Članci tagirani s ‘relativno naopako’
Neka mrtvi sahranjuju svoje mrtvace. Karl Marx Tko zna imaginativno čitati historijske tekstove, naći će u “Osamnaestom brumaireu Louisa Bonapartea”, tekstu Karla Marxa prvi put štampanom 1852. godine, puno materijala koji se, po analogiji, može odnositi i na fenomene naše tzv. tranzicije. Svako vrijeme nekako se odnosi spram svoje zadnje revolucije. No te revolucije mogu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Koliko smo puta čuli u dnevnopolitičkom diskursu kako neki problem valja dezideologizirati? Hoće se reći da na njega ne treba gledati u ključu dnevnih stranačkih borbi, već na duži rok. A onda to znači – onako kako o tome misle eksperti. A ne političari. Jer znanstvenici su navodno iznad ideologije. To gledište koje nekritički adorira […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Današnji kapitalizam – svi to vide – nije kao onaj od jučer. A opet je – i to svi vide – onaj isti dobar stari kapitalizam. Naravno, za onu manjinu i njezine različito dobrovoljne sluge, koji se svakodnevno bude s prave strane postojećeg poretka. Ono što se promijenilo u današnjem kapitalizmu, spram onoga od prije […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Gledano unatrag, iz današnje situacije njenog razmontiranja, socijalna država mnogima izgleda kao jednom već realizirana i time dokazana utopija, kojoj danas valja ponovo težiti. No, je li to jednom suvremenom lijevom pokretu potrebno, pa onda i nužno? Ili se radi o jednokratnom slogu povijesnih okolnosti, koje ne samo da se danas – u vrijeme postfordističkog […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Odvojenost radne snage od sredstava za proizvodnju povijesna je činjenica, koja se u nas jednom već – putem samoupravnih odnosa unutar organizacija s društvenim vlasništvom nad sredstvima za proizvodnju – pokušala nadići. Kontrarevolucija 1990-ih kupila nam je zadnju kartu za sudjelovanje u globalnom retrogradnom procesu želje vladajućih za povratkom tog razdvajanja. I to ne samo […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Što se danas događa s industrijskim kapitalizmom, ne samo u nas, već diljem svijeta? Suvremeni kapitalisti svoju ulogu odavno više ne vide u tome da svoj kapital ulažu u proizvodnu namjenu, u nadi da će ostvariti dobitak u proizvodnji, koju će svojim kapitalom omogućiti. Njih zanima dobit za koju vjeruju da na nju imaju pravo […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Iako najuže povezano s cjelokupnom tematikom uvjeta rada, koja se tretira i u Zakonu u radu, centralno pitanje većine sindikalnih borbi – ono o visini nadnica – kao da se izgubilo s horizonta i iz ovih ostataka društvene javnosti, u kojima još djelujemo. Naravno, moralističkog zapomaganja ne nedostaje, ponajviše u komentarima na novinske članke i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
To kako ispraznost kapitalo-parlamentarnog života u normalizaciju postojećeg stanja prevodi medijski mainstream, izaziva posvuda samo jednu te istu reakciju. Ne samo široke mase, već i tzv. obrazovani slojevi to više pomno ne prate, a samo donekle, uglavnom putem televizijskih vijesti, rezultati se još uzimaju na znanje. Zadnji parlamentarni izbori u Sloveniji, već drugi zaredom izvanredni, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Uoči parlamentarnih izbora u Sloveniji priča s Agrokorovim preuzimanjem Mercatora ne prestaje biti glavnom predizbornom temom. Na toj priči pokušat ćemo još jednom razložiti neke od bitnih aspekata država i društava koji su ovdje posljednjih desetljeća formirani, a sada se, u svojoj nedostatnosti, tako jasno pokazuju. Jer nama se događa ne samo ekonomska kriza, već […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Počnimo odmah s onim što bi eventualno trebalo doći, nakon elaboracije, na kraju ovoga komentara. Na protestima koje je koalicija Udružena ljevica (Združena levica), koju čine tri lijeve stranke u Sloveniji (Iniciativa za demokratični socializem, IDS; Stranka za ekosocializem in trajnosni razvoj Slovenije, TRS; Demokratična stranka dela) organizirala protiv prodaje slovenskog Mercatora hrvatskom Agrokoru, voditelj […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
S tim nacijama nije se za šaliti. Tako bi izgledala, skicozno formulirana, linija ideološkog kontinuiteta između socijalizma i tranzicije. Poznato je kako su u socijalizmu svih tipova nacije i nacionalizam tretirani krajnje ozbiljno, a da je tako nastavljeno i u tranziciji svjedok nam je – što? Zahvatimo li problem s lica, onda je to navodno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Za dva tjedna bit će održana nova sjednica Glavnog odbora SDP-a. A upravo je održan izvještajni sabor HDZ-a. To su trenutni gabariti u kojima se, manifestacijski više negoli manifestno, kreće ovdašnje slobodno i demokratsko stranačje. A koje onda tzv. politički komentatori, (samo)osuđeni na višegodišnje gatanje o sudbini tih naših “zatvorenih trgovačkih društava”, moraju prevoditi u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ekstremisti napadaju, ali centar još uvijek odolijeva. U međuvremenu, dok je vlast posvuda oko nas još stabilna, možemo raspravljati je li pravedno jednačiti desni i lijevi ekstremizam. I više od toga: možemo se pitati ima li uopće ičega ekstremnog na evropskoj, pa onda i našoj ljevici danas. Odgovor na ovo, po samorazumijevanju retoričko pitanje, u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Odmaknemo li se od jednostrane logike državotvorstva i njegovih jubileja, pa pokušamo analizirati naša društva po logici promjena koje su zahvatile sferu proizvodnje, možemo konstatirati da su nam se u posljednjim – postupno sve više neoliberalnim – desetljećima dogodila već dva prijeloma. To su vremena koja vladajući uvijek nazivaju “reformskim”, a ovladani – ovisno o […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Očito je da današnje postfordističko društvo, društvo kognitivnog kapitalizma ili kako već da izaberemo nazvati promjene koje su se dogodile od vremena modernističkog fordizma – u kapitalizmu i socijalizmu podjednako – ima drugačiju, novu klasnu strukturu. Toliko novu da je nekima, naročito 1980-ih, izgledalo kao da prisustvujemo kraju klasnog društva. U tome se nije očitovala […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Izbori za članove Evropskog parlamenta održati će se ovu nedjelju, 25.5.2014., i time će još jedna prilika da se ispljevi političko žito od kukolja, a sve u okvirima političke klase, biti iskorištena. To pljevljenje podjednako je (ne)zanimljivo i na nivou cijele EU i u našim evropski „integriranim“ državicama. Koga je zanimalo pratio je sučeljavanja kandidata […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Samo nas nemojte spašavati! Tako već neko vrijeme glasi narodna mudrost na uvijek nove vijesti kako su prilike u državi neizdržljive i ne poduzme li se odmah nešto, slijedi neminovna propast. Možda. No čak i nad pitanjem moguće (bes)konačne propasti ekonomskog, a onda i političkog sistema, za materijaliste ostaje vidjeti cui bono, za čiju korist […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako smo prije zadnjeg kriznog ciklusa kapitalizma, koji i u nas traje od 2008., i mogli govoriti da je radništvo (p)ostalo nevidljivo u shemi konačno pronađene suvremenosti liberalne demokracije i slobodnog tržišta, sada to više nije slučaj. Na radnike se stalno referira ekonomistički zabrinuta javnost, oni su u središtu mnogih projekata civilnog društva, njihova sudbina […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pred nama su majski evropski izbori, a strategija ljevice u EU-u mogla bi se uopćiti u stav iznesen na stranicama britanske Socijalističke radničke partije (SWP), koji sažeto glasi: “Glasajte za pravu ljevicu gdje god to možete, a za laburiste tamo gdje morate. I spremajte se za borbu nakon glasanja.” Vrijedi li to i u nas, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Čega nema tog se ne odreci! Ovom parafrazom Brechtova poziva, koji je svojedobno u nas poslužio i kao inspiracija za jedno kazališno okupljanje, u istoimenoj predstavi družine Coccolemocco, mogli bismo uvesti u naš interes za predstojeće evropske izbore. Iz lijeve perspektive. Za razliku od mainstreama kojemu je normalna ljevica ona socijaldemokratska, kakva je danas, a […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Činjenice su svete, a komentari su slobodni – koliko puta su nas uvjeravali da je to osnova svakog dobrog žurnalizma? I dok “ispravljanje krivog navoda” u medijima još donekle i funkcionira na nivou tekućih politikantskih događaja, odnosno onoga što danas još uvijek, a uglavnom nezasluženo, zovemo politikom, ono je potpuno zakazalo kada su na djelu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nezgoda s ideologijama sastoji se u tome da one ne zavode samo mase, kojima su – u fordističkoj društvenoj prošlosti – uglavnom bile namijenjene. Kao što zna svatko tko je s nekom kritičkom distancom na početku ušao u svoju ulogu u društvenoj podjeli rada, nakon nekog vremena moramo se s tom svojom “izabranom” ulogom u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako to politička Evropa nama “pomaže” da – kako glasi još uvijek vladajući narativ – izašavši iz samoskrivljene nezrelosti, postanemo njezini odgovorni članovi? Pomaže direktnim stranačko-političkim direktivama. Koje se odvijaju samo iz centra prema periferiji
