Borota je bio predmet najmaštovitijih izmišljotina, tako da me ne bi iznenadilo ni da ujutro čujem kako je živ i zdrav i kako priprema izložbu svojih slika negdje u Sinkve Tere
Prije je glavni državni odvjetnik slušao Ivu Sanadera, danas sluša Jadranku Kosor i zbog toga SDP ne podržava njegov ponovni izbor.
Domaći je film, osobito tijekom Sutlićeve vladavine, morao biti uklonjen iz programa HRT-a – da ne bi bio gledan! Jer da je bio gledan, dao bi argument struci da se provodi Zakon o audio-vizualnoj djelatnosti koji kaže da HRT neka sredstva mora dati na raspolaganje kinematografiji
Dobro je da još uvek ima mladih ljudi koje nepravde peku. Slažem se da ne može tek tako da se pali benzin na ulici, ali optužnica za međunarodni terorizam je budalaština.
Mislim da treba nadići etničko razlikovanje unutar pisanja povijesti. Jer, koje god teme da se u Hrvatskoj dotakneš, ona uključuje i srpsku i hrvatsku “stranu” priče. Dakle, ne treba imati dva udžbenika, srpski i hrvatski, već u istom udžbeniku multiperspektivnost, različite poglede na neuralgične točke najnovije historije
Politička elita Rijeku voli nazivati “urbanim turističkim središtem” u kojem industrija ne smije stanovati. “Očita je namjera da se život Riječana svede na uslužne djelatnosti”, kaže Jadranka Tomašić
Odbijam pojam “balkanizacija” jer to podrazumijeva da je Balkan nekakvo središte zla, da otuda kreće zlo kako bi se proširilo ostatkom svijeta, a Balkan je samo mjesto gdje se evropski i svjetski problemi vide prije, unaprijed.
U fašničkoj Hrvatskoj, dakle, više se ne užižu razni imaginarni krnje na koje ćemo projicirati sve svoje muke te ga zasluženo kazniti lomačom
Bili smo u selima općine Erdut gdje su Srbi u većini i gdje se jako lijepo vidi kako je metropoli teško odriješiti kesu. Dovoljno je reći da je tamo nezaposleno 68 posto radno sposobnog stanovništva. U istočnoj Slavoniji svi teško nalaze posao, još je teže ako ste Srbin, a najteže ako ste Srpkinja
Nismo gradili na crno, što potvrđuju i dozvole koje posjedujemo. Riječ je medijskom napadu na nas, na inicijativu za spas Varšavske ulice i na udruge Pravo na grad i Zelena akcija – tvrde supružnici, arhitekt Niko Gamulin i glumica Urša Raukar, pobijajući time vjerodostojnost članka “I oni su gradili na crno”, objavljenog u “Jutarnjem listu” […]
Kao Albanki bilo mi je mnogo teže da budem prihvaćena u Švajcarskoj nego u SAD-u gde sada živim. U Švajcarskoj sam bila ona “lukava i zgodna Albanka” koja je došla i “preotela” naivnog Švajcarca. To su mi neprestano bacali u lice. A u Americi možeš da poseduješ bilo kakav naglasak, a da ti ljudi i dalje govore: “Zadržite svoj naglasak, tako je egzotičan!”
Firma “Lignum” Pavla Miljavca dužna je Hrvatskim šumama 18 miliona kuna, a “Solidum Žužić” oko 35 miliona kuna. Toliko o uspješnim poduzetnicima u drvnoj industriji.
Lijevom taboru ne odgovara da na čelo HRT-a zasjedne netko iz Grgićeve ekipe. Plaši ih to što im ne znaju namjere. Nitko od njih ne vjeruje da su Novinić, Mislav Stipić i još neki spremni učiniti televiziju financijski stabilnom, politički neovisnom i krajnje profesionalnom kućom lišenom svake korupcije.
Podsjetimo, vladajući i opozicija bili su se složili oko modela da pripadnici nacionalnih manjina čiji je udjel u stanovništvu manji od 1,5 posto imaju pravo i na dodatni glas kako se ne bi događalo da neki zastupnik bude izabran sa 200 ili 300 glasova, dok je istovremeno norma za izbor zastupnika oko 20 do 25 hiljada glasova.
Svi koji su do septembra 2009. gradili nelegalno, što se prije svega odnosi na izbjeglice, dužni su da do 11. marta prijave svoj objekat za legalizaciju. Pritom legalizacija jedne kuće prosječne veličine na obodu Beograda neće koštati manje od deset hiljada evra
Na nedavnim dopunskim izborima za predstavnike srpske nacionalne manjine Jelena Roknić izabrana je za zamjenicu načelnika Opštine Topusko. Međutim, tu počinju njeni problemi.
Zašto je Vidošević svoj poslednji govor, kao neosporni gubitnik u utrci za Pantovčak, održao kao duhovnik i kakve veze imaju duhovnost i profitna stopa?
U pomalo paradoksalnoj organizaciji “Akcije za slobodno društvo”, koja sebe opisuje kao građansku inicijativu a čiji članovi su pobornici samozatajnog rada na stvari društvene slobode, organizirana je u zagrebačkoj Kući ljudskih prava tribina pod nazivom “Sloboda za šestoro političkih zatvorenika”.
Film “Ni na nebu, ni na zemlji” Jasona Reitmana svojom završnicom daje do znanja da brak i obitelj, kakvi god bili, ipak pružaju radost, dok je život bez konvencionalno oblikovanog emotivnog vezivanja osuđen na nesreću. Takav svjetonazor nije nimalo nevin…
Predstava “Garaža” Ivice Buljana, koja navodno hoće “pomaknuti granice naše nelagode”, u publici izaziva efekt tupe ravnodušnosti kakav gomilanjem nasilja svakodnevno proizvode i mediji. Ona nijedan živac ne pokreće prema nekoj promjeni, jer je ni sama ne naslućuje
Kada pitate Dejana Ilića gdje sebe vidi na mapi srpskog izdavaštva, on odmahuje rukom: “Šta me briga gde je moje mesto u razorenom društvenom i kulturnom sistemu vrednosti. Stalo mi je do toga da moje knjige čitaju studenti i njihovi profesori. To je jedino važno”
Nezadovoljni ponuđenim smještajem u Riđici, dalmatinski kolonisti, koji su u Vojvodinu stigli u listopadu 1945. godine, na silu su zauzeli selo Stanišić. Pregovori između lokalnih vlasti i naseljenika trajali su punih šest tjedana, nakon čega su nezadovoljnici ipak pristali napustiti zauzete kuće i u grupama se vratiti u Riđicu
Zanimljivo je, kad je već Boga prošvercao u Ustav, kako to da se pok. predsjednik (dr. F.T.) nije bio dosjetio da i Sv. pismo proturi na Oltar domovine?
Predsjednik koji je upravo otišao sigurno je najpozitivnija hrvatska politička ličnost proteklog desetljeća i čovjek ga iskreno mora žaliti što za sobom, vidno razočaran, ostavlja ekonomski opustošenu zemlju. Zbog toga se doima kao tužni vitez tranzicije, najzaslužniji za detuđmanizaciju Hrvatske, ali bez dovoljno kapaciteta da iz te negacije stvori konzistentan pozitivni program
Računovodstvo EU-a očito ukazuje na prevelik rashod izazvan poštivanjem tolikih prava zemalja članica. Naravno, nikome unutar Unije nije palo na pamet da “regiji” predloži uštedu, recimo, u slučaju licenci RTL-a, pa da umjesto više njih uvozimo samo jednu, za potrebe jedinstvenog “srpsko-hrvatskoga” tržišta.