Vesna Pusić ikada zahtijevala drukčiju, građansku definiciju hrvatske države
Manjak novca u “Agrokoru” riješio je posezanjem u blagajne novinskih izdavača, povećanjem harača za izdanja koja im prodaje. Francuski Hachette, koji se nekoć činio kao sablast koja hrvatske nakladnike budi sa znojem na čelu, danas se prema ovom domaćem čudovištu čini kao Crvenkapica.
Moja me ranjava ljubav, te kaplje bez prestanka s rane
Suzu po suzu mi krv: nikad ne zarasta zled.
Tematsko-žanrovski interesi kvantitativno najplodnijeg evropskog sineasta Michaela Winterbottoma čine se neiscrpnima. (Ne)žanrovski temelj njegova filmovanja jest drama, na koju kalemi triler (“Leptirov poljubac”), romansu (“S tobom ili bez tebe”), ratni film (“Dobrodošli u Sarajevo”), vestern (“Polaganje prava”), SF (“Kod 46”), muzičko-biografske (“24 Hour Party People”) i muzičko-erotske (“9 pjesama”) nadgradnje, a povremeno posegne i za […]
Sve dok se roditelji ne pobune, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ponašat će se prema učenicima kao da je u pitanju uskladištena roba: što više glavica u istom spremniku, to manji troškovi poslovanja
Olja Savičević Ivančević: “Adio kauboju” (Algoritam, Zagreb; Samizdat B92, Beograd, 2010)
Književni život u Austriji izuzetno je skoncentrisan u Beču, pa je neophodna određena kreativnost da bi se čovek izborio za sopstveni javni profil. Prinuđeni ste da stegnete zube. Karl Kraus nazivao je Austriju “laboratorijom kraja sveta”. Dopada mi se to
Hrvatski i crnogorski predsjednici, Ivo Josipović i Filip Vujanović, složili su se da dvije države što skorije moraju potpisati bilateralni sporazum o izručenju kriminalaca
Tvrdnje da je lider radikala Vojislav Šešelj iz Haga naručivao ubojstva po Srbiji dospjele su na dnevni red Haškog suda, što bi moglo rasvijetliti mnoge zločine, među njima i bombaški napad na novinara “Vremena” Dejana Anastasijevića
“Zamislite kako se osjeća liječnik kad mu u ordinaciju dođe pacijent čiji mu je rođak spalio kuću, oteo stan ili uradio jedno i drugo. E i ja se pomalo tako osjećam dok najavljujem sljedeći prilog”, rekao je Milić prije priloga iz Vojvodine
U vijestima o emisiji Prizma, o medijskim greškama u slučaju Španović, o tome kako se Čičak neprimjereno ponio prema žrtvama u Varivodama, nestanku tek postavljene ploče iz uvale Slana
Ivan Grujić, šef Komisije za zatočene i nestale, rekao je da su sva grobišta nakon “Bljeska” i “Oluje” napravljena sukladno ženevskim konvencijama. O nacionalnosti žrtava ekshumiranih u Medarima nije želio govoriti, pozivajući se na Zakon o zaštiti podataka
Zakon o strancima tumači se na štetu a ne u korist povratnika i tako ih se pokušava odvratiti od namjere da se vrate, zaključeno je na okruglom stolu “Održivi povratak” u Puli
U novim Pokrajinama o slabob interesu za osobne iskaznice na ćirilici, susretu vojnićkih maturanata u Beogradu, proslavi Vidovdana u hrvatskoj, jezičnom kampu u Pečuhu, gostovanju KUD “Branislav Nušić” u BiH
Prvi predsjednik višestranačkog Sabora javno je iznio cijeli niz grubih laži i objeda na račun Milana Škorića, koji je s mjesta šefa saborskog restorana maknut ubrzo po uspostavi samostalne Hrvatske
Na osnovu nekih svojih procjena, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović uradio je to što je uradio. Naravno, znam da je na Blajburgu, u tom osvetničkom činu, bilo puno nevinih žrtava, ali – kako bi to rekao Stjepan Mesić – zapitajte se kako je do toga došlo, šta je bilo prije Blajburga. Inače, Josipović pokazuje dosta hrabrosti, a kakve će posljedice biti, to ćemo vidjeti
“Ispada da Hrvatska protiv sebe ima i ekonomsku krizu i vlastito stanovništvo, a to miriše na neravnopravnu bitku. Nisam siguran da zemlja čiji su žitelji u ogromnoj većini nacionalni izdajnici uopće zaslužuje nositi časno hrvatsko ime. Bolje bi bilo da se zove Republika Peta Kolona”
“Za mnoge svoje simpatizere, goste u emisijama i slušaoce, ‘Peščanik’ je postao destruktivan i o tome moramo da razmislimo”, rekla je iskreno u zadnjoj emisiji Svetlana Lukić, urednica “Peščanika”, tog neželjenog djeteta Radija B92 i društva uopće