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prošli, prvi nastavak pisanja o događanjima plebejske i radničke pobune u BiH završili smo pozivanjem na nepristajanje na paradoksalnu podjelu sfera društvenog i političkog života, najočitiju u zahtjevu za “nemiješanjem” klasnog i nacionalnog. Takav pristup, iako sasvim razumljiv kao protuudar spram vladajućeg “nacionalističkog” sistema, prebrzo se može “prevesti” na tezu o nemiješanju ekonomije i politike. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Postoje u društvima trenuci otpora pukom historijskom trajanju, koji otvaraju mogućnost povijesnog događanja. A to za nas marksiste znači da u nekom društvu nastupaju trenuci subjektivacije radničke klase kao glavnog nosioca povijesnih procesa klasne borbe, što je samo drugo ime za politiku u ključu materijalističkog shvaćanja povijesti. Takvi trenuci sada su na djelu u BiH. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Mislite da znate što je reket? Pa, ako je on teniski, mnogo toga mi laici možemo saznati pukim pretraživanjem na mreži. To sredstvo neophodno za igranje tenisa naziv duguje arapskoj riječi rahah, što znači “dlan ruke”. No taj dlan, dok je preko talijanskog jezika došao do engleskog, poprimio je oblik racket, što znači udarač. Dakle, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Stari se sjećaju, a mladi će naučiti, jednog od zadnjih trzaja idejne kritike (a ne samo puko ideološke) u Jugoslaviji 1980-ih godina. U jednom je trenutku na stihove pjesme rock sastava Riblja čorba, koji su glasili “Za ideale ginu budale”, reagirao Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (SUBNOR). Rekli su da ti stihovi vrijeđaju njihovu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Svatko bi rado započeo mišlju kako ne želi da nas ovo neveselo i nejunačko doba, kojemu smo danas suvremenici, nadživi. U stvarnosti velika većina ljudi misli kako će ovaj sistem još dugo trajati. Pa bilo to tako da će se vratiti svojim dobrim starim pravilima ili tako što će ih reformirati. I na taj način […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U knjizi, kolektivnom radu više autora, intrigantnog naziva “Uvod u prošlost”, jedan od autora, Boris Buden, piše i ove retke: “Kaže se da živimo u postutopijskom vremenu koje je izgubilo svaki interes za budućnost. Možda je razlog tome neočekivano jednostavan: budućnost nas više ne zanima jer smo je već vidjeli.” U skladu s ovom nemalo […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako se ekonomska kriza i u nas polako prelijeva i u političku, kao da hitnim postaje ne samo ponovno promišljanje ovih dviju sfera i njihovog međusobnog odnosa, već i – naoko paradoksalno – samog naloga hitnosti. Pokušat ćemo pokazati da sve to zazivanje pragmatičnosti i “izvedivosti” rješenja za koja se, u dirigiranoj javnosti kakva danas […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Naslušali smo se ovih dana – i to se može činiti korišću od zadnjeg referenduma – kako društvo ima važnijih problema no što je to (pre)skupo prenošenje zakonske definicije braka u Ustav. S druge strane slušali smo i kako je to vulgarno shvaćanje prioriteta u društvu i kako je ova borba za naprednost društva u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Put razvoja teorijske misli u nas je obilježilo i svojevremeno rastakanje, najprije dijalektičkog a onda i historijskog materijalizma, u okvirima raznih pravaca marksizma, sve dok i taj okvir u cjelini nije doveden u pitanje. Ono što je uslijedilo bilo je ne samo teorijsko napuštanje, već i praktično uništavanje infrastrukture u kojoj bi neki budući marksizmi […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U malom novinskom članku pod naslovom “Milanović: Nezaposleni moraju dobiti šansu, a osobito mladi” (B. Podgornik, “Novi list”) izvještava nas se o rutinskom posjetu šefa Vlade i nekih njegovih ministara (Željka Jovanovića i Siniše Hajdaša Dončića) “sjajnom primjeru spoja znanja, tehnologije i gospodarstva”, kako je u opremi teksta Milanovićevim riječima prikazana kompanija Ericsson Nikola Tesla […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Za državu kao aparat u službi transnacionalnog kapitala, njeno stanovništvo koje proizvodi bogatstvo nije više državljansko tijelo, već samo ponuda “socijalnog kapitala” na lokalnom tržištu radne snage
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Mjere štednje (austerity measures), premda je možda bolje kazati mjere stezanja, nisu ontološka nužnost u nekoj državi i društvu, ali nisu ni koncept koji se može olako prezreti, za koji svatko može vidjeti i znati kuda on vodi. One su, prije svega, oblik klasne borbe i u njoj upotrijebljene strategije vladajućih da instaliraju ili zadrže […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Suvremena ljevica, ako je evropska (bilo da je zemlja članica EU-a ili ne), danas je dobrim dijelom izgurana, a manjim se i sama gura, u defanzivnu poziciju obrane ostataka tzv. države blagostanja. A to, u boljim slučajevima, može značiti i ideološki široke mobilizacije sada “lokalnog” stanovništva u borbi za očuvanje javnih dobara, o čemu se […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prekarnost radnika i za radnike neugodna fleksibilnost činjenice su naše privrede i društva otkad je lokalne tranzicije, a koju javna rasprava o prijedlogu novoga Zakona o radu (ZOR) samo dodatno zaoštrava i pokušava legalizirati. Problem sa stalnim izmjenama zakona, bez da država nudi ikakvu empirijski i statistički potkrijepljenu analizu (ne)funkcioniranja dosadašnjih propisa, govori o osebujnom […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Vijest je da dječaci ne plaču – tako ideologiju “novoga” u industriji vijesti napada Alexander Kluge, njemački filmski i televizijski režiser, pisac i društveni teoretičar. I zaista, hoćemo li sada i posebno sada, kada su mediji u tako devastiranom stanju – nadzirani i usmjeravani od strane vladajućih možda više nego ikada – razumjeti današnji dan […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Mi jesmo za rezove, Vlada ih provodi na svoj način, netko će reći nedovoljno, ali mi nastojimo balansirati upravo između toga. Trebat će se zaduživati jer nema drugog izlaza – izjavio je ministar financija Slavo Linić. U uigranoj podjeli uloga, gdje mediji – zini da te pitam – podsjećaju neoliberalnu vlast da nije dovoljno na […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada se sjetimo koliko su se neki ovdje trudili da ponovno izmisle već postojeći birokratski jezik (tko će ikada izračunati cijenu toga u živcima i novcima?), pa da tako, umjesto mrskih izvještaja, dobijemo “godišnje izvješće Vlade Saboru”, ima neke dublje povijesne ironije kada se ono sada u medijima potpuno amerikanizirano naziva “govorom premijera o stanju […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada se u nas citira poslovica dao Bog da imao pa nemao, misli se uglavnom na gubitak materijalnih dobara. Ili eventualno na izgubljene vrijednosti za koje se misli da ih štiti obitelj. No zar se ta kletva ili tek rezignacija ne bi mogla shvatiti i puno šire? Tako da se odnosi na cijele grupe i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Opisujući svima znane efekte aktualne krize, prije svega rastuću socijalnu nejednakost, i u nas poznati američki marksistički teoretičar David Harvey u jednom nedavnom razgovoru logično zaključuje kako “više klase” od krize profitiraju. Drugim riječima, one ne žele izaći iz krize jer im je u njoj sasvim dobro. Ovako izvađeno iz veće cjeline, moglo bi izgledati […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako je netko još sumnjao čija je ovo država, zadnji prijedlozi izmjena Zakona o radu (ZOR) lišiti će i takve svih iluzija. Ili bi bolje bilo reći da nitko iluzije više i ne gaji? Daljnja fleksibilizacija radnih odnosa u biti je, kako ističu u svome komentaru Nezavisni hrvatski sindikati (NHS), samo novi korak u ozakonjenju […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Očekivati da će nas od međunarodnog kapitala braniti “naša” država, jest poput očekivanja da vuk dobro obavi čuvanje ovčjeg stada. Pa taj vuk cijelo vrijeme iskreno govori da samo treba “popraviti klimu” na putu u klaonicu. A klaonice ne grade naši obični vukovi
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada netko tko je američki predsjednik, kao što je to trenutno Barack Obama, nudi “trgovačke sporazume za 21. stoljeće”, većina svijeta na to gleda sa sumnjom i zebnjom. Ali kada zemlje članice EU-a daju zeleno svjetlo – jer takva je još uvijek procedura – svom zajedničkom organu koji se zove Evropska komisija da 14. jula […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Tema što će biti s našom ljevicom u EU-u za nas kao da sadrži ne jednu, već dvije nepoznate veličine. Pa ako se o tome što je EU danas još nekako možemo informirati, a onda i, više od toga, zauzeti baš kritičan, ljevičarski stav, odgovor na pitanje tko smo to “mi” koji bismo postojeće, nezadovoljavajuće […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Danas, kada postajem euroatlantski integriran – tako bi, u parafrazi nekadašnje pionirske, mogla izgledati suvremena zakletva naše političke klase, koja nas sve, bez obzira na prijašnje izjašnjavanje, sada upisuje u svoje evropske planove. A oni se uglavnom svode na njihovu vlastitu klasnu reprodukciju. Jer razvoj cijelog društva, privredni i politički, sigurno im nije u prvom […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Dirigirana javnost odbrojava dane do našeg ulaska u EU. Političari, na vlasti i u opoziciji, jednako, bit će do tog ponedjeljka, 1. srpnja, na svojim priredbama, za koje će sistem spektakla/debakla, kada prođu, svima gurati račune pod nos. Samo će poneki umjetnik iskoristiti simboliku trenutka za radikalnu društvenu kritiku, više ili manje ugodno smještenu u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U Evropi kakva je sada, EU sve više postaje glavna zapreka svakom suvislom ekonomskom i društvenom razvoju, ali i, što je najopasnije, svakoj repolitizaciji društvenog života baziranoj na međusobnim borbama grupa, slojeva i klasa, što je određenje svake materijalistički definirane politike
