U svome radu „Lenjin – studija o povezanosti njegovih misli“ iz 1924. g. slavni filozof Georg Lukács govoreći o „realnoj politici“ socijalne demokracije svoga vremena piše kako ona svakodnevna pitanja uvijek tretira samo kao svakodnevna, a nikada u vezi sa totalitetom, što znači i bez odnosa spram temeljnih problema klasne borbe
Jedan od rijetkih rezultata koji raduje, u društvenim i političkim turbulencijama zadnje godine u Sloveniji, jest što se riječ socijalizam – nakon dva desetljeća u kojima je ona u vladajućem javnom diskursu bila psovkom – nanovo pojavila u vezi s nečim što bi moglo biti zametkom konkretnoga političkog programa
U ovom intervjuu Bernd Riexinger govori o strateškim izazovima s kojima se suočava Die Linke. Pozivajući se na ideju Rose Luxemburg o “revolucionarnoj Realpolitik”, on analizira sadašnju situaciju i ocrtava strateške ideje za budućnost
Potop i posl(ij)e njega “…Gledeći dugo taj magleni veo, kamo se dani naši razasuše, širi se pokrov velik, prostran, beo, Pod kojim leže utopljene duše” Vladislav Petković Dis Ničemo iz zaborava. Ničiji sinovi i ničije kćeri. U društvu koje nas se odreklo, koje nam je u lice reklo da čeka neku drugu decu, da […]
Između muljanja i mulja nemoguće je ne uočiti čitav jedan svet koji se bespovratno utapa: svet uljuljkavanja da će Državno-partijska (predizborna) obećanja rešiti sve naše probleme
Volonterski rad i entuzijazam odigrali su ključnu ulogu nosioca civilne zaštite u socijalnoj katastrofi izazvanoj poplavama i socijalno-ekonomskim kalkulacijama „države koja posmatra“
Opći horizont našeg doba je komunistički. Komunizam oblikuje naš kontekst i zadaje mu konačnu formu. Komunizam je prisutan kao sila odsutnosti i alternativa, kao opće područje i podjela zajedničkog dobra, kao subjektivacija raskola želje
Čega nema tog se ne odreci! Ovom parafrazom Brechtova poziva, koji je svojedobno u nas poslužio i kao inspiracija za jedno kazališno okupljanje, u istoimenoj predstavi družine Coccolemocco, mogli bismo uvesti u naš interes za upravo održane Evropske izbore
Gdje naivni su oni glupi dani kada smo, davno tome, sanjali o leopardski, zmijski otrovnoj, o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Evropi? (…) Evropa leži mrtva. Miroslav Krleža, Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge Na početku svoje voluminozne studije “Novi Stari svijet”, napisane u osvit aktualne ekonomske krize 2009. godine, od koje smo posudili naslov za […]
Vreme je za izlazak iz krize evropskih integracija
Kao politički projekt EU stvara ponor između lokalnog političkog naroda i njegova političkog aparata, dok je istovremno evropski politički aparat u stvari administracija koja je izvan demokratskog nadzora.
Povodom nedavno objavljene knjige kritičke francuske izdavačke kuće « La Fabrique » – « Da završimo sa Evropom », Pariz (Paris), 2013.
Povodom jednog zaboravljenog teksta o Jugoslaviji Žan Pol Sartra i drugih zaborava
To, što se projicira kao preostatak balkanskog mentaliteta i kulturne zaostalosti, zapravo je učinak imitiranja razvijenog europskog kapitalizma
SREĆKO PULIG – novinar, publicist, prevodilac, Urednik Aktiva. Bavio se novinarstvom na Omladinskom radiju, u Arkzinu, Feralu, Zarezu, Slobodnoj Dalmaciji i drugdje. Sada u Novostima. Uvijek na neistraženoj razmeđi između novinarstva i političkog, civilnog i teorijskog aktivizma, voli vjerovati da je moguće stvarati praktične posljedice proizvodnjom ‘teorije za novine’. Pišući pogovor slovenskom izdanju knjige francuskog […]
Jugoslavija nije ime za slom, već za pobedu politike nad mnogo nadmoćnijim neprijateljima (fašizam, staljinizam, imperijalizam …).
Do koje mjere socijalizam znači prekid i/ili nastavak određenih tendencija u ekonomskom upravljanju? U raspravama o ekonomskoj organizaciji, kada se govori o neposrednim proizvođačima koji proizvode novu vrijednost, ustvari se govori o poduzećima.