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
S obzirom na strah koji oko sebe širi narastajući neoliberalni dogmatizam, nepoštedna kritika svega postojećeg moguća je samo tamo gdje i samo onda kada ne vlada strah od revolucije
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada bi postojala neka radnička varijanta rubrike “Greatest Shits”, u njoj bi prva mjesta, bez lažne objektivnosti, sigurno zauzimali naši poslodavci. Domaći i strani. A ti poslodavci mogu biti privatne osobe, javne institucije, sama Vlada, pa i političke stranke. Dobro, razlikovanje civilnog društva i političke države liberalima je teorijski neukidivo, bez katastrofalnih posljedica, ali kada […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nismo mi Britanci, koji – iako članovi EU-a – iza sebe imaju SAD, pa da se možemo u parlamentu poigravati euroskepticizmom, kako je ondje oduvijek običaj, kažu nam oni koje živcira već samo spominjanje činjenice da je većina stanovništva u većini evropskih zemalja, ne samo u Velikoj Britaniji, skeptična spram institucija EU-a kakve su sada. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Štrajk koji dok ovo pišemo još uvijek traje u Croatia Airlinesu mogao bi postati jedan od presudnih događaja u boljem formiranju svijesti našeg radničkog pokreta u nastajanju, budući da izuzetno jasno upućuje na mnoge zapretene momente, koji se i inače pojavljuju i ponavljaju u takvim situacijama. Jasno je odakle potječe velika simbolička i stvarna snaga […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako je vjerovati Joachimu Bischoffu i Richardu Detjeu, urednicima njemačkog časopisa “Sozialismus”, sadašnja hegemonijska moć Njemačke u EU-u ulazi u politički ćorsokak. Oni svojoj zemlji daju još tri mjeseca, a onda više neće moći ovako
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da živimo u kapitalizmu, to više – kada se mora biti deklarativan – nitko ne skriva. Nema sumnje da će baš oko Prvog maja ta K-riječ, u neizbježnom paru uz pridjev neoliberalni, biti još frekventnije u upotrebi. Dakle tu smo bitku, da se poredak točno imenuje – s obzirom na stanje od prije samo nekoliko […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Normaliziravši jedan način proizvodnje baziran na privatnom vlasništvu i na dvostrukom otuđenju radnika, društveni istraživači sada se pitaju: zašto je, kada je sve tako dobro postavljeno, stvar krenula po zlu? Mora da su se potkrale neke greške u psihama pojedinaca…
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prošlo je 20 godina od smrti Gaje Petrovića (Karlovac 1927. – Zagreb 1993.), pa je to još jedna prilika da izvučemo njegovu misao iz “zaborava”, a ustvari iz mračnih općih i stručnih arhiva u koje su ga, kao i cijelu grupu praksis filozofa, pospremili brojni neprijatelji, ali i poneki prijatelji, pa i učenici. Da ovu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Najteže je, kaže jedno opće mjesto u filozofiji, a sva opća mjesta su točna, spoznati samoga sebe. Zato barem treba znati da kada govorimo o drugima, mnogo toga reknemo i o sebi. U trenutku kada se mediji osvrću na ostavštinu preminule britanske političarke Margaret Thatcher, mi gotovo da psihoanalitičko-terapijski, u Freudovom stilu, možemo zaključiti: gdje […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U danima kada saznajemo da je “Slovenija jednoglasno za Hrvatsku u EU-u”, kako novinari prevode glasanje zastupnika slovenskog Državnog zbora o ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora, i kada treba imati želudac, tj. opskrbiti se dobrom dozom (nepovijesnog) cinizma da bismo mogli progutati fraze političara o “upućenosti jednih na druge i imanju puno toga zajedničkog”, sada “kada […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prije nekoliko dana, u poslovnom dodatku časopisa “Time” izašao je zadnji u nizu članaka koji reaktualizira Marxovo značenje angloameričkoj, a to onda znači i kozmopolitskoj publici, a to onda sada znači i onima u nas vladajućima. Pod naslovom “Marxova osveta: kako klasna borba hara svijetom” članak već posvuda proizvodi prijevode i reakcije. Mogli bismo navesti […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U zaoštravanju retorike koje je iz različitih razloga – pa se zato nekima čini i bez ikakvog – na djelu zadnjih tjedana, svi vide niz redukcija i transfera u političkom polju. Glavna linija prigovora može se, u najgrubljim crtama, svesti na konstataciju – ma koliko do nje došlo i iz suprotnih motiva – da dok […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Polako postaje jasno zašto HDZ trenutno nije ozbiljnija prijetnja vladajućoj, tzv. lijevo-centrističkoj Kukuriku koaliciji, iako je izostanak opipljivih rezultata najčešća ocjena njihove vladavine. I ne samo to. Ta on ne vrši ni ulogu ozbiljne parlamentarne opozicije vladajućima. Razloge treba tražiti u – ponajviše zbog ekonomske krize – pomaknutom središtu političkog života. Rječnikom koji nitko u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kamo se kreće stranački život i kuda smjera njegova kritika dobro sažima dosjetka koja je ovih dana kružila društvenim mrežama. U njoj ministar Slavko Linić, na vijest da je oružje porijeklom iz Hrvatske primijećeno u naoružanju sirijskih pobunjenika, pita jesu li transakcije uredno zabilježile fiskalne blagajne. Nije dosjetka, već je važna vijest kako je SDP […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Svatko mora negdje pripadati. Pitanje je samo što to danas znači i tko nas i zašto organizira. Te kakve to veze ima s politikom. I kakvom: tzv. realnom ili onom emancipatornom. Propitujući na novi, istinitiji način važnu temu “uloge radnika u raspadu Jugoslavije”, tribine koje organizira Centar za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu žele nadići […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Iz Srbije stiže vijest da je stotinjak radnika i malih akcionara iz svih dijelova zemlje na demonstracijama u Beogradu zahtijevalo da se ukine Agencija za privatizaciju, tamošnji pandan Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Jedan izvještaj započinje ovako: “Bez posla, bez para, bez mnogo nade da će isterati pravdu i vratiti imovinu društvenih preduzeća u kojima […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Lako je pronaći primjere svakodnevnog uništavanja radničke klasne svijesti od strane proizvođača dirigirane, spram vladajućih kao takvih – ma koje stranačke boje bili – naklone javnosti. Evo dva tekuća primjera, koje razlikuje samo količina cinizma iskazana u navodnoj empatiji spram radnih ljudi, izraženoj od strane onih koji naivno misle da su stavljajući se u službu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Samo kroz zajedničke socijalne borbe Srba i Hrvata, muškaraca i žena, pitanje posebnih identiteta dobit će pravu mjeru svoga ostvarenja. Prva socijalna pobuna u Vukovaru učinit će više za sve ljude tamo od svih izoliranih civilnih identitetskih borbi
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ne može se reći da je tzv. duhovna obnova, u koju se ova kultura neko vrijeme klela, u nas iznjedrila neki etički diskurs (pokazuje to i aktualna turneja američke publicistkinje Judith Reisman po Hrvatskoj), neku vladajuću moralku, koja bi pružala orijentir u svijetu punom iskušenja za onoga tko bi želio u njemu moralno se vladati. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da to nije povezano s patnjom prevelikog broja ljudi, bilo bi zabavno gledati pokušaje normalizacije našeg društva na način liberalnih ideologa, koji su zauzeli centar političkog života u ovoj zemlji, ali se u njemu više ne osjećaju lagodno. Sama činjenica da se ova država, pa onda i njeni ideološki aparati, vodi liberalno (na način neoliberalne […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Postavimo na početku naoko jednostavno pitanje: ako je već svima jasno da socijalna država oko nas tek sada ozbiljno počinje propadati, znači li to da je netko donio političku odluku da tako bude? Tražimo, dakle, subjekt političke odluke, onoga tko nam može biti ne samo politički odgovoran u smislu da ga “kaznimo” smjenom na sljedećim […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da je “sukob civilizacija” zloupotrebljen koncept svakome tko iole ozbiljno misli bilo je jasno još prije izlaska famozne istoimene Huntingtonove knjige. No, koliko god bio intelektualno inferioran, problem je s tim konceptom da mnoge današnje vlasti vuku antipolitičke poteze kao da on djeluje, pa se, po dobro znanoj formuli, on pretvara u samoispunjavajuće proročanstvo. Takvih […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako bi izgledala primjena ideja slovenskog sociologa Rastka Močnika o dvjema vrstama fašistoidnosti na djelu u našim identitetskim državama (vidi tekst “Dvije vrste fašistoidnih politika” u ovom broju “Novosti”) na slučaj Hrvatske? Prije svega, valja nam primijetiti kako uporno medijsko (za)ostajanje samo u, i to u boljem slučaju, analizi romantičnog “kulturnog fašizma”, bez da se […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Govoreći o problemu vremena, kojim se mnogo i plodno bavio, naš filozof Milan Kangrga u zaključku poglavlja “U traganju za vremenom” u knjizi “Praksa, vrijeme, svijet” podcrtava utopijski smisao vremena: “… I samo vrijeme ima svoju historiju, odnosno točnije: svoju točku povijesnog nastanka, što znači da objektivno gledano vrijeme nije ‘uvijek tu’, nego je ‘negdje’ […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pred nama su vremena sveevropskih demonstracija i štrajkova, a srijeda, 14. novembar – Evropski dan akcije i solidarnosti – samo je jedan od koraka u tom smjeru. U organizaciji Konfederacije evropskih sindikata (ETUC) i uz potporu političkih partija poput Stranke evropske ljevice, Antikapitalističke stranke, Die Linke i drugih predstavnika prave ljevice (koja nije neoliberalna), pozivaju […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Mjere štednje u ekonomiji Wikipedija, najpoznatija online enciklopedija, definira kao politiku rezanja deficita smanjenjem troškova, putem redukcije dotadašnjih prava građana i usluga javnih servisa. Mjerama štednje vlade pribjegavaju najčešće zato da bi smanjile trošak deficita, a ponekad su one sparene s dizanjem određenih poreza, koji bi trebali pokazati potencijalnim kreditorima da se radi o solidno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U organizaciji novopokrenutog Centra za radničke studije (CRS) iz Zagreba 19. i 20. oktobra održana je konferencija pod nazivom “Dva desetljeća poslije kraja socijalizma”. U prostoru zgrade središnjice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), poznatom Radničkom domu na Krešimirovom (nekada Lenjinovom) trgu, dva su dana izlagali i debatirali studenti i znanstvenici iz Slovenije, Austrije, Njemačke i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Potrebna je malo veća neobaviještenost – a o narcističkom poremećaju domorodačkih ličnosti, koje bi po logici svojih akademskih struka nešto trebale i misliti, da i ne govorimo – pa da se može blebetati o tome kako u nas pravog kapitalizma (čitaj: a kamoli njegove kritike) nema. Jer da je ovo neko kleptokratsko, banditsko, korumpirano društvo, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da su mainstream mediji preblizu političkoj klasi, to danas već svi znaju i vide. A ta “blizina” nije sentimentalne prirode. Ona je dio discipliniranja medija, koje složno provode inače ponekad međusobno konkurentske frakcije vladajućih. Međusobna napadanja i podmetanja između kumova, koji drže novinski biznis, u malim i velikim sredinama podjednako, već desetljećima nisu svjetonazorska. Tu […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da mi nismo ravnopravni dio angloameričkog svijeta i njegove tradicije vidi se ne samo po načinu na koji se “integriramo” u političke institucije mainstreama tamo smišljene, već i u odnosu spram pravljenja tradicije odozdo – stavljanja novih pokreta i događaja u kontekste, njihova “kanoniziranja” i “normaliziranja” i sl. Još 1970-ih godina ovdašnjem, tada utjecajnom rock […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pišući povodom današnjeg značenja u 1960-im, a nešto kasnije i u nas, objavljene knjige Barana i Sweezyja “Monopolni kapital”, afrički marksistički ekonomist i politolog Samir Amin hvali to djelo koje je utjecalo i na njegov rad, zbog hrabrosti da se krene od Marxa, ali da se na njemu ne ostane. Ne toliko zbog potrebe za […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Interesantno je to gledanje na Evropu (ne samo na EU), koje se iz ovih krajeva sada već desetljećima širi. Od opčinjenosti “evropskim duhom” ili, još supstancijalnije, “duhom evropejstva” tijekom 1980-ih (tko se još sjeća žučne rasprave o Srednjoj Evropi, kojoj su se preko češkog pisca Milana Kundere pridružili i neki hrvatski intelektualci, a koja je […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pitanje naše evropske budućnosti, kojim bi se mogli dalje međusobno ucjenjivati, kao i pitanje moguće kolonizacije od strane Evrope, sve do u promjene u “identitetu” pojedinih skupina ovdašnjeg stanovništva – uključivo s hrvatskim i srpskim – postaje sada sve više retoričko, ako mislimo da se na njega može odgovoriti s DA ili NE. Jer, odlučno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nešto treba poduzeti, i to odmah, ne želimo li biti samo gledaoci u stvari vlastite propasti – rečenica poput ove nisu puni samo tzv. masovni mediji, već i nastupi političara, naročito trenutno opozicijskih stranaka. Ovih dana se, doduše na rubu medijskog mainstreama, analitičarima u Hrvatskoj omilio čak i francuski socijalist Francois Hollande. Ovdje ga uzimaju […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da će se s produbljivanjem krize, svagdje pa i u nas, nastaviti i polarizacija društva – koja je, uostalom, već dobrano napredovala – i to na većinu gubitnika i manjinu dobitnika, nema nikakve sumnje; jedan posto htjet će vladati nad 99 posto. Ta će se borba i dalje odvijati, kažimo to u fenomenološkom duhu, na […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Živa, a ponekad i ogorčena debata na evropskoj ljevici o tome treba li ona inzistirati na fundamentalnoj promjeni prirode EU ili mora naprosto odustati od tog institucionalnog aranžmana, budući je on nepopravljiv, slabo dotiče javnosti u ovim krajevima. Što se tiče tzv. masovnih medija, bili oni privatni ili tzv. javni, jasno je i zašto. Interes […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Na evropskoj razini, iako za svaku zemlju odvojeno, formira se situacija u kojoj nova radikalna ljevica dobiva bitnu ulogu u političkoj budućnosti Evrope. Najpoznatiji primjeri su sada koalicija radikalne ljevice u Grčkoj Syriza, Lijevi front na čelu sa Melenchonom u Francuskoj, ali i Socijalistička partija Nizozemske, crveno-zelena koalicija u Danskoj, Ujedinjena lijeva alijansa u Irskoj […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako smo svi mi zarobljenici svoje klase, moramo li uvijek biti i zarobljenici njenih predrasuda? Tako bi moralo glasiti pitanje u suočenju s političkom i medijskom preradom radničkih pobuna, koje uopće nisu iznimka i rijetkost u ovoj zemlji intenzivne proizvodnje političke močvare u sušnom periodu. U jednom novinskom napisu, onom Borisa Pavelića u “Novom listu”, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Važnije od toga kako se ljevičari “dijele” jest da postaje izvjesno kako oni i na našem terenu postoje. Tako nekako bi mogao glasiti zaključak nakon još jedne konferencije (“Mišljenje revolucije nakon izdane revolucije”) na kojoj smo se skupili, s potpunom izvjesnošću da ona neće biti zadnja. Je li i nama na ljevici potreban neki proces […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Usred krize evropskog projekta koju sada prolazimo, čuju se glasovi kako je evropska elita nesposobna i zamisliti dubinu krize u koju nas vodi, kamo li da bi imala riješenja za izlaz iz nje. Propast cijelih društava u njenoj uobrazilji nije moguća, jer ona bi u pitanje dovela opstanak samog kapitalističkog sistema, a onda bismo svi, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da je pitanje revolucionarne organizacije – one koja bi si zadala, pa onda eventualno i provela radikalni program izmjene svijeta – na globalnom dnevnom redu, govore vijesti sa svih strana. I to ne samo vijesti o nemirima, pobunama, simboličkim intervencijama u postojeće, pokretima “ogorčenih” i “okupatora”, ili vijesti o masovnim radničkim štrajkovima čas u ovoj, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Tko se još sjeća zašto je – dugotrajnim ideološkim rovarenjem različitih političkih opcija, s jedne, i mobilizacijskim jurišom najgorih u pravom, kratkom trenutku, s druge strane – razoren “realno” egzistirajući socijalizam u nas? Njemu su, kao dovoljan razlog za nestajanje, ideolozi građanske restauracije našli dvije bitne zamjerke: a) da je ekonomski neefikasan, b) da je […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Tko prati samo domaći medijski mainstream – a veliko je pitanje da li takvi “tipični” konzumenti medija uopće još postoje, a još veće da li onda ti mediji uspijevaju proizvesti pristanak uz sadržaje koje propagiraju – taj se ne može načuditi umnosti trenutne hrvatske vlade. Jer dok vrh evropske političke klase, oličen i dalje u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Teško je, ali više nije nemoguće, boriti se protiv logike kraja povijesti. Protiv “vremena kraja” i inflacije postizama, koji su decenijama vladali intelektualnom scenom, istovremeno dok je neoliberalni kapitalizam – bez da je tako od svog početka u kasnim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća uopće imenovan – posvuda krčio svoj navodno bezalternativni put. Dekadentna tvrdnja da […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Neke pojave koje se ogledaju u načinu vladanja onih danas vladajućih stalno iznova izazivaju čuđenje komentatora, koje odavno – ako je ikada i imalo – nema opravdanja. Rečeno s marksističkim filozofom Benjaminom: “Čuđenje da je to što doživljavamo ‘još’ moguće u dvadesetom stoljeću”, a mi dodajemo i sljedeće, “nije uopće filozofsko.” A kako bi i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Misli poput ovih, koje prenosimo iz dnevnih novina, slušamo i čitamo svaki dan u našim medijima: “Jednadžba je jednostavna. Ova je vlast izbore dobila na obećanju o gospodarskim, društvenim, političkim promjenama; izvlačenju Hrvatske iz gliba u kome se našla. No, od nje se prije svega očekuju konkretni rezultati koji bi olakšali život građanima.” Nakon toga […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ove je godine Evropski dan akcije protiv kapitalizma (31. mart) i u nas proslavljen. Prije svake analize ovoga događaja možemo bez straha od brzanja odmah poentirati: sama činjenica da postoje takvi dani (na pamet nam pada i Dan nekupovanja i slične simboličke akcije) puno