Ne vjerujem da je kategorija koju je razradio Marx u Kapitalu kroz zakon vrijednosti primjerena u nekapitalističkom sustavu. Što je “skupo” ili “korisno”? Što je “učinkovito”? – To ovisi o onome tko prosuđuje.
Zadnjih 20 godina, propagandni diskursi o slomu Jugoslavije i secesijskim ratovima ističu kao njihov uzrok etničke svađe, dakle nacionalizam. To je nedovoljno objašnjenje. Moja je hipoteza da ako želimo razumjeti dubinu struktura života i zbivanja u SFR Jugoslaviji moramo istražiti interese njenih odlučujućih klasa, a posebno navodne ili vjerovatne vladajuće klase.
Nije postojala nikakva epistemološka nužnost koja bi prisilila historiografski rad o razbijanju Jugoslavije da se smjesti u horizont ideologije
Političko pitanje komunizma postaje ustvari intenzivno posle preuzimanja vlasti: šta raditi, dakle, ukoliko se ne radi samo o prostoj odbrani onoga što je osvojeno (“tekovina socijalizma“)?
Na Zapadu, na Zapadu Naši redovi su već u napadu Grupa Jinx Nema tog mislioca od svjetskog formata koji prije 20-ak g. nije zaključio kako je rušenjem Berlinskoga zida svijet završio jednu epohu, onu tzv. Hladnoga rata, i ušao u novu. “To je kraj svijeta kakvoga smo poznavali, a ja se dobro osjećam“, pjevali […]
Levici u regionu potreban je mukotrpan rad na kristalizaciji ideja i razvitku političkog programa. Trebalo bi takođe poraditi na ponovnom otkrivanju najboljih tradicija iz istorije regiona. No treba požuriti, jer će kriza ubrzati političku polarizaciju, a levica ne sme sebi dozvoliti da još jednom, kao krajem osamdesetih, bude uhvaćena nespremna
Najvažnija tema skupa, koja je prožimala sva izlaganja, bila je odnos između teorije i prakse u lijevoj misli, čija je današnja razdvojenost objašnjena referentnim okvirom “zapadnog marksizma”. Svi paneli potaknuli su produktivne diskusije kompetentne publike s izlagačima
Prošla, 2011 g. dala je dodatni izvanjski povod raznim obilježavanjima, činjenicom proteka 20 godina od njenog mračnog raspada
Imamo li danas razloga postavljati pitanje značenja jugoslavenskog projekta? Zaista, čini se da je sudbina entiteta pod nazivom Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija konačno zapečaćena sintagmom koju je nešto pre njegovog raspada skovala «bivše-jugoslovenska» politička filozofija: «Jugoslavija kao nedovršena država». Upravo iz ove perspektive proizlaze sve danas uobičajene ocjene o «slabosti», «delikatnosti», «nefunkcionalnosti», «nestvarnosti» Jugoslavije. Jugoslovenskom […]
Prisustvujemo već četvrt vijeka razumljivom ali nelijepom spektaklu koji bi se mogao nazvati “trovanjem bunara”
Za našega sugovornika Samira Amina moglo bi se reći da je dobar poznavatelj Jugoslavije. U tu zemlju je navraćao većim dijelom svoga života. Sudjelovao je ovdje u mnogim diskusijama, na službenim i manje službenim forumima, objavljivane su mu knjige, prevođeni članci
Tekst koji sledi je transkript predavanja (skraćeni izbor) koje sam održao 15. maja 2008. na Delavsko-punkerskoj univerzi (DPU) u AKC-u Metelkova u Ljubljani, u okviru godišnjeg temata “Totalitarizam”
Problem Jugoslavije bi dakle bio u pitanju: kako da samoustanovljavajuća politika protiv fašizma postane politika i u miru? Kako je moguće da odvažni i čestiti partizani u vreme rata, mogu postati u vremenu mira izgubljeni ljudi (gubeći sopstvene repere i gubeći odgovornost koja im je poverena)?