govori o slabosti ljevice! U njoj nekada bliskom žargonu rečeno, to […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da su tzv. masovni mediji u nas dio problema, a ne dio rješenja u suočavanju društva s korupcijom, to je već ušlo u opću svijest građana. Reducirano na kumsko-korporativnu problematiku nepoštenih poslova, čak i po važećim – rentijerskom kapitalizmu tako naklonim – propisima, to pitanje već puni novinske (internetske) stupce. No, ono što u tom […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Govoreći i pišući u oslobođenom Beogradu dok Drugi svjetski rat još nije završio, pisac Marko Ristić, kasnije jugoslavenski diplomat u Parizu, zapisuje i ovakve rečenice: “I dok su tako ti ‘razorni’, ‘anacionalni’ i ‘antidržavni’ komunisti stajali na čelu borbe za čast nacije i jačinu države, za slobodu naroda, državotvorni nacionalisti, oni isti koji su još […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prepucavanje između političara trenutno vladajućeg SDP-a, dugogodišnjeg gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, i poduzetnika nepoznatih političkih sklonosti Danka Končara o tome kako njih dvojica vide predstojeću privatizaciju brodogradilišta “3. maj”, kako kaže novinarska fraza koja i sama odavno nije duhovita, “zabavlja konzumente naših medija”. No, nitko se ne smije. Končar je, naravno, vlasnički pretendent na sumnjivo […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nekada je to izgledalo ovako: mlad čovjek, oba spola, išao bi u vrtić, pa u školu. Zatim bi se ili zaposlio ili nastavio studirati. Ako nije odlučio da se nekoliko godina “traži”. Da eksperimentira u praksama i vrijednostima koje se nisu direktno ticale svijeta rada, već su proizlazile iz slobodnije intelektualne znatiželje, u potrazi za […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Sve je počelo još ranije i drugdje, tvrde sada mnogi. No, povijesna providnost – koje nema – je htjela da baš jedan penzionirani general JNA, bivši osnivač Instituta za izučavanje historije radničkog pokreta, bude upamćen po tome što je rekao kako Hrvatsku treba voditi 200 izabranih obitelji. Dakle, nekakva elita. Mi Srbi – upotrijebimo namjerno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako se dogodilo da se globalna ekonomska kriza i kriza EU-a u tolikoj mjeri poklope, pitaju se danas svi koji još uvijek nešto politički misle. Jer, ispostavlja se da su u suočenju s krizom evropske države u svojim ekonomskim politikama bespomoćnije od, primjerice, SAD-a. Točnije, njihova doktrinarna rigidnost pokazuje se većom od one u američkih […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
I oni koji poslušno prenose zapovjedi naše Vlade po vojnom načelu, prvo izvrši komandu a onda se eventualno žali, vide da su njezine mjere jednostrane. Isti oni koji su koliko jučer zagovarali “povlačenje politike iz ekonomije” sada vrište da ako ne ide milom, treba upotrijebiti silu. Jedan uvodnik u dnevnim novinama pod naslovom “Što će […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
O čemu govorimo kada govorimo o novcu? Naravno, ne možemo ovdje sveobuhvatnije izložiti osnove jedne političke ekonomije ili njezine kritike, što ne znači da to nije posao od prvorazrednog interesa, u koji bi trebalo uvesti i prosvijećenu javnost. Ne mislimo ni konstruirati neku filozofiju novca kao vrednote, što bi rekli kulturno dominantni domaći konzervativci svih, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Sada, kada smo navodno na dobrom putu da budemo “europski”, a ustvari od strane institucija EU-a do kraja “integrirani” u njezin stabilni poredak, dobro je još jednom prisjetiti se “kako je počeo kapitalizam na mom otoku”. Jer, ta priča je priča o ponavljanju. Potrebno je, dakle, ponovno promisliti o poukama lekcije kapitalizma za ponavljače. Ta, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pišući godinama o problematici “tranzicione pravde”, predavač političkih nauka na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti Nenad Dimitrijević razvio se u jednog od teorijski ambicioznijih kritičara “nacionalističke konstrukcije zbilje” 1990-ih u nas. Točnije, u njega su toposi liberalnog promišljanja demokracije, u svom vrlo reduciranom obliku (tu ćete uzalud tražiti ikakav trag tema materijalne proizvodnje društva; ruka tržišta […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Jedna crtica sovjetskog pisca, nakratko 1980-ih i u nas popularnog Danila Harmsa, govori o udvaranju mladića djevojci u jednom javnom parku. Iako se scena odigrava usred dana, on nju stalno poziva spavati, pa spavati. I njoj se na kraju prispavalo. Na to me podsjeća način snubljenja u EU kojemu smo sada, pred novo pomračenje u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Sjeća li se još itko filmskog uradka Jakova Sedlara u kojemu se, po nekima prvog, hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana uspoređuje sa povijesnim američkim predsjednikom Georgeom Washingtonom? Još ćemo uzdisati kako lako je to bilo ismijati pod “neevropskim“ HDZ-om. No, što kada novi premijer Zoran Milanović, tek došavši u službu građanima, da ne kažemo balkanski primitivno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Zašto je propala proizvodnja u Željezari Sisak? Na to naoko skromno pitanje zasad nema cjelovitog i uvjerljivog odgovora. No, možda ga ni ne može biti. Ili ipak, malo preciznije, možda odgovor ne može biti jednoznačan, jer on ovisi i o onome tko pita. Jedni razlozi mogu vrijediti za vlasnike, drugi za državu ili, puno točnije, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Grčka je i dalje u ekonomskoj agoniji, a ona prijeti – snižavanje kreditnog rejtinga još je jedno sredstvo pritiska – Španjolskoj, Portugalu, možda Italiji, pa čak i Francuskoj. O tome gledamo i slušamo, neki još i čitamo, svaki dan u medijima. No, što znamo o stanju ekonomije u Latviji, Rumunjskoj, Slovačkoj? Pa čak i u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U noći slavlja izborne pobjede najuspješniji aparatčik u koaliciji stranačkih funkcionara koji sada preuzimaju izvršnu vlast u Hrvatskoj – Zoran Milanović – rekao je da su svi oni koji su izašli na izbore sada dioničari (shareholders) pobjedonosne koalicije. Vjerujemo li jednom drugom autoritetu, ovaj put na polju teorije – Davidu Harveyju – dioničari su danas, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Naslušat ćemo se ovih dana gotovo plebiscitarne medijske ocijene upravo proteklih izbora kao, na prvu loptu, velike “pobjede ljevice”. Ili čak kao “skretanja Hrvatske ulijevo”. Pa ako se, na drugu loptu, svatko ipak nekako dovine da ta “pobjeda ljevice” ustvari NIJE pobjeda ljevice, središnji mehanizam koji nekritički etiketira što je u našem društvu politički lijevo, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Danas, kada se ipak počelo govoriti o sistemskoj pristranosti medija, kako onih u privatnom tako i onih u pseudo-javnom vlasništvu, još se ne govori o vladajućoj ideologiji koja tim istim medijima hara. Točnije, vladajuća ideologija djeluje, a onda biva i reflektirana kao neka spontana ideologija okoline. Ona se može svjesno misliti, ali ne i samosvjesno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da bi sindikati (u množini) trebali biti glavne institucije radnica i radnika koje će ih osposobiti za sukob s novim valom prebacivanja tereta krize kapitalizma na njihova leđa, to intuitivno znaju svi koji su na bilo koji način danas zaposleni. Kriza se zaoštrava, svi uvjeti za radničku pobunu kao da postoje, no ona se sindikalno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada politolozi pišu o krizi političkih stranaka – a o tome pišu svi, čak i oni koji se bave marketinškim savjetovanjem “političkog tržišta” – navode oni niz različito razdijeljenih uzroka takvom stanju. Ako ostanemo u našem dvorištu, Anđelko Milardović, primjerice, nudi tipologiju uzroka krize po kojoj se oni dijele na interne, stare i nove, te […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U svome članku o “privatizaciji svijeta” preminuli njemački ekonomist i aktivist Jörg Huffschmid piše o tome zašto već četvrt stoljeća svijetom ide val privatizacije. On doseže nova i nova područja, zahvaća dotada izuzete sfere života (autor to naziva rollback i new frontier agendama neoliberalizma). Ovaj val započeo je u Zapadnoj Evropi kao reprivatizacija industrijskih poduzeća […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U ovo predizborno vrijeme ponovno će se puno pričati o socijalnoj, dakle “društvenoj državi”. Od olakog spominjanja da je Hrvatska svojim ustavom definirana kao takva, do olakog (protuustavnog!) odbacivanja cijelog koncepta kao nerealnog, zastarjelog itd. i sl. Sve se to u nas “realistički” svodi na puteve novca, na što je reducirana sva ekonomija i politika […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nužnost “reformi”, od milja nazvanih “bolnim rezovima”, a koji su pred nama, postala je opće mjesto neoliberalnih, dakle glavnih – jednako onih u privatnom kao i onih u javnom vlasništvu – medija u nas. No, nisu svoje stavove mediji sami izmislili. Nalog dolazi odozgo – upotrijebimo li prostornu metaforu društvene piramide. Ono što je netko […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ima jedna pjesma pedagoški motiviranog, danas bismo rekli aktivističkog, pjesnika Zmaja Jove Jovanovića koja je sačinjena od jednog te istog stiha što se ponavlja četiri puta. A on glasi: “Još nije vreme”. Samo je zadnji, peti stih te pjesme drugačiji, pa glasi: “E, sad je dockan!” Između tog još uvijek preuranjenog, a istodobno već i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Postoji moment istine u desničarskom plašenju EU-om kao nekom novom Jugoslavijom koja će nas doći glave. No, tom momentu odmah je dodano i vječno stanje – a ne više moment – mržnje na svaku međunarodnu federaciju koja je ikad postojala. Moja nacija – bila u pravu ili u krivu – to je sva mudrost takvog […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kada je sada davne, no kao ideologem žive, 1971. godine filozof Milan Kangrga u nas u “Praxisu” pisao o “fenomenologiji ideološko-političkog nastupanja jugoslavenske srednje klase”, bilo je to na fonu tadašnje borbe protiv nabujalog nacionalizma. Tako se, naime, uobičajilo označavati politiku građanske restauracije i raznih s time povezanih mračnih resentimenata, koji su vježbali svoju buduću […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Drame u stranačkim vodstvima. Svi protiv svih i svatko za svoje mjesto na izbornoj listi. Tako će ovu jesen izgledati “politički život” u zemlji. Unutarstanački, važniji, i međustranački, manje važni, ratovi za pozicije vlasti i moći. Barem one manifestne. Jer, nema te krize koja bi proizvela manjak kandidata za potencijalne državne i partijske funkcionere. A […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako je točna Lenjinova misao o osnovnom zakonu revolucije koja glasi da za nju nije dovoljno da eksploatirane i potlačene mase postanu svjesne nemogućnosti daljnjeg življenja na stari način i da zahtijevaju promjenu, već i da eksploatatori ne mogu više živjeti na stari način, onda sljedeći izbori u ovoj zemlji, sami po sebi, sigurno neće […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Najprije je ljevica, zajedno s ostalim političkim i estetičkim mainstreamom, povjerovala u priču o “kraju ideologije” i tako postala postmodernom. U istome paketu išla je i priča o “trijumfu organiziranog kapitalizma” i, nadasve, o “integraciji radničke klase” u vladajući sistem. Sada znamo da je višedecenijski preparirana mašinerija samo zloupotrebljavajuće prikazivala same mehanizme izmještanja. Prikazivala ih […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Jugoslaviju ne tražim niti bih vam je dao. Ta lakonska parafraza ozbiljnog angažmana u kojem se život, svoj i tuđi – bez milosti, pa baš zato možda milostivo – zalaže za budući život, bila mi je dovoljna da kroz minula desetljeća “čuvam” iskustvo Jugoslavije od naređenog mu zaborava. Nije to uvijek bilo, a nije ni […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Noćas je Zagreb gorio. Pobunjenici su zapalili nekoliko policijskih vozila, grupirali se te palili i uništavali sve što im se nalazilo na putu, a nije im se sviđalo, i mogli su uništiti, ako ne odnijeti. Izvršeno je i niz provala i drugih oštećenja imovine u nekoliko gradskih četvrti, između ostalih i na Trešnjevci, Trnju i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
To su sada udarne vijesti: franak dostiže nebo, dužnici pred slomom! Nakon za sada neuspjelog uplitanja vlade, kroz usta premijerke Jadranke Kosor, u središnjem televizijskom dnevniku morao se pojaviti i sam guverner HNB-a Željko Rohatinski glavom i bradom. On je, kao trenutna nad-politička medijska zvijezda, u svome nastupu izrekao najprije nekoliko krupnih ideologema iz arsenala […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Je li klasna borba zahvatila i Izrael, pitaju se medijski komentatori nakon što su ovog vikenda deseci tisuća demonstranata izašli na ulice Tel Aviva i drugih izraelskih gradova. Ovog puta demonstrira tzv. srednja klasa. Oni koji su uvjereni da im je neoliberalnim reformama, na djelu u državnim politikama posvuda, ugrožen način života. A to znači […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da je i “grčka kriza” takozvana, to je sada već svima jasno. Pitanje grčke krize nije samo pitanje jedne slabe i periferne ekonomije koja nije u stanju otplatiti svoje dugove. Kako u pamfletu skupine Marx21 posvećenom tome pitanju pišu Andreja Živković i Vladimir Unkovski, to nije ni samo kriza grčkih banaka koje su posuđivale novac […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Čudna lijeva melankolija ovladava raspoloženjem kritičkih umova u nas, a njeni rezultati negativno se odražavaju i na osjećaje i postupanja inače sasvim nemelankoličnih masa. I to i kada rade i kada politički postupaju. Sada, kada će vrijeme opet biti predizborno, mnogo toga će se svesti na kuknjavu kako mi nemamo prave stranke ljevice. Kako se […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U svom prilogu diskusiji na ljevici o strategiji i taktici odnošenja spram EU-projekta, dvojica su autora, Raphie de Santos i David Packer (prvi je član Škotske socijalističke stranke, drugi britanski trockist), napisali i ove retke: “Kao socijalisti mi ćemo pozdraviti raspad Britanije, podržavajući zahtjeve za škotskom i velškom neovisnošću, zato što ih mi vidimo kao […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako se ekonomska kriza zaoštrava, tako, barem na momente, u znanstveni i medijski a najteže u političarski mainstream prodiru ideje o alternativama neoklasičnoj ekonomiji. No, interesantno je kakve se alternative nude. Zanemarimo li inače nezanemarivi anarhizam koji biva uspješno neutraliziran kao kulturalistička pojava, sve su nove ideje podgrijane stare. Što samo po sebi, otkada je […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Naslov je naravno pretjeran, potvrđuje izreku da isuviše nije dovoljno, pa kao takav dobro ispunjava funkciju medija kao bijelog šuma u javnoj komunikaciji. On glasi “Mađarska zaprijetila blokadom Hrvatske”. Radi se o vijesti da vlastima u mađarskoj sve teže padaju optužbe koje dolaze iz istrage o korupcijskoj vezi između Ive Sanadera i MOL-a, te da […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
I onda još netko kaže da u nas nema političke strasti. Pogledajmo samo komentare u središnjim i rubnim medijima oko nasilno prekinutog Gay Pridea u Splitu i vidjet ćemo da je ima. Samo treba pritisnuti pravo dugme, (o)stanimo kod te nezgrapno erotizirane metafore, bez daljnjeg nekorektnog ili prekorektnog aludiranja na erogene zone tijela uronjenih u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Događaji sigurno nisu nepovezani. Samo što nas je posjetio papa Benedikt XVI, održavši dva govora, jedan za tzv. elitu u navodno narodnom kazalištu, i drugi za, po svim pravilima popularne, ali ne i narodne kulture, induciranu masu, na Hipodromu, stiže vijest kako ćemo ovaj tjedan “dobiti” i datum ulaska u EU. Tako nam je jedan […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Živimo li mi u vremenu prevlasti kolektivističke ideologije nacija (a sutra i klasa?) ili u vremenu razularenog (“potrošačkog”) individualizma, u kojem svi kao “nacionalni pojedinci” ustvari ne marimo za ništa što nadilazi naš partikularni i pojedinačni sebični interes? Ako smo tzv. prosječni konzumenti samo “naših” medija (što je po sebi zavodljiv ideološki konstrukt), svjedoci smo […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kapitalizam je u krizi, to ne negira više nitko, i treba mu pomoći da se iz nje izvuče. Ovaj drugi dio rečenice uopće ne proizlazi tako samorazumljivo iz prvog. Naročito ne što se tiče masa na periferiji svjetskog sistema koje od kapitalizma, a taj se fenomen vraća kući i u središta, trpe uglavnom štetu. Mi […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Davno još (1970-ih godina), prije nove ere, kada je hegemona većina u svim evropskim društvima još bila lijevo orijentirana, njemački pjesnik, pisac i teoretičar (publicističkog usmjerenja, nešto kao njihov Igor Mandić) Hans Magnus Enzensberger iznašao je metaforu za novinarstvo, koja se kao poštapalica do danas održala. Nazvao ga je plesom između jaja. Jasno je što […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Gostujući u televizijskoj emisiji “Nedjeljom u dva” šef Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić nije se proslavio. Iako ga voditelj nije jako “stisnuo”, ne inzistirajući detaljnije na stanju u samom sindikatu kojem je na čelu ni na činjenici da se ljudi u njegovoj djelatnosti samoorganiziraju na drugi način, npr. u novoosnovanom sindikatu visokog […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Slavi li se još uvijek Prvi maj u ovome društvu? To je pravo pitanje. Jer, da ga država ne slavi, to je od početka naše “samostalnosti” bilo jasno. Taj je datum u kalendaru državnih praznika ostao samo, u najboljem slučaju, hladno toleriran, da baš svi praznici ne bi slavili katoličku misiju “nove” države (ne bi […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Bivajući više no ikad izložen današnjoj propagandi, koja nas zaskače iz svih medija suvremenosti, kako tzv. masovnih tako i elitističkih, ponekad, a da si pomognem izdržati pritiske, pribjegavam jednostavnim trikovima – zamišljam obrat! Tako gledajući program današnjeg HRT-a, u kojem se politički superiornom gestom, od strane onih čija je jedina zasluga puka činjenica da su […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ako novinarska kolumnistika, to proizvođenje tekstova s potpisima “imena” kao brendiranim garancijama kvalitete pisanog proizvoda, još jedini smisao ima u prostoru osobnog doživljaja svijeta od strane potpisanog, dozvoliti ću si i ja, prije no što se ispišem iz tog društva, jednu ekskluzivu. Naime, moj doživljaj djelovanja haških presuda hrvatskim generalima za zločine počinjene u vojno-redarstvenoj […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Za dvije politike važno je da paralelno (su)postoje na području Jugoslavije. Jednu bismo mogli uvjetno nazvati redovnom tranzicijskom politikom zagovaranja (i provođenja) prijelaza iz “totalitarne” komunističke prošlosti u stranačku liberalnu demokraciju. To bi bilo nešto kao, bez obzira na euroatlantsko “integriranje”, uvođenje kapitalizma u jednu zemlju. No, još uvijek je važno da ovdje postoji i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Protesti i demonstracije su zamrli, pa je to dokaz da u njima i nije bilo neke prave revolucionarne snage da se ovo društvo korjenito izmijeni – takvih glasova sada ćemo se naslušati. Naročito od onih, profesionalno kontemplativnih zuritelja u nepromjenjivu bit postojećih društvenih odnosa, u okamenjeni torzo jednog u zlo pretvorenog naroda. No sve te […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