O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma (drugi deo). Stenografske zabeleške neodržanog Kongresa istorijskih i dijalektičkih materijalista Jugoslavije, 2012. godine
pecifična metodologija ove izložbe počiva na mešanju istorijsko-muzeološke građe sa “fikcijom sećanja”, beleškama i zapažanjima anonimaca koji svi zajedno poetiku čine … znanjem , pokušavajući da daju odgovor na pitanje: šta ostaje posle smrti Države-nacije Jugoslavije
U inače vrlo zanimljivom ogledu Branimira Stojanovića objavljenom u travanjskom broju priloga Aktiv nalazi se konstrukcija na čiju proizvoljnost i neutemeljenost treba upozoriti čitatelje
Ako je odgovor na pitanje što je historijska činjenica, samo dio glavnog pitanja što je društvena stvarnost, svaki budući marksizam neće biti moguć i bez filozofije
Diskurs praksisovaca o birokraciji i državnoj vlasti
Predavanje na tribini O praxis filozofiji, Dom omladine Beograd, 2010. godina
Nelagoda u filozofiji (Dijelovi iz Pogovora) Milan Kangrga: Spekulacija i filozofija; od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd 2010. g. Govoriti o misliocu koji je moj dugogodišnji prijatelj i jedan od mojih najuvažavanijih učitelja i načelnih istomišljenika, pored Gaja Petrovića, Andrije Krešića, Vanje Sutlića, Rudija Supeka, Ljubomira Tadića, Predraga Vranickog i Anta Fiamenga, nekako je […]
Rastko Močnik: Svjetska privreda i revolucionrana politika (Svetovno gospodarstvo in revolucionarna politika), založba /*cf., 2006, 159 str.
Želimo li razmišljati o globalizaciji, moramo se osloboditi dvaju mitova. Prvi govori da je globalizacija nešto novo. Drugi pak smatra da je neizbježna.
Taj potisnuti manjak nije samo Žižekov manjak već i manjak čitavog današnjeg postsocijalističkog uma: potiskivanje činjenice da se logika raspada Jugoslavije odigrala na racionalnoj podlozi izgradnje liberalnih nacija-država
O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma
Revizionističkoj kontrarevoluciji, kojoj smo, ne samo ovdje, desetljećima izloženi, treba se suprotstaviti kontra-kontrarevolucijom
Marx razvija Hegelovu veliku spoznaju “istina je konkretna” primjenjujući ju na “gusto” kapitalističko društvo
Osnovna funkcija marksizma i mjesto njegove artikulacije je klasna borba. Marksističke kategorije se ne iscrpljuju i eventualno postaju analitički neoperabilne zbog čudnovatog nestanka unutrašnje koherentnosti već bivaju non-stop diskreditirane u klasnoj borb
Kapitalistička kriza predstavlja proces čišćenja koji, ako je izveden pravilno, ne dovodi u pitanje postojeću klasnu strukturu društva
Društvena teorija danas može biti samo teoretizacija društvene prakse: preletimo li historiju društvene teorije, vidimo da nikada i nije bila nešto drug
Svijet je danas prepun inicijativa za otvorenost (otvoreni podatci, otvoreni pristup, otvoreni kod, otvorena vlada …itd). Sve one za sada ostaju u okvirima kapitalizma, ne dovodeći u opasnost njegove osnove
Najinspirativniji i najproduktivniji recentni marksistički radovi bave se teorijom reprodukcije i rodne podjele rada u kapitalizmu, aktualizacijom koncepta prvobitne akumulacije, produkcijom nove marksističke teorije strojeva i mašiner
Poseban prilog u novom broju Novosti – Aktiv
Zapravo, otpor je najviše bio “antifašistička borba” upravo u elementima u kojima je bio najviše komunistički, a ne obrnuto.
Zašto je partizanska borba imala trajne posljedice, koje su značile najveću društvenu transformaciju na području ‘Balkana’ u 20. stoljeću?
Partizanska umjetnost donosi revolucionarnu koncepciju vremena: budućnost ovisi od ovoga trenutka – sada. To nije nešto što mi pasivno čekamo da dođe.
Miklavž Komelj: »Kako misliti partizansko umetnost?« 2009, založba cf/*. Ljubljana, 640 strana.
Kad ne bismo živeli baš u ovom trenutku, na ovoj Planeti, kakva je danas, u ovom blokovskom, nasilničkom, militarizovanom, rasističkom, nacionalističkom, neofašističkom svetu u kome nema opstanka, nama, narodima Jugoslavije, van Jugoslavije, van jugoslovenstva – i nikakva nas republička državnost neće i ne može spasti
U devetnaest godina, koliko je prošlo od njenoga raspada, bilo je sjećanje na Jugoslaviju ako već ne temeljni, onda barem značajan sastojak ideoloških bitaka novih vladajućih klasa