I to se dogodilo. Ne samo štrajk, već i demonstracije potpore štrajkašima u “Večernjem listu” ovih su dana uredno odrađene na ulicama Zagreba. Dok ovo pišemo štrajk još traje. S pobunjenim novinarima solidarizirali su se kolege urednici i novinari iz drugih redakcija, ali i dio izvanstručne, “opće” javnosti (nekoliko sindikalnih vođa i, značajnije, pobornici na […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pogledajmo danas kako sistem pokušava neutralizirati ili čak iskoristiti demonstracije, “koje su već postale tradicionalne”, za svoje potrebe. Osnovni postupak koji se događa u aparatima države, više ideološkim negoli represivnim, jest već sad zavođenje, interpelacija sudionika događanja u sistem, a to tek znači u subjekte u sistemskom smislu riječi. S jedne strane, istina je da […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Dok se stvari događaju, refleksija o njima ne može biti drugo doli work in progress, nezavršeni proces koji, zbog izvanjskog povoda kao što je tjedno izlaženje ovih novina, mora biti isprekidan omeđenim tekstovima. Ali ne u smislu žurnalističkog, a kamoli teorijskog patroniziranja nad praksom događanja demonstracija, već kao skromnog pokušaja teoretiziranja dosadašnje prakse. Događaj demonstracija […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pošto se događaji odvijaju u dnevnom ritmu, pa će ovaj tekst, pisan prije demonstracija koje će se održati 2. marta, u vrijeme kad ga budete čitali sigurno biti faktografski zastario, zasjenjen novim događajima, prijeđimo odmah na interpretaciju dosadašnjih. Faktografiju ionako svi iole politički svjesni znaju. Najprije je nekoliko stotina ljudi protestiralo u utorak, 22. februara, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kako je paradoksalna stvar ta politika, naročito ona koja se bavi srpsko-hrvatskim odnosima. Ti odnosi, čini se već desetljećima, nemaju dublje veze s načinom proizvodnje života, a to znači s kapitalizmom. Jer, Srbi i Hrvati bi – sudimo li po njihovim političkim vođama – da se svađaju, da ratuju, pa da se mire. Pa onda […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Teoretičari i štovatelji novih medija su poput nekadašnjih (i preživjelih) članova klubova poznavatelja i štovatelja znanstvene fantastike. Uglavnom priznaju samo sudove posvećenih, onih koji su insideri među njima vladajućeg žargona i stvarnog ili umišljenog ekspertnog znanja. No, tema socijalne relevantnosti (nekada) novih medija ne može se izbjeći ni u široj, pa ni političkoj javnosti. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Početkom 60-ih g. prošloga stoljeća švicarski dramatičar Friedrich Dürrenmatt napisao je dramu “Fizičari“. Pred vrhuncima hladnog rata, a prije zahuktavanja trke u nuklearnom naoružanju i njome izazvanog antinuklearnog pokreta, pisac preko svojih likova, tri “luda“ znanstvenika, koji umišljaju da su Isaac Newton, Albert Einstein i biblijski kralj Solomon, propituje mjesto tehničkoga uma, znanstvene etike i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Događaji na Bliskom istoku, u Tunisu, Egiptu, sada i u Jordanu, a sutra i u Jemenu, čak možda i Saudijskoj Arabiji, pretiču nas i puni su neočekivanih obrata. No tko se njih treba bojati? Pa naravno oni koji se uvijek i boje revolucije! Vladajući, diljem svijeta. Pomislimo li na Hrvatsku, od političkog i medijskog mainstreama […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Bez da teorijski ulazimo u problematiku sociologije generacija (beogradski sociolog Todor Kuljić npr. razlikuje političke generacije, kulturne generacije, generacije zajednice sjećanja, ali NE i radne generacije) i bitne odnose klasa i generacija, pozabavimo se jednim tako bazičnim problemom kao što je zapošljavanje mladih u nas. Pravit ćemo se da biologistički izraz “mladi” ima i sociološku […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
I onda još netko kaže da živimo u nacionalizmu. Ne. Identitetsko nasilje nije nacionalizam. Tu se više od strane vladajućih ne prave nacije, već “samo” prepoznatljivi identiteti. Sada vidimo da su devedesete bile početak kraja nacija, ili barem napad na njih, koji su marketinške službe, svih strana na koje su rastavili Jugoslaviju, kratkotrajno uspjele izreklamirati […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Posljednji dnevni događaj koji je mobilizirao tešku artiljeriju čuvara tekovina tzv. domovinskog rata, onaj koji se ispleo oko prekograničnog arestiranja Tihomira Purde, ugasio se neutraliziran brže no što je rasplamsan. To što će Purda biti izručen Hrvatskoj a ne Srbiji kao da sve rješava. Popisi zločina koje – popise – prave drugi, njihova su unutarnja […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Tako je u SAD-u, pa bi moglo biti i u nas. Tamo su naime proglasili započetu 2011. g. godinom izlaska iz krize. Ako se sjetimo kako je izbijanje krize dugo skrivano, da bi onda, tek krajem 2008., bila priznata, lako je zaključiti da je moguć ne samo lažan ulazak, već i lažan izlazak iz krize. […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
“Dragi svi, molimo da uzmete na znanje, bez kako eksplicitne tako i implicitne obaveze, naše najbolje želje povodom – potrebe čuvanja okoliša svjesne, društveno odgovorne, nestresne, neovisničke, rodno neutralne – proslave praznika zimskog solsticija, slavljenog unutar najugodnijih tradicija vjerskih uvjerenja po vašem izboru, uz poštovanje vjerskih/sekularnih i/ili tradicija drugih, ili njihovog izbora da uopće ne […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Svi danas govore da ne vrijedi biti naknadno pametan, pa ipak se stalno predaju toj lakoći. Znati da je bivši premijer Ivo Sanader godinama bio “usamljeni razbojnik” hoće i mogu sada svi. Kao što svi sada znaju i da “više nema nedodirljivih” osim, gle čuda, baš u našoj vlastitoj radnoj organizaciji. No, jedan oblik […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Ovih dana mediji koji inače brane pisati o bilo kakvoj analizi književnog a kamoli teorijskog ili filozofskog djela, nisu štedjeli prostor izvještavajući s “našeg Leipziga”, Sajma knjiga u Puli. Na njemu kulturni radnici različitih kalibara sami sa sobom, ako već ne s duhovitim voditeljem Vojom Šiljkom, uglavnom neobavezno ćakulaju (npr. na temu odnosa književnosti i […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U Zagrebu se od 6. do 11. decembra održava redoviti Festival ljudskih prava (Human Rights film festival), čija je tema ove godine “Javnost”. U uvodniku popratnog materijala organizator se pita se što je javnost i habermasovski odgovara da je to “stvar neprestanog zajedničkog pregovaranja i stvaranja, sporenja i dogovaranja… stoga kao pojam i praksa nužno […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Još je Freud rekao da postoje stvari koje muče svijest. Ona ih ne može riješiti, pa ih potiskuje i negira, no ne može ih odagnati. Nešto nas stalno kljuca u mozgu i neće da ode iz njega. Na nova i nova pitanja ZAŠTO se nešto dogodilo, bahati odgovor da ZATO – i točka – ne […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Interes javnosti nedavno je s pravom izazvalo pitanje obeštećenja radnika Borova srpske nacionalnosti, radi načina isplate zbog čega je Damir Polančec završio na optuženičkoj klupi, a o cijelom događaju morao je svjedočiti i predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović. No, za hrvatsku javnost najdragocjenija je bila spoznaja da su i Srbi, osim što se često spominju kao […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Govoreći o smislu osnivanja REKOM-a, mirovna aktivistkinja Vesna Teršelič istakla je potrebu i da se realizira “pravo svih na istinu i pravdu”. Braneći se od optužbi da bi jedno takvo tijelo dovelo u pitanje rad znanstvenih, vladinih institucija i organizacija za ljudska prava (ne vidimo kako i zašto ne bi), naglašava prednosti “usuglašene metodologije”, koja […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U napadima na Novosti, koje pošteno vidljivo nastavlja samo još marginalizirana Hrvatska čista stranka prava (HČSP), dok drugi subjekti civilnog društva i građanske države primjenjuju drugačije strategije, često se čula argumentacija da ove novine pišu protiv hrvatske države, a financirane su iz proračuna RH. Pravaši se pozivaju na Antu Starčevića, čiju su misao stavili kao […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Povodom izlaska naših novina na kioske Tiska, a za dva mjeseca proći će godina dana od tog događaja, u razgovoru sa slovenskim sociologom Rastkom Močnikom postavio sam mu pitanje o mogućnost zastupanja: “Može li jedan medij u javnosti nastupiti kao netko tko promiče, štiti i brani interese jedne zajednice, u ovom slučaju Srba u Hrvatskoj?” […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pokušajmo analizirati političku ekonomiju HDZ-a. Za taj eksperiment potrebno nam je da u cocktail pomiješamo barem dva sastojka. S jedne strane leksikon političke ekonomije, npr. onaj Adolfa Dragičevića, s druge zadnji broj tjednika “Nacional”. Pođimo od namjerno naivne pretpostavke da bismo čitajući “Nacional” mogli dobiti odgovor na pitanje što je to HDZ, a iz “Leksikona […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Značajan esej Dubravke Ugrešić, objavljen u njenoj najrelevantnijoj knjizi “Kultura laži”, štampanoj sredinom 1990-ih godina, naslovljen je “Laku vam noć, hrvatski pisci, ma gdje bili”. Tekst započinje citatom jednog pred-samostalnog hrvatskog pisca, naime Miroslava Krleže, koji u svom tekstu o “misaonom našem rodoljublju”, u “Književnoj smotri”, opisuje rad te naše misaonosti: “Ne misliti ništa, izvrtati […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Poznat je štos koji vole pričati neki izraelski novinari. Kada padnu u depresiju prouzrokovanu ponašanjem svoje države, a još više medija koji tu politiku reflektiraju, kada im je dakle dosta korupcije, padanja životnog standarda, vječne ratne mobilizacije, osjećaja nemoći da se izađe iz ćorsokaka kojemu se ne nazire kraj, dakle svega onoga što Židovi rade […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U poplavi programa ekonomskog oporavka kao “razvoja”, koji nas odjednom zasipaju sa stranačkih konvencija i iz poslovnih i menadžerskih institucija, postaje jasno da nije sasvim točna (dis)kvalifikacija kako smo žrtve neoliberalne deregulacije svega, pa i privrednog života. Ili je, kao i u slučaju korupcije, naprosto riječ o tome da je manija planiranja zadnji stadij depresivne […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Da pretvorba i privatizacija, dvije mantre naše i ne samo naše tranzicije iz socijalizma u kapitalizam, nisu puka pljačka narodne imovine, već inventivni strojevi nasilnog nametanja novih društvenih, pa onda i političkih odnosa, pisao sam već u više navrata. A najopširnije u tekstu “Društvena odgovornost kapitala – invencija pretvorbenog stroja” (u zborniku “Društvena odgovornost kapitala”, […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Neki su već primijetili da nije najgora činjenica to da smo u krizi. Nije najgora ni činjenica da nam to nije prvi put, već vjerojatno treći ili četvrti, u rasponu od isto toliko desetljeća. Najgore je što ne možemo dobro definirati krizu, još manje njene razloge, a najmanje način izlaska iz nje. I ta nesposobnost […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Zagrebački kvart Trešnjevka, u kojem stanujem, posljednjih desetljeća, otkako je na vlasti kapitalizam, ubrzano se razvija. To prvenstveno znači da se, kao i u drugim nekada rubnim zagrebačkim četvrtima, nasumično ruše male i srednje kuće, s okućnicama, vrtovima i sl., najčešće nekoliko njih odjednom, da bi se na te “raščišćene” parcele, uglavnom bez zadiranja u […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U krizi, a i bez nje, oni koje još uvijek zovemo političarima (iako su još samo manekeni kapitalo-parlamentarizma) često, pa zato i inflatorno neefikasno, pozivaju na jedinstvo građana u suočenju s posljedicama isplivalih društvenih proturječja. Glave skupa – jednako govore različiti formati, od Obame do Jadranke Kosor. Bilo da je retorika kako svi moramo stegnuti […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Vladaju li Hrvatskom komunisti? Ako ne, kako ne? A ako da, kako da? To je pitanje koje se u svim tzv. tranzicijskim zemljama, a mi se sada sami guramo u to skupno nasljeđe “realnih socijalizama”, stalno iznova postavlja. Bez da se, barem u široj javnosti, došlo do zadovoljavajućeg odgovora. A do njega na pretpostavkama javnosti […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U svoj redovnoj kolumni u Novom listu Slobodan Šnajder analizira tekuće “ljetno bjesnilo desnila”, na način drugarske kritike jedne lapidarne teze Žarka Puhovskog. Ta teza, koju Puhovski doduše često ponavlja, glasi da je krajnja desnica, u Šnajderovim terminima “političko desnilo”, u nas “podzastupljena”, tj. da se ona “ne čuje” u sabornici. Zadnji povod toj tezi […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Nema sumnje da je turizam međunarodni fenomen, u kome se, ako ništa, susreću “domaći” i “strani” gosti, svi odreda jednako u gostima kod domaćina. Moglo bi se reći da u turizmu sada, uz novac, vlada i jedna ekstra politička korektnost. Po njoj je dio profesionalne turističke kulture i stav da je svaki gost dobrodošao, bez […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Danas bi svi da mijenjaju svijet, ali malo njih revolucionarno. To znači da su sada riječi “reforma” i “revolucija” zamijenile mjesta. Svi bi da reformiraju, nitko da revolucionira. No, čim se zaviri ispod skuta svih tih tzv. nužnih reformi, vidi se društveni puč, raskapanje privredne baze i kulturne nadgradnje, koji ne vodi ni ka revolucionarnom […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Interesantno je pogledati kako se u nas piše o sada već očitom neuspjehu tranzicije. Nastojanju da iz socijalizma pređemo u neki bolji, viši, sljedeći društveni i politički poredak. Ta zona prijelaza, kako je naziva Boris Buden, pokazuje se sada kao nešto od početka krivo. Kao neka naopaka utopija, idenje na jednu utopiju drugom – na […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pametniji analitičari odavno su primijetili da je ono što se pojavno registrira kao financijska, ekonomska, pa onda i privredna kriza, ujedno i kriza “vrijednosti”. Točnije svojevrsna devolucija, napredak kao nazadak, u oblicima društvenosti. “Novo vrijeme donosi i nove zadatke, podvukao je na kraju svog izlaganja”, ismijavao je Marko Brecelj, još u socijalizmu, politički diskurs stalnih […]
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Snižavanje radničkih i umirovljeničkih prava, rezultat pregovaranja i ugovaranja generacija, donijet će korist samo onim poslodavcima koji razvoj temelje na povećanju eksploatacije zaposlenih. Na lakšem i jeftinijem otpuštanju.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Cijela medijska konstrukcija o duboko ideološki podijeljenoj Hrvatskoj dijelom jest samoispunjavajuće proročanstvo, otkad su narodu bačene kosti novih i starih fašizama, koji sad već tvore jedan sve-evropski prafašistički osnov.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Jer, klasna borba događa se svakodnevno. Oko nas i u nama. Kad nema solidarno organiziranih grupa, slojeva i klasa, ona se bitno događa na način unutar-klasne konkurencije i građanski atomiziranog “stanja”, oličenog u izreci “svak protiv svakog, a bog protiv svih”.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Vlada i poslodavci, ili preciznije Svjetska banka uz spontanu asistenciju “nacionalnih” udruga poslodavaca, krizu koriste za daljnje rastakanje socijalne države.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Pomirba je, dakle, namijenjena “domorodačkom pogledu”. To je ideologija elite “korijenaša”, koji to nisu, namijenjena identitetskom ukorjenjivanju, čitaj političkom neutraliziranju tzv. nižih slojeva
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Kome je do stvarnog odgovora na to pitanje taj će ga i naći. No, takvih je malo. Jer, on pretpostavlja nerobovanje ekonomicističkim, vulgarno-materijalističkim (nekog naopakog simulakruma marksizma) shemama.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Prošla su ona sjajna vremena kada su problem bili samo Srbi. Sada se granica između nas i njih zaoštrava, a broj izroda sa hrvatskim državljanstvom raste.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Svi znaju da se najvažnije, ekonomske i simboličke odluke donose ne samo drugdje, već i prije i poslije no što se u parlamentarnoj raspravi upale kamere “javnosti”.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U tom rasipanju usred krize jedino što, na ovim prostorima u ovim vremenima, postojano raste jest, kako Balkan empirijski analizira Rastko Močnik, povećanje siromaštva i porast nejednakosti.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Vratimo li se braniteljima, očito je da se na njihova nejaka pleća, koja nisu uspjela obraniti Hrvatsku, svaljuje sav teret državotvornosti, od stoljeća sedmog, sada reduciran na svetinju domovinskog rata.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Reći da su ekonomsku krizu izazvali ekonomisti jer su nacrtovali krive i loše ekonomske politike i ekonomike, ne bi bilo sasvim pogrešno. Ali, to ima smisla koliko i za stanje logosa svijeta optuživati (samo) filozofe.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Narod je zatvor u Remetincu prozvao “menadžerskom akademijom”. No, sumnjamo da se tamo događaju neki, makar i crni, tamnički univerziteti.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Zbilja, Slavoniji i cijeloj Hrvatskoj je potreban jedan Luther. Makar i bijeli, većinski, kad se već nisu stekli uvjeti za pravog – crnog.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
Što bi bila naša verzija građanske (kontra)revolucije, to je otprilike jasno i već je dovoljno iskarikirano. Barem u verzijama većinske “duhovne obnove”.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
U pomalo paradoksalnoj organizaciji “Akcije za slobodno društvo”, koja sebe opisuje kao građansku inicijativu a čiji članovi su pobornici samozatajnog rada na stvari društvene slobode, organizirana je u zagrebačkoj Kući ljudskih prava tribina pod nazivom “Sloboda za šestoro političkih zatvorenika”.
Nastavite čitati...
Next post
Previous post
I kakva je sada veza, za koju od početka tvrdimo da postoji, između privredne i političke korupcije ovdje? Između zgražanja nad možda krivim menadžerima Podravke i nad ratnim zločinima Biljane Plavšić?
Nastavite čitati...
Next post
Previous post